Connect with us

Politika

ZGRADA OD 100 MILIONA: Tegeltija se poziva na vještačenje sumnjive Zenit agencije?!

Procjenu vrijednosti zgrade koju Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH po cijeni od oko 100 miliona KM namjerava da kupi od “bisnismena” Mileta Radišića, široj javosti poznatog kao kuma Milorada Dodika, radio je Centar za vještačenje i procjenjivanje Zenit, godinama usko povezan sa (bivšim) korumpiranom vrhom državnih carina, saznaje Valter.

Procjenu vrijednosti zgrade koju Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH po cijeni od oko 100 miliona KM namjerava da kupi od “bisnismena” Mileta Radišića, široj javosti poznatog kao kuma Milorada Dodika, radio je Centar za vještačenje i procjenjivanje Zenit, godinama usko povezan sa (bivšim) korumpiranom vrhom državnih carina, saznaje Valter.

Da bismo dobili cjelovitu sliku cijelog procesa, nužno je da se najprije podsjetimo svih koraka i višegodišnjih pokušaja prodaje ovog objekta državnim carinama po višestruko napumpanoj cijeni.

ZAŠTO JE DŽAKULA DOBIO DRUGI MANDAT

Mediji su godinama izvještavali o pokušajima UIO da kupi novu zgradu od Dodikovog kuma zbog čega je, kako je u više navrata izvijestio i sam autor ovog teksta, bivši direktor UIO Miro Džakula, Čovićev čovjek od povjerenja, dobio drugi mandat ali i Dodikovu podršku kako bi proces kupovine zgrade doveo do kraja.

On i HDZ su time dobili još četiri godine na čelu UIO i nastavak raspolaganja „zlatnom kokom“, a Radišić i Dodik otvoren put da se proces prodaje zgrade dovede do kraja. Međutim, vremenom je Džakula u strahu od mogućeg procesuiranja, znajući da objekat ne vrijedi ni blizu toliko, izbjegavao da potpiše kupovinu pa je ovlasti da „završi stvari“ prebacio na pomoćnika Sektora za poslovne usluge Elvira Muminovića, koji je u to vrijeme saslušavan u SIPA-i kao svjedok u vezi s nekim istragama zbog čega je uzeo bolovanje i mjesecima nije dolazio na posao kako bi izbjegao da on potpiše kupovinu zgrade.

Potom je imenovao Suzanu Kerošević da ga mijenja do povratka s bolovanja (riječ je o 2021. i 2022. godini) i sve se odužilo unedogled.

Dodik je bio izrazito ljut na Džakulu zbog odugovlačenja i izvjegavanja „obaveze“ zbog koje je i dobio drugi mandat te je dugo bilo pitanje hoće li mu dati podršku za poziciju koja mu je nakon suverene vladavine u UIO, tokom koje se Džakula enormno obogatio, bila obećana.

Na kraju ovaj već bivši direktor UIO BiH, a što smo također najavili u više navrata, imenovan za novog direktora jedinog državnog javnog preduzeća – Elektroprenosa BiH (još jedne „zlatne koke“), pa je proces prodaje odnosno kupovine Radišićeve zgrade mogao da bude doveden do kraja.

Ono što je indikativno i pokazuje izuzetan značaj ovog procesa za samog Dodika jeste činjenica da nakon udara na ustavni poredak i donošenja neustavnih zakona o zabrani rada SIPA-e i pravosuđa na teritoriji entiteta Republika Srpska, niti jednom rječju nije pomenuta UIO. Potpuno shvatljivo zbog čega, kupovina zgrade je tek jedan od većih razloga.

Napokon je UIO, dakle nakon višegodišnje trakavice, nedavno raspisala tender za kupovinu „nove zgrade za potrebe UIOBiH“, a čemu je prethodila urgentna izmjena Plana javnih nabavki koju je 21. marta proveo Dodikov čovjek iz SNSD-a, direktor UIO Zoran Tegeltija.

ULOGA VJEŠTAKA IZ „ZENITA“

No, vratimo sa sada glavnoj poveznici ove priče – Centru Zenit. Sam Tegeltija, koji je zamijenio Džakulu na čelu državnih carina u ljeto 2023. godine, u svojim izjavama potencirao je kako je cijena zgrade Grand Tradea „tržišna i uskladu s procjenama vještačenja“.

Dakle, vještačenja istog onog Centra koji, prema javno dostupnim infomacijama, zapošljava dva radnika te je unazad desetak godina usko povezan sa vrhom državnih carina.

Tako vrijedi podsjetiti na, za ovu priču ali i mnoge kasnije procese, detalj iz uvoda odnosno iznimno bitan slučaj vještačenja oduzetog zlata i srebra na području Bužima, Velike Kladuše i Bihaća, kojeg je tokom 2017. i 2018. godine nezakonito oduzimala Grupa za sprječavanje krijumčarenja i prekršaja RC Banja Luka na čelu sa Jelenom Majstorović, suspendovanom i višestruko kompromitovanom bivšom najbližom Džakulinom saradnicom, protiv koje je državni Sud nedavno potvrdio optužnicu Tužilaštva BiH u predmetu Brend 4.

Mediji su tada izvijestili da je roba oduzeta bez uobičajenih specifikacija, da je plombirana PVC crvenim plombama čiji serijski brojevi nisu nigdje zaduženi u UIO, kao i bez foto–dokumentacije. Sve te procjene zlata i srebra vršio je isti Centar Zenit, u prisustvu direktora agencije Dragana Salića, čiji su vještaci kod procjene oduzete robe umanjili duplo vrijednost zlata i srebra na način da su na dan procjene sa svjetske berze o kretanju cijena zlata umjesto u evrima ili dolarima uzeli valutu u KM.

Dakle, isti taj Centar kasnije je „vještačio“ i vrijednost Radišićeve Grand Trade zgrade.

Podsjećamo i na nedavno saopštenje iz UIO BiH:

“Angažovan je Centar za vještačenje i procjenjivanje “ZENIT” Banja Luka. Ekspertski tim vještaka ovog centra je sačinio Elaborat u kojem je dao stručno mišljenje da ponuđeni poslovni objekat ispunjava uslove propisane Tenderskom dokumentacijom. Ocijenjeno je da je ponuđena cijena ponuđača u iznosu od 84.249.000 KM bez PDV-a, odnosno za iznos od 98.571,33 KM sa PDV-om manja od tržišne vrijednosti navedenog objekta koja je utvrđena od strane Ekspertskog tima vještaka na dan vještačenja”, naveli su, između ostalog, iz UIO.

SVJEDOCI OPTUŽBE U PROCESU PROTIV JELENE MAJSTOROVIĆ

Koliko je cijena „eksperata“ na koje se poziva UIO realna odnosno „manja od tržišne vrijednosti“, potvrđuje i podatak da je cijena parking mjesta u garažama za dva kvadratna metra gotovo identična cijeni poslovnog prostora po istim gabaritima u ovoj zgradi, a što je bio i zaključak Komisije državnog Parlamenta.

Izuetno bitna informacija i poveznica jeste da se dobar dio, ili veći dio potvrđene optužnice Tužilaštva BiH protiv Jelene Majstorović, tiče upravo oduzetog zlata i nakita koji je vještačio Zenit. U to vrijeme, inspektori SIPA-e koji su istraživali ovaj kriminal i samo vještačenja od strane Zenita nailazili su na otpor dijela struktura MUP-a Republike Srpske.

Saznajemo da će Tužilaštvo BiH u toku procesa protiv Jelene Majstorović saslušati upravo i dva vještaka Zenita koji su radili na vještačenju oduzetog nakita u Krajini.

Podsjećamo da gotovo 13 godina traje proces kupovine zgrade za smještaj UIO BiH. Najprije je cijena bila oko 38 miliona KM, no odlukama Savjeta ministara, odnosno ministara finansija i trezora, na čijem čelu su bili ljudi SNSD-a i HDZ-a, posljednjih godina do danas napumpana je do enormnih 100 miliona maraka.

(Valter portal)

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno