Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je novu rundu carina, uključujući tarifu od 100 odsto na brendirane farmaceutske lijekove, od 30 odsto na tapacirani namještaj, od 50 odsto na kuhinjske i kupatilske elemente i od 30 odsto na teške kamione.

Nove tarife stupaju na snagu 1. oktobra, prenosi Si-Bi-Es njuz.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social naveo da se carina na farmaceutske proizvode neće primjenjivati na kompanije koje započnu proizvodnju u SAD.

Prošle godine SAD su uvezle gotovo 233 milijarde dolara farmaceutskih i medicinskih proizvoda, a ekonomisti upozoravaju da bi povećane carine mogle da podignu troškove lijekova, zdravstvene zaštite i državnih programa “Medicare” i “Medicaid”.

Tramp je ocijenio da strani proizvođači “preplavljuju” američko tržište namještajem i elementima, navodeći nacionalnu bezbjednost kao razlog za uvođenje carina, prenosi

Povećani troškovi elemenata mogli bi dodatno da opterete graditelje kuća u uslovima visoke kamatne stope i nestašice stanova.

Tramp je ranije najavio veliku carinsku istragu o uvozu namještaja, a sada je potvrdio carinu od 25 odsto na teške kamione kako bi zaštitio domaće proizvođače, poput kompanija “Peterbilt”, “Kenworth”, “Freightliner” i “Mack Trucks”.

Ekonomski podaci pokazuju da carine podižu potrošačke cijene, iako je predsjednik rekao da “nema inflacije” i nazvao svoju trgovinsku politiku “nevjerovatnim uspjehom”.

Rusija zabranjuje izvoz goriva do kraja godine jer su benzinske stanice širom zemlje, sve češće prazne zbog ukrajinskih napada dronovima.

Kijev je pojačao udare na ruske rafinerije, crpne stanice i vozove s gorivom tokom ljeta, kada je potražnja tradicionalno najveća jer ljudi više putuju na odmore. Cilj je bio poremetiti lance snabjedavanja.

Tako su ruski funkcioneri u početku nestašice objašnjavali “logističkim razlozima” i obećavali da će benzin i dizel uskoro ponovno teći, nestašice su se posljednjih sedmica samo pogoršale.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je ove nedjelje pogodilo više ruskih postrojenja za proizvodnju goriva i crpnih stanica, uključujući i veliku rafineriju u Baškiriji, na jugu Rusije, kojom upravlja Gazprom.

Najnovija zabrana izvoza posljednji je pokušaj Kremlja da se nosi s nestašicama. Moskva je najprije u omartu zabranila dio izvoza benzina, da bi u julu proširila zabranu na sve velike proizvođače.

U četvrtak 25. septembra je ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak objavio da će embargo biti produžen do kraja godine te da će zabrana obuhvatiti i dio izvoza dizela.

“Blagi manjak” i ruski prihodi
Prema državnoj agenciji TASS, Novak je priznao da postoji “doista blagi manjak naftnih derivata”, ali je rekao da se on “pokriva akumuliranim zalihama”.

Rusija je među najvećim svjetskim proizvođačima dizela, a njegov izvoz važan je izvor prihoda za državni budžet.

“Sankcije koje najbrže djeluju”
Proruske novine Izvestija izvijestile su da su benzinske stanice u nekoliko regija počele ograničavati prodaju benzina i dizela, dopuštajući kupcima da kupe samo određenu količinu.

Ruska vlada uvelike ovisi o prihodima od nafte i plina, koji čine otprilike trećinu saveznog proračuna i ključni su za financiranje rata. Stoga su napadi na naftnu infrastrukturu logičan korak za Kijev, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao ih je “sankcijama koje djeluju najbrže”.

Krim u najvećim problemima
Najgore je stanje na Krimu. Privatni poslovni list Kommersant objavio je u srijedu da je otprilike polovina benzinskih pumpi na Krimu izvan funkcije zbog nestašica.

Redovi, prazne pumpe i sarkazam
Na društvenim mrežama pojavile su se snimci i fotografije dugih redova automobila pred rijetkim pumpama koje još imaju goriva. Popularni Telegram kanal Crimean Wind, koji objavljuje informacije s terena, objavio je je u srijedu da je Sevastopol, najveći grad na Krimu, potpuno ostao bez benzina.

Naveli su da su, kada su na jednu pumpu u gradu stigla dvije cisterne, gotovo odmah nastali ogromni redovi automobila. Za samo nekoliko sati cisterne su bile prazne. Kanal je dodao da se benzin sada prodaje za otprilike trećinu više nego prošlog mjeseca.

“Još nema redova za sijeno, a cijene konja i magaraca stabilne su”, poručili su sarkastično s tog kanala, prenosi Index.

Visoki zvaničnik Hamasa branio je smrtonosne napade na Izrael od 7. oktobra, rekavši u intervjuu za CNN da je to stvorilo “zlatni trenutak” za Palestince, uprkos desetinama hiljada poginulih u Gazi.

U razgovoru vođenom u Dohi, Gazi Hamad istakao je rastuću međunarodnu osudu izraelske ofanzive i priznanje palestinske državnosti od strane niza zemalja, piše CNN.

Preživeo izraelski napad u Dohi

Intervju je usledio dve nedelje nakon što je preživeo izraelski vazdušni napad na Hamasov kompleks u katarskoj prestonici.

Hamad nije izrazio žaljenje zbog posledica koje snose palestinski civili zbog Hamasa, i koji su podneli najveći teret nemilosrdnih izraelskih napada.

“Znate li koja je sada korist od 7. oktobra? …Ako pogledate Generalnu skupštinu UN, kada je oko 194 ljudi otvorilo oči i pogledalo zverstvo, brutalnost Izraela, svi su oni osudili Izrael. Čekali smo ovaj trenutak 77 godina”, rekao je Hamad.

Mislim da je ovo zlatni trenutak da svet promeni istoriju”, dodao je.

Suprotne pozicije palestinskog vođstva

Njegovi komentari dolaze istog dana kada je predsednik Palestinske samouprave Mahoud Abas u govoru pred UN osudio napad 7. oktobra, poručivši da Hamas neće imati ulogu u budućoj palestinskoj državi.

Na pitanje da li Hamas preuzima krivicu na sebe kada je pitanju katastrofalno stradanje Palestinaca u Gazi, kao i da li su napadai Hamasa na Izrael bili vredni hiljada života u Gazi, Hamad je odbio da preuzme odgovornost.

“Znam da je cena tako visoka, ali ponovo pitam, koje su opcije?”, rekao je.

Suočavanje s besom iz Gaze

Poslednjih meseci, deo stanovnika Gaze izrazio je bes prema Hamasu, optužujući tu militantnu grupu da odbija da okonča rat i ostavlja ljude da pate bez hrane i vode.

Tokom intervjua, Hamadu je prikazan i snimak demonstranata koji pozivaju Hamas da se odrekne vlasti. “Naša poruka Hamasu je, prestanite da se kockate i avanturistički se ponašate s nama”.

“Odvojeni ste od stvarnosti. Vođstvo Hamasa nalazi se van Gaze. Neki ljudi kažu da su ubijali mesom naše dece, dok su oni sedeli u hotelima”, poručio je jedan demonstrant.

Hamad je odbio da gleda snimak, odgurnuvši uređaj. Rekao je da zna da ljudi pate, ali je njihovo nezadovoljstvo pripisao izraelskoj agresiji.

“Znam, video sam. Znam da ljudi pate”, kazao je.

Hamas je, inače, brutalno odgovarao kritičarima u Gazi. U aprilu su militanti mučili i ubili 22-godišnjaka nakon što je javno kritikovao grupu, a u maju su održani jedni od najvećih protesta protiv Hamasa od početka rata.

Taoci kao ljudski štitovi

Dok Izrael pokušava u potpunosti da zauzme grad Gazu, tvrdeći da je to uporište Hamasa, vojno krilo Hamasa, brigade Al-Kasam, poručilo je da su preostali taoci “raspodeljeni po četvrtima grada Gaze”. Time su ih praktično stavili u istu opasnost kao i civile.

Na pitanje koriste li se taoci za odvraćanje izraelske invazije, Hamad je to negirao, tvrdeći da Hamas ne koristi ljudske štitove i da se sa svima postupa “prema islamskim načelima”.

Međutim, neki od oslobođenih talaca bili su izgladneli, dok su drugi tvrdili da su bili se*sualno zlostavljani, što su istakle i Ujedinjene nacije.

Hamad je odgovorio da “ne postoji niti jedan dokaz” za takve tvrdnje, a na pitanje da li će Hamas dopustiti Crvenom krstu pristup taocima, oklevao je da odgovri, nazivajući situaciju na terenu “komplikovanom”.

Preživljavanje napada i kraj pregovora

Hamad, koji je preživeo izraelski napad na vođstvo Hamasa u Kataru 9. septembra, opisao je svoje preživljavanje kao “čudo”.

Rekao je da su SAD jednako krive kao i Izrael za taj napad, koji se dogodio dok su razmatrali američki predlog o prekidu vatre. Napad je, tvrdi, naglo zaustavio pregovore.

“Zamrznuti su”, rekao je Hamad o statusu pregovora, optuživši SAD da nisu “pošteni i neutralni posrednici”.