Više od dvije godine otkako je Donald Tramp uoči američkih predsjedničkih izbora obećao da će okončati rat u Ukrajini, pojavile su se nade da se konačno bliži kraj najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Kraj rata u Ukrajini je sve bliži, možda bliži nego ikada do sada – rekao je Tramp u srijedu.

Diplomatija je uzavrela otkako je Tramp proglasio energetsko primirje, sklopio „dil vijeka“ sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o dizelu, a ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom poručio da je vrijeme za smjenu. Telefoni su se usijali, američki izaslanici su se raštrkali po Moskvi i Kijevu, a onda su objavljene dvije šokantne vijesti koje su odjeknule u svijetu.

Objave koje su uzdrmale svijet
Prvo je Putin pristao da nastavi pregovore sa Ukrajinom uz posredstvo SAD – već sljedećeg mjeseca, kako je u srijedu saopštio Kremlj.

Do toga je došlo nakon što se Putin sastao sa Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom u impozantnoj carskoj palati u Sankt Peterburgu, u okviru najnovijeg pokušaja Vašingtona da okonča rat u Ukrajini.

Bio je to deveti lični susret Vitkofa i Putina, a razgovori su, kako piše Rojters, počeli gestom dobre volje Rusije – oslobađanjem Stivena Habarda, penzionisanog američkog nastavnika koji je bio pritvoren u Rusiji. Tramp je prethodno zatražio od ruskog lidera da ga oslobodi.

– Pitao sam da li mogu da puste Stivena Habarda i on je sada na putu kući. Zauzvrat nisam dao ništa – rekao je Tramp.

A onda je kao bomba odjeknula druga vijest, koja je iznenadila mnoge posmatrače. Zelenski, koji je do sada uporno odbijao da prepusti Rusiji centimetar ukrajinske zemlje – a posebno one u Donbasu koju Putinove snage još nisu osvojile – rekao je da bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se rat zamrznuo duž trenutne linije fronta, ocijenivši to kao realan način da se zaustave borbe. Ukrajina bi time zadržala oko 75 odsto svoje teritorije – u zamjenu za američke i evropske bezbjednosne garancije.

Na stolu Donbas
Putin želi čitav Donbas. Ali, dok Rusi u istočnom regionu Ukrajine potpuno kontrolišu Lugansk, u Donjecku – gdje se nalazi pojas utvrđenih gradova dug 50 kilometara – Ukrajina i dalje drži kritičnih 19 odsto teritorije, odnosno oko 6.500 kvadratnih kilometara.

Prema pisanju „Njujork tajmsa“, više od 200.000 Ukrajinaca živi u tom području, veličine šumadijskog regiona, u kojem se nalaze utvrđeni gradovi Kostjantinivka, Slovjansk, Pokrovsk i Kramatorsk.

Donjecka i Luganska oblast, Krim i dijelovi Hersonske i Zaporoške oblasti koje Rusija kontroliše čine oko 115.000 kvadratnih kilometara.

Rat i ekonomija
Prema pisanju „Atlantika“, u užim krugovima vlasti u Vašingtonu smatraju da ruska invazija na Ukrajinu predstavlja prepreku budućim ekonomskim dogovorima sa Moskvom, uključujući potencijalne ugovore o dizelu i eksploataciji rijetkih zemnih minerala.

Postizanje takvih ekonomskih sporazuma moglo bi da podrazumijeva pritisak na Ukrajinu da odustane od svojih teritorijalnih pretenzija na Donbas.

Kremlj je nakon sastanka u srijedu naveo da se razgovaralo o velikim zajedničkim ekonomskim projektima, uključujući i neke koji su blizu realizacije.

Rojters navodi da je Vitkof sa sobom donio dokumente sa različitim idejama za mogući mirovni sporazum, a da je Džared Kušner, Trampov izaslanik i zet koji se kasnije uključio u sastanak putem telefona, želio da ruskom predsjedniku predstavi neke svoje prijedloge.

Tramp i Zelenski međusobno su upućivali kritike zbog načina na koji bi trebalo okončati rat u Ukrajini. Tramp je optužio ukrajinskog predsjednika da ne želi mir.

– Mogao je da sklopi bolji dogovor prije dvije godine nego što može sada – rekao je Tramp u ponedjeljak.

Jesen samita
Američki predsjednik navodno želi da posreduje u postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije tokom predstojećeg samita G20, koji će se održati u klubu „Tramp Nešenel Doral Majami“ na Floridi od 14. do 15. decembra.

Neimenovani savjetnici rekli su za „Atlantik“ da Tramp već zamišlja sebe kako stoji neposredno između Zelenskog i Putina tokom ceremonije potpisivanja sporazuma.

Tramp je u ponedjeljak ponovio da između Zelenskog i Putina vlada „ogromna mržnja“.

– Teško im je da budu u istoj sobi… Baš me briga kako će to biti izvedeno – rekao je on.

Dok Tramp pominje samit G20, Kremlj je predložio da bi novi trilateralni mirovni pregovori, koji bi se vodili na tehničkom nivou, mogli da budu održani u Abu Dabiju i da bi bili usredsređeni na načine garantovanja bezbjednosti Ukrajine i Rusije nakon završetka rata, prenio je Rojters.

Kremlj je dodao da bi ti pregovori mogli da počnu 10. novembra – svega sedmicu dana nakon američkih međuizbora. Posljednji mirovni pregovori uz posredovanje SAD održani su u februaru, prije nego što su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Irana.

Tramp, Si i Putin – a Zelenskog nigdje
Zelenski je potvrdio da namjerava da prisustvuje samitu G20 i sastane se sa Putinom kako bi se postiglo pravedno rješenje. Ali, prije toga bi moglo da dođe do trilateralnog sastanka između Trampa, Putina i kineskog predsjednika Sija Đinpinga u novembru u Šendženu, na samitu APEC-a, gdje bi razgovarali o Ukrajini – samo bez Zelenskog za stolom.

Prema pisanju „Volstrit džornala“ (WSJ), ovakav susret mogao bi da dovede do nove podjele svijeta na sfere uticaja.

Potencijalni susret trojice lidera tri velike sile bio bi bez presedana. O njemu se takođe razgovaralo u srijedu u Kremlju, nakon čega je Moskva saopštila da se Peking već priprema za događaj koji bi bio „prvi susret te vrste u istoriji“

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je javno podržao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua uoči parlamentarnih izbora u Izraelu 27. oktobra.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio je još jednu podršku izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu uoči sutrašnjih parlamentarnih izbora u Izraelu.

“Narodu Izraela, a posebno onima koji to još nisu vidjeli, prilažem podršku koju sam prije nedjelju dana uputio vašem premijeru, Bibiju Netanjahuu. Kao što je svima poznato, uključujući i neprijatelja, Bibi i ja smo imali odličnu saradnju i zajedno nizali pobjede”, rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth social, prenijela je agencija Tačno.

Kao primjer, Tramp je naveo napad u Venecueli, rekavši da je u pitanju jedna od najuspješnijih vojnih operacija u istoriji.
Prije toga, kako kaže, sproveli su operaciju Ponoćni čekić, “sprečivši državu koja je najveći svjetski sponzor terorizma da dođe do nuklearnog oružja”.

“Zatim smo izveli operaciju ‘Epski bijes’. Iran sada nema ni mornaricu ni ratno vazduhoplovstvo, a njihova vojska i ekonomija su potpuno uništene; dovoljno je reći da inflacija u Iranu iznosi 301 odsto”, dodao je Tramp.

Prema njegovim riječima, pomorska blokada je Iranu onemogućila nabavku nafte, a dva nivoa rukovodstva, kako vojnog, tako i ostalih struktura, ​​više ne postoje.

“Kada izađete na glasanje, sjetite se da je Bibi bio izuzetan premijer-ratnik. Neki veoma zli ljudi nazivali su Izrael ‘malim satanom’, a Sjedinjene Države ‘velikim satanom’. Pokliču ‘Smrt Americi, smrt Izraelu’, koji se mogao čuti širom svijeta, više ne smije biti mjesta, i neće ga biti. Glasajte za Bibija Netanjahua za premijera, moramo da završimo posao koji smo započeli”, zaključio je Tramp.

Portal Aksios prenio je u nedjelju da je Netanjahu apelovao proteklih dana na američkog predsjednika Donalda Trampa da javno pruži veću podršku njegovoj kampanji uoči predstojećih izbora, pozivajući se na upućene izvore iz SAD i Izraela.

Prema navodima izvora iz SAD, Bijela kuća posmatra Netanjahuovo agresivno lobiranje kao “znak očaja” i pokazatelj da izraelski lider smatra da zaostaje za protivnicima.

Izbori za 26. saziv Kneseta u Izraelu održavaju se u utorak, 27. oktobra 2026. godine.

Riječ je o prvim parlamentarnim izborima u zemlji od napada predvođenih Hamasom 7. oktobra 2023. godine i rata koji je uslijedio u Pojasu Gaze.

Crno more postalo je najsmrtonosnija pomorska ruta za trgovačke pomorce u 2026. godini, prema podacima koje prenosi Fajnenšel tajms. U napadima je od početka godine stradalo najmanje 40 pomoraca, više nego u Ormuskom moreuzu, gdje su potvrđena 24 smrtna slučaja.

Više od 570 plovila bilo je izloženo napadima u Crnom moru, pokazuju podaci kompanije za pomorsku bezbjednost Ambrey i Međunarodne pomorske organizacije. Eskalacija rata između Rusije i Ukrajine sve snažnije ugrožava trgovačke brodove, njihove posade i međunarodne lance snabdijevanja.

Koliko su napadi učestali?
Posebno snažno pogoršanje zabilježeno je od jula do septembra, kada se na udaru našlo približno 387 brodova.

To je više nego petostruko povećanje u odnosu na prethodno tromjesečje i pokazuje koliko se brzo širi prijetnja komercijalnoj plovidbi.

Crno more, važan koridor za prevoz žitarica, nafte i druge robe, pretvoreno je u područje sve intenzivnijih vojnih sukoba i pomorskih prijetnji.

Zašto su ugrožene i luke?
Napadi nisu ograničeni na brodove. Na meti su i luke, transportna infrastruktura i objekti neophodni za utovar, istovar i druge operativne aktivnosti.

Takva situacija primorava brodarske i osiguravajuće kompanije da ponovo procjenjuju rizike i troškove korištenja ove pomorske rute.

Ugrožavanje lučke infrastrukture dodatno otežava organizaciju plovidbe i prevoz robe, naročito ukrajinskih žitarica i prehrambenih proizvoda.

Kako rast rizika utiče na troškove prevoza?
Pogoršanje bezbjednosne situacije dovelo je do rasta premija osiguranja od ratnih rizika.

Skuplje osiguranje povećava troškove pomorskog transporta, dok opasnost od napada utiče na odluke brodara o tome da li će svoje posade i plovila slati u Crno more.

Posljedice se mogu prenijeti na međunarodnu trgovinu i snabdijevanje hranom, posebno u zemljama koje zavise od uvoza žitarica iz ovog regiona.

Da li je Ormuski moreuz izgubio strateški značaj?
Iako je u Crnom moru ove godine zabilježeno više poginulih pomoraca, Ormuski moreuz ostaje jedna od ključnih svjetskih ruta za transport nafte i gasa.

Svako ometanje plovidbe kroz taj prolaz zato i dalje izaziva zabrinutost na energetskim tržištima i predstavlja rizik za globalnu ekonomiju.

Poređenje sa Crnim morem prvenstveno ukazuje na razmjere ljudskih gubitaka i rastuću opasnost za trgovačku plovidbu. Preciznu sliku dodatno otežava nepotpuno izvještavanje o napadima u oba područja, upozorava Financial Times.