Connect with us

Politika

BORBA PROTIV UTICAJA RUSIJE!? Novostvoreni vojni savez Albanije, Kosova i Hrvatske ima jedan cilj

Novostvoreni vojni savez Albanije, Kosova i Hrvatske, kako pišu regionalni mediji, zapravo ima jedan cilj: suprotstavljanje srpskim hegemonističkim tendencijama u regiji.

Iako je djelimično tačno, ovo ni na koji način ne odražava potpunu sliku složenih odnosa na Balkanu.

Poziv susjedima

Novoformirani odbrambeni savez, koji su potpisali Kosovo, Albanija i Hrvatska, izazvao je dramatičan odgovor predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je prozvao navedene države da počinju “trku u naoružanju”.

Prema Vučićevim riječima, ovaj savez predstavlja direktnu prijetnju Srbiji i interesima Srbije na Balkanu:

“Za nas je teška situacija, ali mi smo shvatili njihovu poruku. I štitićemo našu zemlju, odvraćati ih i uvek je uspešno braniti od svakog potencijalnog agresora, pa i ovog moćnog.”

Međutim, može se argumentovati kako ova alijansa u fokusu ima i Crnu Goru. Članstvo Crne Gore u NATO-u moglo bi biti ugroženo, jer proruski Vladini zvaničnici dobijaju sve veću političku moć. Aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ima veze sa Srpskom pravoslavnom crkvom i državom Srbijom, dokazanim saveznicima Kremlja.

I dok Rusija ima za cilj da proširi utjecaj na Balkan, tri države su sklopile savez kako bi se protiv malignih utjecaja borile zajedno.

Kroz potpisanu deklaraciju Kosovo, Albanija i Hrvatska pozivaju i druge balkanske zemlje da se pridruže u formiranju zajedničkih odgovora na bezbjednosne prijetnje u regionu Balkana, razmjenu znanja, saradnju između vojnih industrija, suzbijanje hibridnih prijetnji i konačno, podršku euroatlantskim aspiracijama Kosova i Albanije.

Kosovo, sa kojim Srbija ima neriješene sporove, ne krije pretenzije da postane dio najveće vojne alijanse.

Imajući u vidu činjenicu da je Balkan od pamtivijeka bio most između Istoka i Zapada, kako zbog neprocjenjivog geostrateškog položaja i prirodnih resursa, tako i nestabilnog političkog krajolika, ne treba čuditi da su velike sile često pokušavale proširiti sfere utjecaja na ovaj region.

S tim na umu, ovaj savez može se shvatiti kao vrsta protuteže širim vanjskopolitičkim ciljevima Srbije i potencijalno Crne Gore.

Balkanske države danas i dalje su uglavnom sklone pridruživanju Zapadu.

Konkretno, Europskoj uniji i NATO savezu. Uz jednu anomaliju u ovoj pretenziji, naime državu Srbiju, Rusija ima za cilj iskoristiti ovaj “proxy” kako bi odvratila NATO, oslabila istočno krilo Alijanse, proširila svoj utjecaj i ponovo preuzela vlast nad regijom Balkana.

Dok je Srbija dugo već saveznica Ruske Federacije, glavno središte za širenje ruskog utjecaja Crna Gora se relativno nedavno pridružila ovom “savezu”. Time prosrpska struja dobija sve veći zamah u političkim krugovima u Crnoj Gori, te kao takva može da utječe na vanjsku politiku zemlje.

Od 2016. Crna Gora je pod stalnom ruskom prijetnjom i pritiskom da se pridruži Srbiji i Rusiji, gdje bi Rusija dobila još jednog saveznika u srcu Europe i na istočnom krilu NATO-a.

Podsjećamo, 2016. Crna Gora je uspjela spriječiti pokušaj državnog udara, sponzoriranog direktno iz Kremlja, a kojim se želio spriječiti ulazak Crne Gore u NATO. Inače, Crna Gora je formalno pristupila NATO-u 2017.

Moskvu, međutim, nije odvratio ovaj neuspjeli pokušaj puča i nastavila je sa različitim metodama hibridnog ratovanja. Uslijedili su cyber napadi masovnih razmjera koji su doveli do zastoja nekoliko javnih servisa. Podrška NATO-a pokazala se ključnom u održavanju reda u Crnoj Gori.

Timovi iz Slovenije, SAD, Francuske i Velike Britanije upućeni su u Podgoricu kako bi pomogli Vladi u suprotstavljanju ovim prijetnjama i napadima iz domena cyber sigurnosti.

Proruski zvaničnici
Iako je Crna Gora izašla kao pobjednik iz ove bitke, novoformirana vlada prijeti da uništi godine napretka ostvarenog u saradnji sa NATO saveznicima.

Aktuelna vlast ne bi se mogla formirati bez proruske stranke NSD/NOVA, na čijem je čelu Andrija Mandić. Ovaj srpski desničar, koji ima bliske veze sa Kremljom, Srpskom pravoslavnom crkvom i Srbijom, ima za cilj da u potpunosti promijeni veze Crne Gore sa NATO-om i Zapadom u cjelini.

Ovome u prilog idu izjave poput one koja dolazi od lidera DPS-a Danijela Živkovića, gdje, između ostalog, tvrdi da se Andrija Mandić zalaže za izlazak Crne Gore iz NATO saveza.

“Mandić u kontinuitetu tvrdi kako se zalaže za članstvo Crne Gore u NATO savezu. U programu NSD-a piše da se ta partija zalaže za iščlanjenje Crne Gore iz NATO-a, osim ako to niste na posljednjem kongresu promijenili”, poručio je Živković.

Tako na zvaničnoj veb-stranici NSD/NOVA piše: “NOVA se protivi članstvu Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu i insistira na referendumu građana o ovom pitanju.”

Bivši ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković za “Oslobođenje” kaže kako je NSD/NOVA samo jedna od vladajućih partija koja teži ka udaljavanju Crne Gore od Zapada. Od 2020. postaje jasno da Crna Gora sa prorusko-srpskom vladom jeste jedan izuzetno nepouzdan partner NATO saveza.

“Ipak, ovaj trend se prepoznaje u krugovima NATO-a, koji i te kako ima snage i mogućnosti da se nosi sa ovim izazovima”, ističe Bošković.

Na pitanje koliko je izgledno da vladajuće stranke iniciraju promjenu vanjske politike Crne Gore, kao i istupanje iz NATO-a, Bošković odgovara kako je opozicija te zemlje trenutno dovoljno jaka da ne dozvoli ovaj scenarij.

Bošković se osvrće i na posjetu generalnog sekretara NATO saveza Marka Ruttea Bosni i Hercegovini. Ova posjeta jeste odličan indikator posvećenosti i podrške NATO saveza dejtonskoj BiH, te očuvanju stabilnosti i mira kako u BiH, tako i u regiji Balkana, zaključuje bivši ministar.

Iako su spoljna politika Crne Gore i saradnja sa EU i dalje stabilne, NATO bi trebalo da prati ovu malu balkansku državu u kojoj je dio vlasti i dalje spreman da pomogne Rusiji i njenim interesima na Balkanu.

Related Topics:

Politika

POKUŠAJ PRAVDANJA Cvijanović pojasnila zašto je SNSD odlučio da ide na izbore

Srpski član Predsjednišva i potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović pojasnila je tokom rasprave na Iksu zašto je SNSD odlučio da ide na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

Istakla je da je izlazak na izbore nužan zbog Republike Srpske, te navela da parcijalan bojkot nije bojkot.

– Da li je to bio izbor SNSD-a? Nije. Ima li Kristijan Šmit pravo po Dejtonskom sporazumu da donosi zakone? Nema. Da li je Sud presuđivao po zakonima koje su donijele institucije po ustavu ovlaštene za donošenje zakona? Nije. Da li je SNSD tražio izbore? Nije – navela je Cvijanovićeva.

Podsjetila je da je SNSD tražio da sve partije razumiju da je ovo podla igra, ne protiv pojedinca, već protiv institucije predsjednika Republike.

Nastavi čitati

Politika

DODIK PSOVAO BRITANCE, pa ih angažovao da brane njegove ideje

Firma Groze Consulting Limited osnovana je 13. juna 2022. godine za pružanje usluga “u području ljudskih resursa i upravljanja njima”.

Vlada Republike Srpske preko Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju angažovalo je lobističku kuću Groze Consulting Limited sa sjedištem u Velikoj Britaniji u Londonu.

Ugovor je potpisan na pola godine. Potpisan je 1. jula 2025. i važit će do kraja tekuće godine.

“Cilj je otvoriti i razviti novi, diskretni kanal komunikacije između vlade Republike Srpske i vlasti Ujedinjenog Kraljevstva kako bi vlasti Ujedinjenog Kraljevstva bolje razumjele politike Republike Srpske i uključile Republiku Srpsku u dijalog radi postizanja obostrano korisnih ciljeva”, stoji u opisu ciljeva saradnje Vlade Republike Srpskei Groze Consulting Limited.

Firma Groze Consulting Limited osnovana je 13. juna 2022. godine za pružanje usluga “u području ljudskih resursa i upravljanja njima”.

Informacije pokazuju da se bavi savjetničkim uslugama u području lobiranja. Kompaniju vodi Sir Dominick John Chilcott britanski državljanin. On je bivši britanski ambasador u Turskoj, Irskoj i Iranu.

Aktivnosti Vlade Republike Srpske predstavljaju dodatna izdvajanja u ovoj godini za lobiranje. Registrovana je na listi lobističkih kuća Vlade Velike Britanije.

Ministarstvo za evropske integracije je 30. juna, dan prije nego sa Groze Consultin Limites, sklopilo lobistički ugovor sa američkom firmom “Tactic COC” koja je zadužena da zastupa interese Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama.

Podsjetimo, Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, godinama ponavlja istu mantru o britanskim agentima koji ga špijuniraju i pokušavaju srušiti s vlasti.

Ne treba zaboraviti ni neistine o navodim otmicama Dodika od strane Britanske obavještajne službe, dok Dodik odobrava angažmane i plaća novcem poreskih obveznika lobističke kuće u Londonu

Nastavi čitati

Politika

REŽIM POGAZIO VLASTITE ODLUKE: Od bojkota do kandidata za izbore

Nakon što je vlast Republike Srpske u Narodnoj skupštini grubo pogazila ranije zaključke da se ne izlazi na prijevremene izbore, i zvanično je potvrđeno da će SNSD i njihovi sateliti učestvovati u izborima za predsjednika Republike Srpske. Na ovaj način je i vlast priznala da Milorad Dodik više nije predsjednik, međutim Dodik se i dalje ponaša kao da jeste: dolazi u Palatu Predsjednika Republike Srpske, koristi službena vozila, pojavljuje se na sjednicama Vlade – iako je ovlašćenja prenio na hrvatskog potpredsjednika.

Politička kriza u Republici Srpskoj poprima obilježja do sada neviđene farse u režiji vlasti. Od ranijih zaključaka iz avgusta kojima je odbačena mogućnost provođenja prijevremenih izbora nije ostalo ni slovo na papiru.

Tako je SNSD u mjesec dana od bojkota došao do toga da će izaći na prijevremene izbore, uz krajnje kontradiktorne izgovore.

“SNSD nije bio u iznudi da donese odluku da izađe na izbore. Ovo je dio naše strategije gdje smo odlučili da provedemo kako bi se prilagodili onome što po našoj ocjeni treba da ugrozi totalno Republiku Srpsku, a to je da opozicionoj strukturi ostavi ove izbore na volju i nevolju”, poručio je nedavno Dodik.

U opoziciji smatraju da, dok je vlast tvrdila da neće na prijevremene izbore, istovremeno je radila nešto drugo pa je od početka bilo jasno da će Dodikov SNSD i te kako u njima učestvovati.

“Zar mislite da bi njegov ministar Amidžić nazvao svog zamjenika da mu kaže evo ostavio sam ti pečat da ga udariš da se prebace sredstva za održavanje izbora? Znači, jasno je da će izbori biti održani i da će oni učestvovati na tome”, kaže Mladen Bosić, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

“Ovo se može tumačiti kao jedna vrsta izlazne strategije da se javnosti saopšti, ali ne sa onog mjesta sa kojeg je trebalo da se saopšti, da Milorad Dodik više nije predsjednik entiteta”, smatra politički analitičar Tanja Topić.

Kandidat Srpske demokratske stranke je Branko Blanuša, profesor na banjalučkom Elektrotehničkom fakultetu. Predsjednik PDP-a je poručio da se ova stranka neće prijaviti za prijevremene izbore, ali je, kako je rekao Draško Stanivuković, spremna na razgovore sa opozicionim strankama.

Kandidat vladajućih stranaka odnosno SNSD-a je Siniša Karan, a Dodik je najavio i da će biti održana sjednica Narodne skupštine RS na kojoj će biti imenovan vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Dok se to ne dogodi, dužnost predsjednika Republike Srpske obavlja kadar HDZ-a BiH Davor Pranjić, jer je Dodik prethodno prenio ovlašćenja na hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske.

“Tako da Dodik ima očigledno plan da nastavi da se ponaša kao predsjednik i donosi odluke, a da samo pečat udara i potpisuje Čovićev čovjek iz HDZ-a”, smatra Bosić.

Tako HDZ BiH u rukama ima sve ključne funkcije: na nivou BiH, Federacije, ali i Republike Srpske što je do sada neviđena praksa u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.

“Milorad Dodik i SNSD su prenijeli ovlašćenja na čovjeka koji dolazi iz HDZ-a – stranke sa sjedištem u Mostaru. Zamislite kakav je to šamar Republici Srpskoj”, smatra poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

U međuvremenu Dodik koji se sam odrekao nadležnosti Predsjednika Republike Srpske i dalje koristi privilegije funkcije koju je obavljao do oduzimanja mandata. Na posao dolazi u Palatu Predsjednika Republike, koristi službena vozila, imenuje mandatara.

Istovremeno nije stigla dugo priželjkivana pomoć Dodikovih navodnih prijatelja sa međunarodnog nivoa. Dodvoravanje Donaldu Trampu, posjete Putinu i Orbanu, smatraju naši sagovornici, stvarali su u SNSD-u privid da će oni uticati na to da presuda Dodiku pude poništena, što se na kraju nije dogodilo.

Nastavi čitati

Aktuelno