Connect with us

Svijet

AKADEMSKA POBUNA: Harvard rekao “NE” TRAMPU, on im zamrznuo 2.2 milijarde dolara

Prvi put u istoriji, američka vlada povlači ogromna sredstva jednom od najprestižnijih univerziteta na svijetu

Harvard je, naime, odbio uslove Bijele kuće, te time izgubio federalno finansiranje vrijedno više od dvije milijarde dolara.

Administracija američkog američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) izazvala je veliki potres u obrazovnom sektoru nakon što je objavila zamrzavanje 2.2 milijarde dolara grantova i dodatnih 60 miliona dolara ugovornih sredstava Univerzitetu Harvard.

Odluka je uslijedila svega nekoliko sati nakon što je ova elitna institucija odbila niz zahtjeva koje je Bijela kuća predstavila kao mjeru u borbi protiv antisemitizma na kampusu.

Bijela kuća je prošle sedmice dostavila dokument u kojem se od Harvarda zahtijevaju radikalne promjene u upravi, kriterijumima zapošljavanja, studentskoj politici, pa čak i nadzor nad „neameričkim vrijednostima“. Harvard je u zvaničnom pismu odbio te uslove, optuživši administraciju za pokušaj kontrole akademske slobode i intelektualne nezavisnosti.

Rektor univerziteta, Alan Garber, istakao je da Harvard neće pristati na sporazum koji narušava ustavna prava i akademsku autonomiju:

„Nećemo predati svoju nezavisnost niti odustati od svojih principa.“

Šta je Bijela kuća tražila?
Među najspornijim tačkama u dokumentu su:

Prijavljivanje studenata „neprijateljski nastrojenih prema američkim vrijednostima“

Ukidanje svih politika raznolikosti, jednakosti i uključivosti (DEI)

Angažovanje državnog revizora za analizu odjela optuženih za antisemitsko ponašanje

Disciplinovanje učesnika pro-palestinskih protesta

Ograničenje uticaja studenata i nastavnika bez stalnog zvanja

Presedan u američkoj istoriji
Nijedan američki predsjednik do sada nije na ovako direktan način ukinuo finansiranje Harvardu, jednom od najstarijih i najuglednijih univerziteta u svijetu. Iz Ministarstva obrazovanja poručuju da je „uznemiravanje jevrejskih studenata nedopustivo“ te da „elitni univerziteti moraju preuzeti odgovornost ako žele zadržati sredstva poreskih obveznika“.

Odgovor akademske zajednice: Tužba protiv vlade

U znak protesta, profesori sa Harvarda podnijeli su tužbu protiv federalne vlade zbog kršenja slobode govora i akademske slobode. Ova odluka dolazi nakon što je slična mjera već sprovedena nad Columbia University, kojem je uskraćeno 400 miliona dolara zbog sličnih optužbi.

Ovaj sukob naglašava širi politički trend u Sjedinjenim Državama, gdje se obrazovne institucije sve više suočavaju s pritiscima iz političkih centara moći. Trumpova administracija jasno je stavila do znanja da neće finansirati institucije koje, kako tvrdi, „ne ispunjavaju građanske i intelektualne standarde“.

Harvard, međutim, ostaje na svojim principima: borba protiv antisemitizma – da, ali ne po cijenu akademske slobode.

Related Topics:

Svijet

STIŽE LI POJEFTINJENJE? Cijene nafte najniže u posljednja tri mjeseca, barel pao na 77 dolara!

Cijena međunarodno referentne nafte Brent pala je danas na 77 dolara po barelu, a američke sirove nafte na 73,1 dolara po barelu, čime su dostignuti najniži nivoi u gotovo tri meseca.

Razlog za to je napredak u pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, preneo je Trejding ekonomiks.

Pad cena usledio je nakon privremenog sporazuma koji je doprineo smirivanju tenzija na Bliskom istoku i već oborio cenu nafte za oko 40 odsto u odnosu na prethodne maksimume.

Dodatni uticaj na cene došao je nakon odluke Vašingtona da odobri privremeno izuzeće od 60 dana kojim se međunarodnim kupcima, uključujući američke rafinerije, omogućava kupovina iranske nafte i naftnih derivata.

Predstavnici SAD i Irana saopštili su posle razgovora održanih u Švajcarskoj da je ostvaren određeni napredak i da će biti formirane četiri radne grupe koje će se baviti pitanjima nuklearnog programa i ekonomskih sankcija. Ipak, dve strane i dalje se razilaze u pojedinim ključnim pitanjima.

Teheran je odbacio američke tvrdnje o skorom povratku međunarodnih inspektora zaduženih za nadzor nuklearnog programa. U međuvremenu, na tržište pristižu dodatne količine nafte iz regiona Persijskog zaliva.

Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati povećali su izvoz koristeći alternativne transportne pravce, dok je Iran tokom protekle sedmice izvezao više od 30 miliona barela nafte.

Analitičari ocenjuju da će dalji smer kretanja cena energenata zavisiti od ishoda pregovora između Vašingtona i Teherana, očuvanja primirja između Izraela i Hezbolaha u Libanu, kao i od pune normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz, kroz koji prolazi značajan deo svetske trgovine naftom.

Tržišta očekuju da bi svaki napredak u diplomatskim pregovorima mogao dodatno da poveća ponudu na svetskom tržištu i ublaži rizike od poremećaja u snabdevanju energentima.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

FRANCUSKA GORI: U jednom danu oboreno 339 temperaturnih rekorda

Francusku je pogodio jedan od najintenzivnijih toplotnih talasa u istoriji mjerenja, a meteorološke stanice širom zemlje u utorak, 23. juna, zabilježile su čak 339 novih temperaturnih rekorda tokom najtoplijeg dana od 1947. godine.

“Danas je bio ‘najtopliji dan ikada zabilježen u Francuskoj’ otkako su mjerenja počela 1947. godine”, saopštila je juče nacionalna meteorološka i klimatološka služba Meteo Frans.

U pojedinim dijelovima zemlje temperature su prelazile 44 stepena Celzijusa, dok je 58 departmana stavljeno pod najviši stepen upozorenja.

Prema podacima meteoroloških službi, na 135 stanica oboreni su apsolutni temperaturni rekordi, prenio je portal BFM TV.

Najviša temperatura izmjerena je u mjestu Pizos u departmanu Land, gdje je zabilježeno 44,3 stepena Celzijusa, prenosi Tanjug.

U istoj oblasti, stanica Sabrs registrovala je rekordnih 42,5 stepeni.

Najteže pogođen bio je zapadni dio Francuske.

U departmanu Vandeja temperatura je dostigla 44 stepena u Le Erbijeu, dok su u Sen-Fuljanu i Paluu izmjerena 43,8 stepeni.

Temperature iznad 43 stepena zabilježene su i u više mjesta u departmanima Men i Loara, Žirond, De Sevr, Šarant, Atlantska Loara i Primorski Šarant.

Toplotni talas zahvatio je i centralni dio zemlje, gdje su novi rekordi postavljeni u departmanima Šer, Endr i Endr i Loara, sa temperaturama koje su dostizale više od 43 stepena.

Na jugozapadu Francuske novi rekordi registrovani su u departmanu Lo, dok je u Tuluzu izmjereno 41 stepen Celzijusa.

U gradu Po temperatura je dostigla 39,9 stepeni.

Rekordne vrijednosti zabilježene su i u sjeverozapadnim regionima zemlje.

U Renu je izmereno 41,3 stepena, dok je u Kanu oboren prethodni temperaturni rekord sa maksimalnih 40,3 stepena Celzijusa.

Meteorološka služba Meteo-Frans upozorila je da bi pojedini rekordi i danas mogli da budu oboreni.

Zbog ekstremnih vrućina, 58 departmana stavljeno je pod najviši, crveni stepen upozorenja, što pogađa oko 44 miliona stanovnika Francuske.

Više od 40 smrtnih slučajeva
Francuska se suočava sa ekstremnim toplotnim talasom koji je aktivirao crveni meteo alarm u 54 departmana i doveo do više od 40 smrtnih slučajeva usljed utapanja.

Vrućine su uzrokovale zatvaranje 845 škola i niz nesreća na kupalištima, što je navelo zvaničnike na apel za bezbjednost.

Čuveni zabavni park Diznilend juče je privremeno zatvorio atrakcije na otvorenom, a otkazani su i brojni koncerti.

Ajfelov toranj je, takođe, zatvoren u 16:00 časova umjesto u uobičajenih 00:45 posle ponoći zbog ekstremnog toplotnog talasa.

Francuski premijer je u ponedjeljak zatražio od članova vlade da otkažu i ograniče sva službena putovanja koja nisu direktno povezana sa rješavanjem krize.

Gradske vlasti u Parizu su u srijedu odobrile kupanje u kanalu Sen Marten.

Nastavi čitati

Svijet

PORAZ TRAMPA U SENATU: Usvojena rezolucija o Iranu

Američki Senat usvojio je rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom, čime je iskazao zabrinutost zbog poteza predsjednika SAD Donalda Trampa tokom sukoba sa Teheranom.

Tramp je nakon glasanja oštro napao Senat i republikance koji su podržali mjeru, optuživši ih da su “pružili pomoć i utjehu neprijatelju”.

Senat je usvojio rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom sa 50 glasova “za” i 48 “protiv”, nakon što ju je ranije ovog mjeseca odobrio Predstavnički dom, objavio je ABC, prenosi Tanjug.

Za rezoluciju su glasali republikanski senatori Bil Kasidi, Suzan Kolins, Lisa Murkovski i Rend Pol, dok je demokratski senator Džon Feterman bio protiv.

Bijela kuća umanjila značaj glasanja

Bijela kuća umanjila je značaj glasanja, ocijenivši da rezolucija “nema značaj” i navodeći da je njen prolazak omogućen zbog odsustva pojedinih republikanskih senatora.

Republikanci Mič Mekonel i Dejv Mekormik nisu učestvovali u glasanju.

U saopštenju Bele kuće navedeno je da rezolucija nalaže američkom predsjedniku Donaldu Trampu da povuče američke oružane snage iz neprijateljstava protiv Irana, ali da takvih operacija više nema jer su, prema tvrdnjama administracije, okončane primirjem postignutim 7. aprila.

Četvoro republikanskih senatora koji su podržali rezoluciju ranije su se pridružili demokratama u glasanju o pitanjima ratnih ovlašćenja u vezi sa Iranom.

Iako nema snagu zakona, rezolucija se smatra pokazateljem rastuće zabrinutosti u oba doma Kongresa zbog Trampovog postupanja tokom sukoba.

Očekuje se da će se Tramp danas sastati sa republikanskim senatorima, a pojedini članovi njegove stranke najavili su da žele dodatne informacije o pregovorima sa Iranom.

Tramp oštro reagovao

Oglasio se i predsjednik SAD, koji je oštro kritikovao Senat nakon usvajanja rezolucije.

U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da je Iran bio spreman na ustupke i da je prvi put poslije više decenija pokazivao poštovanje prema Sjedinjenim Američkim Državama i američkom predsjedniku

“Iran je na ‘konopcima’, spreman da padne, spreman da nam da praktično sve, i po prvi put u decenijama, poštujući SAD i njihovog predsjednika, mene, i američki Senat odlučuje da glasa o Zakonu o ratnim ovlašćenjima, u loše vrijeme i bez smisla, govoreći sponzoru terora broj jedan u svijetu da se Sjedinjenim Američkim Državama ne sviđa ono što im radim i da moram da prestanem, i time sam pružio pomoć i utjehu neprijatelju”, naveo je Tramp.

On je ocijenio da je usvajanje rezolucije poslalo signal Iranu da se dio američkog političkog establišmenta protivi njegovoj politici prema toj zemlji.

Tramp je posebno kritikovao četvoricu republikanskih senatora koji su glasali zajedno sa demokratama za rezoluciju, navodeći da su mu otežali posao, ali je poručio da će ostvariti svoje ciljeve “na ovaj ili onaj način”.

“Četiri republikanska gubitnika su glasala sa demokratama, a Iran je pitao moj narod: ‘Šta sve to znači?’ Ovi senatori su mi samo otežali posao, ali ja ću ga završiti, na ovaj ili onaj način, jer ga uvijek završim”, naveo je on.

Tramp je takođe optužio velike naftne kompanije da ne snižavaju cijene goriva na benzinskim pumpama uprkos, kako je naveo, značajnom padu cijena nafte na tržištu.

On je ocijenio da su potrošači na taj način oštećeni i saopštio da je naložio Ministarstvu pravde SAD-a da odmah pokrene istragu o tom pitanju.

Tramp je dodao da očekuje da cijene benzina počnu da padaju znatno brže nego što je to trenutno slučaj.

Nastavi čitati

Aktuelno