Connect with us

Društvo

AMERIČKA ROBA BEZ CARINA U BIH? U toku konsultacije o prijedlogu Ministarstva

Na robi, koja je prošle godine uvezena iz SAD, BiH je prihodovala oko 37 miliona KM carine, s tim što svi ti proizvodi zapravo nisu proizvedeni u Americi, tako da je riječ o poprilično manjem iznosu.

Pojašnjenja radi, iz SAD uvozimo i proizvode koji su nastali u drugim zemljama, a BiH trenutno razmatra ukidanje carina za američku robu, tj. proizvode koji imaju porijeklo baš iz SAD.

Kako je potvrđeno za “Nezavisne novine” iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, uvoz iz SAD je prošle godine iznosio oko 183,6 miliona KM, a dažbine oko 37 miliona maraka.

“Napominjemo da roba koja se uvozila iz SAD, ne znači da je porijeklom iz SAD, tj. proizvedena u SAD. Može biti iz Kine, Meksika, Kanade i slično. Na primjer, ukoliko je proizvod iz EU, neko ga je kupio u SAD i kasnije je izvezen iz SAD, u BiH na njega neće biti obračunata carina ukoliko posjeduje dokaz o porijeklu, da je proizveden u EU”, pojašnjavaju iz UIO BiH.

Sa druge strane, ukoliko je proizvod proizveden u SAD i izvezen iz SAD u BiH, na njega će biti obračunata dažbina shodno tarifnom razvrstavanju. BiH trenutno nema potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD.

“Zbog toga se na robu porijeklom iz SAD prilikom uvoza u BiH primjenjuju standardne carinske stope predviđene Carinskom tarifom. U praksi to znači da će roba iz SAD, u zavisnosti od svog tarifnog razvrstavanja, biti oporezovana carinskom stopom od nula odsto, pet odsto, 10 odsto ili 15 odsto”, pojašnjavaju iz UIO BiH.

Međutim, institucije u BiH su već pokrenule proceduru za privremenu suspenziju carinskih stopa kod uvoza robe porijeklom iz SAD.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čijem čelu je Staša Košarac, je, naime, izradilo prijedlog odluke, koji je sada u procesu konsultacija.

“Roba koja će se uvoziti uz korištenje tarifnih suspenzija je roba koja je porijeklom iz SAD, a što se utvrđuje odgovarajućim dokazom o nepreferencijalnom porijeklu robe. Za tu robu će se primjenjivati carinska stopa od nula odsto”, navodi se u prijedlogu odluke.

Planirano je da se ova odluka primjenjuje do 31. decembra 2025. godine ili do zaključivanja sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD.

“Savjet ministara će po isteku ovog roka produžiti važenje ove odluke na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ukoliko je to u interesu privrede u BiH. Bez obzira na rok primjene, Savjet ministara može preispitivati primjenu ove odluke i na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine donijeti Odluku o prestanku primjene ove odluke ako više nije u interesu privrede u BiH ili usljed postojanja izmijenjenih okolnosti na tržištu”, ističe se u prijedlogu odluke.

Košarac je ranije rekao da bi ukidanje carinskih opterećenja na robu iz Sjedinjenih Država bilo u korist realnog sektora Republike Srpske i Federacije BiH.

Košarac je istakao da Republika Srpska prijedlogom o ukidanju carinskih opterećenja na robu iz SAD ponovo dokazuje da brine o svojim privrednicima i traži modele za unapređenje privredne aktivnosti, što se želi i privredi Federacije BiH.

Prethodno je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, istakao da u potpunosti podržava politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, kojem je Amerika na prvom mjestu, te najavio ukidanje carina za robu iz SAD.

“I nama naš interes treba da bude na prvom mjestu. Brinući o interesu Republike Srpske, predlažem da BiH ukine sva carinska opterećenja na robu iz SAD”, istakao je Dodik.

Kako je dodao, na taj način bi se stvorili uslovi za postizanje sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i SAD, što bi značilo nultu stopu carina.

“To bi omogućilo dalji razvoj naše ekonomije”, dodaje Dodik.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” izjavili da BiH nema veliki obim razmjene sa SAD i ona čini oko jedan odsto od ukupne razmjene sa svijetom.

Amerika je, podsjetimo, nedavno uvela BiH carine od 35 odsto, zbog čega su se u poslovnoj zajednici u BiH i zabrinuli, a onda odahnuli, kad je objavljeno da su one pauzirane, i to na 90 dana

Related Topics:

Društvo

VAŽNA OBAVIJEST ZA PENZIONERE SRPSKE: Evo do kada treba dostaviti potvrdu o životu

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske pozvao je penzionere kojima se isplata vrši van Republike Srpske da dostave potvrdu o životu.

Dostavljanje potvrde o životu ne odnosi se na penzionere sa prebivalištem u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Federaciji BiH, jer se taj podatak obezbjeđuje putem elektronske razmjene podataka između nosilaca osiguranja.

Iz Fonda navode da korisnici kojima se prvi put isplaćuje penzija ovu potvrdu dostavljaju nadležnoj isplatnoj filijali.

U saopštenju se ističe da se korisniku koji potvrdu o životu ne dostavi blagovremeno, obustavlja isplata penzije.

Potvrda o životu je ispravna ako je ovjerena kod nosioca penzijskog osiguranja u državi prebivališta, opštinskog organa, notara, suda i diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u državi prebivališta.

Obrazac potvrde o životu može se preuzeti na internet stranici Fonda.

Nastavi čitati

Društvo

Palijativna njega UKC RS ne radi ni sedam mjeseci nakon otvaranja: NEDOSTAJE MEDICINSKO OSOBLJE

Odjeljenje palijativne njege Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, ni sedam mjeseci nakon otvaranja, nije počelo sa radom, a razlog za to je nedostatak medicinskog kadra.

Objekat palijativne njege UKC RS u koji je uloženo čak 60 miliona maraka je svečano otvoreno u februaru ove godine, ali još uvijek ne može početi sa radom jer nema dovoljno medicinskog kadra za njegovo funkcionisanje.

Rješenje prekvalifikacija i veće plate medicinara
Stručnjaci rješenje vide u povećanju primanja medicinskog kadra, ali i u prekvalifikaciji postojećih medicinskih radnika.

S druge strane, u UKC RS kažu da je otvaranje palijativne njege u planu i da se na tome intenzivno radi.

“Trenutno se radi na stvaranju svih neophodnih uslova za početak rada, prije svega kada je riječ o obezbjeđivanju adekvatnog kadra. Cilj je da se kroz mjere koje UKC Republike Srpske već preduzima obezbijedi dovoljan broj medicinskih sestara i tehničara opšteg smjera kako bi se stvorili uslovi za početak rada palijativne njege”, kazali su u UKC RS, piše “Capital”.

Navode da je UKC RS potpisao sporazum o saradnji sa Medicinskom školom Banjaluka, upravo sa ciljem povećanja broja srednjeg medicinskog kadra opšteg smjera.

“Sporazum omogućava prekvalifikaciju učenika, odnosno zdravstvenih radnika koji su završili srodne smjerove, laboratorijsko-sanitarni, zubno-stomatološki i fizioterapeutski u opšti smjer, sa zvanjem medicinska sestra/tehničar. Na ovaj način želimo istovremeno omogućiti ljudima zaposlenje i kroz rad i edukaciju stvoriti kadar koji nam je potreban”, ističu u UKC RS.

Pored toga su, kako kažu, povećavane i stipendije za učenike četvrtog razreda medicinskih škola opšteg smjera sa 200 na 250 KM, kako bi dodatno motivisali mlade da nakon završetka školovanja svoj profesionalni put nastave u UKC RS.

Nedostatak medicinskih sestara ali i ljekara evidentan godinama
Predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske Miloš Purković kaže da je nedostatak medicinskih sestara i tehničara, ali i ljekara evidentan već godinama.

“Jedan od razloga je taj što su veoma niska primanja u odnosu na okruženje i mnogo radnika srednje stručne spreme ide u Federaciju BiH gdje su primanja mnogo veća nego u Republici Srpskoj, a dosta njih koristi priliku i odlaze u zemlje Zapadne Evrope”, izjavio je Purković.

Navodi da je očigledno da se nedostatak kadra odražava na cjelokupnu zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj.

“Ja ukazujem godinama na taj problem, da se nešto treba raditi po tom pitanju, ali čini mi se da niko to ozbiljno ne shvata”, istakao je Purković.

Dodao je da je problem najveći u manjim sredinama i opštinama.

“U opštinama kao što su Rudo, Čajniče, Drvar, Ljubinje… vi nemate doktora ni za jednu smjenu, a kamoli nešto drugo. Mi smo to pokušavali riješiti sa ljekarima koji su napunili 67 godina života pa se angažuju neki penzioneri, ali to nije sistemsko ni dugoročno rješenje za problem nedostatka zdravstvenog kadra u Republici Srpskoj”, upozorio je Purković.

Kao jedno od ključnih rješenja navodi povećanje plata zdravstvenim radnicima, ali i uređenje pitanja dvojnog rada u javnom i privatnom sektoru.

“Dajte vi plate doktorima koji hoće da rade u javnom sektoru i neka ostanu u javnom sektoru, a oni koji hoće u privatni neka idu u privatni”, kaže Purković.

Naglasio je da mnoge države u Evropi i svijetu zabranjuju dvojni rad, ali da se kod nas o tome još ne razmišlja.

Broj ispisanih doktora iz Komore iz godine u godinu se povećava
U Komori doktora medicine su, komentarišući odlazak medicinskog kadra iz Republike Srpske, istakli da ne vode evidenciju o tome, ali da se indirektno taj broj može procijeniti na osnovu broja izdatih potvrda.

“U toku 2021. godine smo izdali sedam potvrda o ispisu iz Komore doktora medicine RS, u 2022. godini 11, u 2023. godini osam, u 2024. godini 18 sok je u 2025. godini izdato 25, a u prvih šest mjeseci 2026. godine 10 ovakvih potvrda”, kazali su u Komori.

Dodali su da je od ukupnog broja ispisanih 15 specijalista, dok su ostalo mladi ljekari.

“Naravno da izdavanje potvrde ne znači da je doktor napustio Republiku Srpsku i BiH, ali ipak ukazuje na prisutni trend, ako ništa drugo razmišljanja o odlasku”, naglasili su u Komori.

Osim primjera palijativne nege, o nedostatku medicinskog kadra govore i podaci da se na pregled pojedinih specijalista čeka mjesecima, kao i da medicinske sestre i tehničari nerijetko imaju obim posla višestruko veći od predviđenog.

Da ovaj problem ne pogađa samo Republiku Srpsku pokazuje i situacija iz Livna gdje je u julu ove godine čak 31 ljekar zaposlen u Kantonalnoj bolnici Livno istovremeno dao otkaz.

Oni su to uradili, nezadovoljni niskim primanjima koja su, prema njihovim riječima, u Federaciji BiH prilično nesrazmjerna, te se tako dešava da ljekari u pojedinim kantonima imaju višestruko veće plate od svojih kolega u drugim kantonima.

Nastavi čitati

Društvo

GRAĐANI U PANICI ZBOG OGRJEVA: Pelet do 830 KM, a neki će ga čekati sve do decembra

Građani Bosne i Hercegovine koji još nisu obezbijedili pelet za predstojeću zimu mogli bi imati ozbiljan problem. U pojedinim dijelovima zemlje nove narudžbe trenutno se više ni ne primaju, dok se na isporuku ranije naručenih količina čeka sedmicama i mjesecima.

Cijene se, zavisno od proizvođača i klase peleta, trenutno kreću od oko 640 do čak 830 KM po toni, a na pojedinim mjestima dodatno se plaća i prevoz.

U banjalučkom „Drvoprodexu“ trenutno ne primaju nove narudžbe jer još isporučuju količine koje su građani naručili tokom juna i jula.

Kako su za „Nezavisne novine“ naveli iz ove kompanije, nove narudžbe planiraju ponovo početi primati tokom decembra, kada bi trebalo da budu završene ranije ugovorene isporuke.

Tona 640 KM, ali novih narudžbi nema

Trenutna cijena peleta u „Drvoprodexu“ iznosi 640 KM po toni, ali iz kompanije još ne mogu potvrditi da li će cijena u narednom periodu ostati ista.

Problem, međutim, nije samo cijena.

Građani koji sada pokušavaju da obezbijede pelet suočavaju se i sa problemom dostupnosti, jer su proizvođači i prodavci zatrpani ranijim narudžbama.

To znači da oni koji su kupovinu ostavili za kasnu jesen mogu biti prinuđeni da čekaju, u trenutku kada se približava početak ozbiljnije grijne sezone.

A1 pelet ide do 830 KM

Velika potražnja bilježi se i u sarajevskoj kompaniji „Drvosječa“, koja posluje putem predstavništava u više gradova širom BiH.

Iz ove kompanije navode da se trenutno na isporuku čeka nekoliko dana, dok cijena zavisi od klase proizvoda.

„Pelet A2 klase trenutno je dostupan po cijeni od 790 KM po toni, dok A1 klasa dostiže i do 830 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi“, kazali su iz „Drvosječe“.

Dakle, za kvalitetniji A1 pelet kupci trenutno moraju izdvojiti 830 KM za tonu, i to bez troška prevoza.

Za domaćinstvo kojem je potrebno nekoliko tona za cijelu sezonu, razlika u cijeni tako već predstavlja ozbiljan udar na kućni budžet.

U Šipovu tona 650 KM, ali potražnja ne jenjava

Iz firme „Medeks prom“ iz Šipova navode da kod njih tona peleta trenutno košta 650 KM, takođe uz dodatni trošak prevoza.

Ipak, niža cijena ne znači i malu potražnju.

„Ljudi i dalje jako puno zovu i naručuju, velika je potražnja“, kazali su iz ove kompanije.

Podaci sa tržišta tako pokazuju dvije paralelne stvari – građani pokušavaju da obezbijede ogrjev, dok prodavci već imaju veliki broj narudžbi i ograničene kapacitete za brzu isporuku.

Za one koji se griju na pelet, početak sezone grijanja tako dolazi uz dvije neizvjesnosti: koliko će na kraju koštati tona i kada će pelet uopšte stići do njihovog doma.

A s obzirom na to da pojedini prodavci nove narudžbe više ne primaju do decembra, građanima koji još nisu kupili ogrjev ostaje sve manje prostora za čekanje.

Nastavi čitati

Aktuelno