Connect with us

Društvo

KAKO ĆE UTICATI NA NAS? EU ima nova pravila putovanja, evo šta to znači

Evropska unija uvodi značajne promjene u sistemu putovanja u zemlje šengenskog prostora, koje će imati direktan uticaj i na građane Bosne i Hercegovine. Novi sistemi koji su najavljeni, Entry/Exit System (EES) i European Travel Information and Authorisation System (ETIAS), modernizovaće i ubrzati prelazak granica.

Prvi korak ka digitalizaciji graničnih kontrola počinje već u oktobru 2025. godine, kada počinje s radom EES, elektronski sistem za prijavu ulaska i izlaska iz EU. Putnici neće morati ništa preduzimati prije putovanja – registracija će se vršiti direktno na granicama Evropske unije, gdje će EES prikupljati fotografije lica i otiske prstiju putnika. Ovaj sistem će omogućiti bržu graničnu kontrolu zahvaljujući automatskom skeniranju pasoša, bez potrebe za tradicionalnim graničnim provjerama. Početkom primjene EES-a za zemlje šengenskog prostora bitno će se promijeniti način ulaska ne samo državljana BiH nego i ostalih zemalja zapadnog Balkana, kao što su Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, ali i Moldavije i Ukrajine kada je u pitanju evropski kontinent.

Na temelju prikupljenih biometrijskih podataka izradiće se biometrijski predlošci i pohraniti u zajednički Biometric Matching Service. Državljanima zemalja koji imaju vizu za kratkoročni boravak za ulazak u šengensko područje otisci prstiju će već biti pohranjeni u viznom informacionom sistemu (VIS).

Svaki putnik koji stigne na vanjsku granicu EU, odnosno šengenskog prostora, moraće dati svoj pasoš. Službenici za kontrolu pasoša skeniraće otiske prstiju i fotografisati osobe. Ove informacije biće zabilježene u digitalnoj datoteci.

Pri tome, pasoš putnika (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti ovjeren. No, u bilo kojem od gore navedenih slučajeva putnik će susresti službenika za kontrolu pasoša na granici.

Bitno je navesti da, ako odbije dati biometrijske podatke, putniku će biti uskraćen ulazak na područje evropskih zemalja koje koriste EES.

Takođe, sistem će bilježiti koliko dana će još putnik smjeti da boravi na teritoriji evropskih država. To će se moći provjeriti pomoću EES-a, odnosno putem EES onlajn alata.

Šest mjeseci kasnije, u oktobru 2026. godine, biće pokrenut i ETIAS – onlajn sistem za izdavanje putnih dozvola za ulazak u Šengen zonu za putnike kojima nije potrebna viza. Važno je naglasiti da ETIAS nije viza, već elektronska autorizacija za kratkotrajni boravak u 30 evropskih zemalja.

Prilikom onlajn prijave za ETIAS dozvolu, putnici će morati dostaviti lične podatke kao što su adresa stanovanja, podaci iz pasoša, trenutno zanimanje te informacije o eventualnim ranijim putovanjima u konfliktne zone ili krivičnim presudama. Naknada za ETIAS iznosi sedam evra, a dozvola će važiti tri godine ili do isteka pasoša.

EES i ETIAS donose niz koristi za građane BiH:

Ubrzan i efikasan prelazak granica zahvaljujući digitalizaciji;
Preciznija kontrola dužine boravka u zemljama EU;
Povećana zaštita identiteta putnika putem biometrijskih podataka;
Smanjeno vrijeme čekanja na granicama uz automatsko skeniranje pasoša.
Iako oba sistema imaju zajednički cilj jačanja sigurnosti granica EU, bitno je istaći da će EES biti prvi operativan, a ETIAS će uslijediti nekoliko mjeseci kasnije. Ove promjene znače jednostavnije, sigurnije i ugodnije putovanje za sve građane Bosne i Hercegovine, ali i zapadnog Balkana.

Društvo

STIŽU NAM NEPALCI I INDIJCI! Povećavaju se kvote za strane radnike u BiH, OVO JE PLAN ZA 2026!

Radnici iz inostranstva već godinama nisu nikakva novost u Bosni i Hercegovini, a za sljedeću godinu predloženo je izdavanje 7.427 radnih dozvola, što će, kako tvrde poslodavci, biti dovoljno, jer je privredna aktivnost na niskom nivou.

Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, a koji su na E-konsultacijama objavljeni u okviru dokumenta Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu”, od ukupnog broja dozvola na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 4.500 radnih dozvola, na Republiku Srpsku 2.000 radnih dozvola i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 927 radnih dozvola.

“Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.350 radnih dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 1.500 radnih dozvola, Republiku Srpsku 500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 350 radnih dozvola. Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi 5.077 radnih dozvola, od čega za Federaciju BiH 3.000 radnih dozvola, Republiku Srpsku 1.500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 577 radnih dozvola”, navodi se u pomenutom dokumentu.

Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, donošenjem ove odluke kvalitetnije se zadovoljavaju potrebe tržišta rada u Bosni i Hercegovini, a da pri tom nije ugrožena ponuda domaće radne snage, te obezbjeđuje veća kontrola tržišta rada i smanjenje rada na crno stranih državljana.

“Godišnju kvotu radnih dozvola utvrđuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, u skladu sa migracionom politikom i uz uvažavanje stanja na tržištu rada”, objašnjavaju oni.

Kada se prijedlog za 2026. godinu poredi sa istim prijedlogom za 2025. godinu, može se vidjeti da je za sljedeću godinu isplanirano 198 dozvola više. Odnosno, za Republiku Srpsku se nije mijenjao broj radnih dozvola, za Federaciju BiH je povećan za 10, a za Brčko distrikt povećano je za 188 radnih dozvola za strane radnike.

Boj dozvola dovoljan zbog slabe privrede
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da je i ove godine ostalo nešto neiskorištenih dozvola te da će ranije pomenuta brojka biti dovoljna za sljedeću godinu ukoliko se ovakvi trendovi u privredi nastave.

“Privredna aktivnost je na niskom nivou. Kriza u zapadnoj Evropi uzima sve više maha, to se odražava značajno na privredu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Kriza u drvopreradi je još prisutna na istom nivou kao što je bila tokom ove i prethodne godine”, kaže Škrebić dodajući da predloženi broj radnih dozvola nije dobar pokazatelj.

Poslodavce u BiH koji se odlučuju za strane radnike često muče komplikovane procedure prilikom dovođenja radne snage iz inostranstva, a prema riječima Škrebića, u posljednje vrijeme stvari bi se trebale polako mijenjati nabolje, pa bi procedure trebalo da budu brže, a dobijanje dozvola lakše.

“Međutim, to će tek postati aktivno u narednim mjesecima, pa ćemo vidjeti kako će to izgledati prilikom dovođenja budućih radnika”, ističe Škrebić za “Nezavisne novine”.

BiH bi moglo nedostajati 100.000 radnika
Problem sa nedostatkom radne snage BiH bi tek mogla osjetiti, a kako je ranije upozoravao Škrebić, BiH bi kroz nekoliko godina moglo nedostajati oko 100.000 radnika.

“Postoje neke procjene da će u narednih nekoliko godina u BiH nedostajati otprilike 100.000 radnika, što u ovakvim uslovima, gdje radnici odlaze u daleko razvijenije ekonomije, znači da će ih biti nemoguće vratiti nazad. To će biti egzistencijalni problem privrede”, rekao je ranije Škrebić za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE TOMINDAN! jedan običaj morate ispoštovati

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra Svetog apostola Tomu, praznik u narodu poznat kao Tomindan.

Sveti apostol Toma bio je jedan od dvanaestorice prvoapostola Hristovih.

Širio je hrišćanstvo u Palestini, a potom u Persiji i Indiji, gdje je usmrćen kopljima.

Mošti su mu u četvrtom vijeku prenesene u grad Edesu, a potom u Carigrad.

Tomindan mnoge porodice u Republici Srpskoj i Srbiji proslavljaju kao krsnu slavu.

Narodna vjerovanja i običaji
U nekim krajevima Srbije vjeruje se da ovaj svetitelj štiti domaćinstvo od vukova. Srbi vjeruju i da je Sveti Toma od oblaka oduzeo pečat zahvaljujući kojem narodu donosi kišu kao blagodet, a ne oluje koje uništavaju sve pred sobom.

Srbi vjeruju i da bi Sveti Toma, kad bi se naljutio, zemaljskom svijetu mogao da donese i drugi potom, ali u tome ga koči Presveta Marija, koja ga nadgleda. Na Tomindan koji nije crveno slovo se obično nikud ne ide i postoji izreka “Sveti Toma, sedi doma”.

Dok se u nedelju po Uskrsu slavi događaj vezan za “neverovanje” Tomino, u subotu je dan posvećen samom apostolu. Sveti Toma je poznat i kao Neverni Toma, jer je smatrao da nije moguće da je Isus vaskrsao. Prema Novom zavetu, kada se Hrist pojavio pred njim i ponudio mu da opipa rane, Toma je uzviknuo reči po kojima je upamćen:

– Gospod moj, i Bog moj! Zbog toga se danas u narodu onaj ko odbija da poveruje u nešto zove ”neverni Toma”. Veruje se da je on bio jedini od svih apostola koji je propovedao izvan granica tadašnjeg Rimskog carstva.

Širio je hrišćanstvo najpre u Palestini, potom u Persiji, a stigao je i do daleke Indije, gde je navodno umro mučeničkom smrću. Tomindan mnoge porodice u Srbiji obeležavaju kao krsnu slavu, a kako je prema narodnom verovanju Toma važio za vrednog i radnog, on se smatra zaštitnikom raznih zanatlija – drvodelja, bačvara, stolara, bunardžija i zidara.

Pripreme za slavu
Nekoliko dana pred slavu, u domu počinju pripreme, kako bi se svetac zaštitnik proslavio što svečanije. Kuća se rasprema i čisti, ukućani kupuju po nešto novo od odjeće, naročito za djecu, da se baš tog dana “ponove”. U kući treba da je svečana atmosfera i vedro raspoloženje, prenosi Espreso.

Dan uoči slave, domaćica kuće mesi kolač od čistog pšeničnog brašna, u koji se dodaje malo bogojavljenske i osvećene vodice pred slavu. Kolač se ukrašava raznim ukrasima od prostog testa (brašno i voda). na centralnom delu treba da se nađe ukras sa simbolom ISHS (Isus Hristos pobjeđuje).

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano, dan idealan za šetnju

U Bosni i Hercegovini se očekuje sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Ujutro uglavnom vedro i hladnije, oko rijeka i po kotlinama magla i niska oblačnost. U nastavku dana preovladavaće sunčano uz promjenljivu oblačnost, dok će uveče doći do postepenog naoblačenja od zapada.

Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od jedan do pet, na jugu do devet, a u višim predjelima od minus jedan stepen Celzijusov.

Maksimalna dnevna temperatura biće od 13 do 16, na jugu oko 19 stepeni, u višim predjelima od devet stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Aktuelno