Nekadašnji obavještajac Dejvit Raš priznao je krivicu pred sudom u Virdžiniji nakon što je FBI u njegovoj kući pronašao 298 zlatnih poluga i milione u gotovini, koje je zgrtao izmišljajući tajne državne programe.

Gotovo 300 zlatnih poluga, milioni dolara u gotovini i više od 30 satova bili su samo fizički trag mnogo veće priče. U njenom središtu nalazi se Dejvid Raš, čovjek koji je godinama radio unutar američkog obavještajnog sistema.

Raš se pred saveznim sudom u Virdžiniji izjasnio krivim za prevaru putem elektronskih transfera, ali je u okviru sporazuma priznao i nešto znatno ozbiljnije.

Dok je još radio za CIA, stranom državnom zvaničniku otkrio je postojanje i podatke o tajnom ljudskom izvoru američke vlade. Sudska dokumentacija ne otkriva o kojoj državi je riječ niti kakvu je misiju taj izvor obavljao.

Finansijski dio slučaja pokazuje koliko je Raš uspješno koristio upravo tajnost sistema u kojem je radio. Izmišljao je povjerljive državne programe, ubjeđivao kompanije i pojedince da izvršavaju njegove zahtjeve i milione dolara usmjeravao prema nekretninama, automobilima i zlatu. FBI je tek prilikom pretresa njegove kuće pronašao tragove koji su pokazali koliko je daleko šema otišla.

Izmislio tajni program i usmjerio milione u nekretnine

Prema sudskim dokumentima, Raš je osmislio navodni strogo povjerljivi vladin program i predstavljao ga kao legitimnu aktivnost američke države. U priču je uključio jednog zvaničnika CIA, dvije kompanije i nezavisnog izvođača sa kojim je godinama sarađivao. Zahtjeve za finansiranje oblikovao je tako da izgledaju kao stvarni izdaci povezani sa tajnom operacijom.

Jedna kompanija mu je, vjerujući da će joj američka vlada kasnije nadoknaditi troškove, unaprijed obezbijedila čak 45 miliona dolara za zahtjev koji CIA još nije ni odobrila.

Između novembra 2025. i marta 2026. Raš je, prema prihvaćenim činjenicama u sudskom postupku, naveo istu kompaniju da prebaci približno 145 miliona dolara jednoj holding kompaniji. Dio novca završio je u luksuznim nekretninama u Palm Biču i Houb Saundu na Floridi.

Samo kupovine kuća i zemljišta u Palm Biču približile su se iznosu od 49 miliona dolara. Novac je korišćen i za luksuzna vozila, uključujući BMW vredan približno 172.000 dolara. Plan je, prema dokumentima, bio da se nekretnine renoviraju i kasnije prodaju uz zaradu.

Drugi lažni program donio mu 298 zlatnih poluga

Raš se nije zaustavio na nekretninama. Osmislio je još jedan navodni povjerljivi program za koji je tvrdio da zahtijeva nabavku imovine velike vrijednosti, uključujući zlato, dijamante ili kriptovalute. Višem rukovodiocu druge kompanije zatim je naložio da za potrebe te navodne državne operacije kupi zlato.

Kompanija je za približno 46,7 miliona dolara nabavila ukupno 298 zlatnih poluga. Novac je, prema sudskim dokumentima, poticao od američke vlade, dok su poluge između kraja 2025. i početka 2026. isporučene direktno u Rašovu kancelariju u okrugu Laudon u Virdžiniji. Raš je kasnije tvrdio da je zlato proslijeđeno primaocima kojima je bilo namijenjeno.

Nije bilo. Kada je FBI u maju dobio nalog i pretresao njegovu kuću, agenti su pronašli svih 298 poluga. Pored zlata, pronađeno je oko 2,1 milion dolara u američkoj gotovini, približno 139.000 dolara u stranim valutama i više od 30 satova.

Tajnost CIA koristio je kao zaštitu od pitanja

Jedan od ključnih elemenata Rašove šeme bila je upravo priroda posla kojim se bavio. Pozivanje na strogo povjerljive operacije omogućavalo mu je da ograniči broj ljudi koji mogu da postavljaju pitanja, provjere dokumentaciju ili traže objašnjenje gdje novac zapravo odlazi. Tajnost, koja je trebalo da štiti obavještajne operacije, pretvorio je u zaštitni zid oko sopstvenih poslova.

Problemi su počeli kada je jedan ugovorni službenik CIA počeo da postavlja pitanja o finansiranju programa povezanog sa nekretninama. Raš je, prema dokumentima, pokušavao da održava priču o legitimnoj povjerljivoj aktivnosti i kada su se pojavile sumnje.

Istraga je kasnije pokazala da program na koji se pozivao nije postojao. Sudska dokumentacija otkriva i da je Raš iznosio neistinite tvrdnje o sopstvenoj prošlosti.

Tvrdio je da je bio vojni pilot, iako je zaista služio u američkoj mornarici i iz nje časno otpušten, ali nije bio pilot. Takve tvrdnje bile su dio šire slike autoriteta i povjerenja koju je gradio pred ljudima sa kojima je poslovao.

Otkrio podatke o tajnom ljudskom izvoru

Finansijski kriminal ipak nije jedini ozbiljan dio slučaja. Raš je priznao da je tokom 2025. stranom državnom zvaničniku otkrio postojanje tajnog ljudskog izvora američke vlade i određene podatke o njemu. Identitet strane države, priroda izvora i njegova operacija nisu objavljeni.

Raš je tokom razgovora sa istražiteljima 28. aprila priznao da je iznio informacije povezane sa tim izvorom. Činjenice su potom uključene u dokument koji je prihvatio kao dio sporazuma o priznanju krivice. Time je slučaj izašao iz okvira finansijske prevare i dobio direktnu dimenziju nacionalne bezbjednosti.

Za krivično djelo prevare putem elektronskih transfera Rašu preti do 20 godina zatvora. Moguća je i novčana kazna do 250.000 dolara ili u visini dvostrukog bruto prihoda ostvarenog kriminalnom aktivnošću, u zavisnosti od odluke suda. Sporazum o priznanju krivice istovremeno dokumentuje i njegovo priznanje u vezi sa povjerljivim izvorom.

CIA: Zloupotrebio je položaj i povjerenje

Direktor CIA Džon Retklif izjavio je da je Raš zloupotrijebio položaj i povjerenje koje mu je bilo ukazano. Zahvalio je FBI i Ministarstvu pravde na istrazi, uz poruku da bivši službenik mora da odgovara za svoje postupke. Sličnu poruku poslalo je i Ministarstvo pravde.

Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš naveo je da zaposleni u federalnoj službi treba da služe američkoj javnosti, a ne sopstvenim finansijskim interesima.

Pomoćnik državnog tužioca za nacionalnu bezbjednost Džon A. Ajzenberg ocijenio je da je Raš izdao povjerenje koje mu je država povjerila. Za istražitelje je možda najneobičniji dio cijelog slučaja ipak ostao u jednoj prostoriji – 298 zlatnih poluga za koje je njihov vlasnik tvrdio da su odavno otišle na tajnu državnu misiju.

Rusija nije kriva što Sjedinjene Američke Države nisu uspjele da izdrže neviđeno beskrupulozan pritisak Evrope, koja je potom s ponosom objavila da je „sahranila Enkoridž“, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

On je dodao da je režim u Kijevu odmah nakon tog prijedloga Rusije počeo da čini sve što je moguće da poremeti izbore za Državnu dumu.

„Izjavili smo da, u ovim okolnostima, želimo da razumijemo kakve će prijedloge (Volodimir) Zelenski poslati svojim parlamentarcima. To nam je veoma važno, a američka strana je primijetila i razumjela naše argumente“, istakao je Lavrov.

Lavrov je kazao da Rusija nije kriva što su SAD podlegle evropskom pritisku povodom sporazuma iz Enkoridža, koji su postigli ruski i američki predsjednici Vladimir Putin i Donald Tramp.

„Naša savjest je čista, a da ne pominjemo činjenicu da smo u potpunosti prihvatili prijedlog Sjedinjenih Država prošlog avgusta, koji je iznesen tokom samita na Aljasci“, kazao je Lavrov.

On je naglasio da Rusija drži riječ i da ostaje posvećena američkim prijedlozima koji su izneseni u Enkoridžu.

Lavrov je dodao da Moskva preferira diplomatsko rješenje sukoba sa Ukrajinom, ali da ne može ništa da učini ako SAD dijele procjenu evropskih lidera i Ukrajine da su sporazumi sa samita na Aljasci „mrtvi“.

Španija je od 2018. do 2025. godine izgubila gotovo 400.000 stanova koji su bili ponuđeni na tržištu za dugoročni najam, pokazuje danas objavljena analiza portala Idealista, prema kojoj je broj oglasa za stalni najam pao sa više od 902.660 na nešto više od 510.000.

Najizraženiji pad među velikim gradovima zabilježen je u Barseloni.

Broj oglasa za stanove za stalno stanovanje u najvećem gradu Katalonije smanjen je sa više od 113.850 u 2018. na 19.723 u 2025. godini, što predstavlja pad od čak 82,7 odsto, odnosno za oko 94.130 stanova.

U Madridu je broj oglasa pao sa 202.484 na nešto više od 84.920, što je smanjenje za oko 117.550 stanova, odnosno za 58 odsto.

Ponuda stanova za dugoročno iznajmljivanje značajno je smanjena i u drugim velikim gradovima Španije.

U Valensiji je broj stanova za dugoročni najam pao za 47,2 odsto, u Bilbau za 60,8 odsto, kao i u Đironi za 59,7 odsto, a slični trendovi zabilježeni su u San Sebastijanu i Malagi.

Veliki broj stanova preusmjeren je sa dugoročnog na kratkoročni ili sezonski najam, koji su isplativiji zbog ogromnog broja turista koji posjećuju Španiju.

Španiju je samo u avgustu posjetilo 12,26 miliona stranih turista, što je istorijski rekord za mjesec avgust i za 9,2 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju nedavno objavljeni preliminarni podaci španskog Zavoda za statistiku (INE).

U prvih osam mjeseci 2026. godine Španiju je posjetilo skoro 70,4 miliona turista iz inostranstva, navodi se u izvještaju.