Connect with us

Društvo

AMERIČKA ROBA BEZ CARINA U BIH? U toku konsultacije o prijedlogu Ministarstva

Na robi, koja je prošle godine uvezena iz SAD, BiH je prihodovala oko 37 miliona KM carine, s tim što svi ti proizvodi zapravo nisu proizvedeni u Americi, tako da je riječ o poprilično manjem iznosu.

Pojašnjenja radi, iz SAD uvozimo i proizvode koji su nastali u drugim zemljama, a BiH trenutno razmatra ukidanje carina za američku robu, tj. proizvode koji imaju porijeklo baš iz SAD.

Kako je potvrđeno za “Nezavisne novine” iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, uvoz iz SAD je prošle godine iznosio oko 183,6 miliona KM, a dažbine oko 37 miliona maraka.

“Napominjemo da roba koja se uvozila iz SAD, ne znači da je porijeklom iz SAD, tj. proizvedena u SAD. Može biti iz Kine, Meksika, Kanade i slično. Na primjer, ukoliko je proizvod iz EU, neko ga je kupio u SAD i kasnije je izvezen iz SAD, u BiH na njega neće biti obračunata carina ukoliko posjeduje dokaz o porijeklu, da je proizveden u EU”, pojašnjavaju iz UIO BiH.

Sa druge strane, ukoliko je proizvod proizveden u SAD i izvezen iz SAD u BiH, na njega će biti obračunata dažbina shodno tarifnom razvrstavanju. BiH trenutno nema potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD.

“Zbog toga se na robu porijeklom iz SAD prilikom uvoza u BiH primjenjuju standardne carinske stope predviđene Carinskom tarifom. U praksi to znači da će roba iz SAD, u zavisnosti od svog tarifnog razvrstavanja, biti oporezovana carinskom stopom od nula odsto, pet odsto, 10 odsto ili 15 odsto”, pojašnjavaju iz UIO BiH.

Međutim, institucije u BiH su već pokrenule proceduru za privremenu suspenziju carinskih stopa kod uvoza robe porijeklom iz SAD.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čijem čelu je Staša Košarac, je, naime, izradilo prijedlog odluke, koji je sada u procesu konsultacija.

“Roba koja će se uvoziti uz korištenje tarifnih suspenzija je roba koja je porijeklom iz SAD, a što se utvrđuje odgovarajućim dokazom o nepreferencijalnom porijeklu robe. Za tu robu će se primjenjivati carinska stopa od nula odsto”, navodi se u prijedlogu odluke.

Planirano je da se ova odluka primjenjuje do 31. decembra 2025. godine ili do zaključivanja sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD.

“Savjet ministara će po isteku ovog roka produžiti važenje ove odluke na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ukoliko je to u interesu privrede u BiH. Bez obzira na rok primjene, Savjet ministara može preispitivati primjenu ove odluke i na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine donijeti Odluku o prestanku primjene ove odluke ako više nije u interesu privrede u BiH ili usljed postojanja izmijenjenih okolnosti na tržištu”, ističe se u prijedlogu odluke.

Košarac je ranije rekao da bi ukidanje carinskih opterećenja na robu iz Sjedinjenih Država bilo u korist realnog sektora Republike Srpske i Federacije BiH.

Košarac je istakao da Republika Srpska prijedlogom o ukidanju carinskih opterećenja na robu iz SAD ponovo dokazuje da brine o svojim privrednicima i traži modele za unapređenje privredne aktivnosti, što se želi i privredi Federacije BiH.

Prethodno je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, istakao da u potpunosti podržava politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, kojem je Amerika na prvom mjestu, te najavio ukidanje carina za robu iz SAD.

“I nama naš interes treba da bude na prvom mjestu. Brinući o interesu Republike Srpske, predlažem da BiH ukine sva carinska opterećenja na robu iz SAD”, istakao je Dodik.

Kako je dodao, na taj način bi se stvorili uslovi za postizanje sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i SAD, što bi značilo nultu stopu carina.

“To bi omogućilo dalji razvoj naše ekonomije”, dodaje Dodik.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” izjavili da BiH nema veliki obim razmjene sa SAD i ona čini oko jedan odsto od ukupne razmjene sa svijetom.

Amerika je, podsjetimo, nedavno uvela BiH carine od 35 odsto, zbog čega su se u poslovnoj zajednici u BiH i zabrinuli, a onda odahnuli, kad je objavljeno da su one pauzirane, i to na 90 dana

Related Topics:

Društvo

“JOŠ JEDAN PROPALI PROJEKAT VLASTI”: Hotel u Rudom postao simbol propalih investicija i NEBRIGE ZA JAVNI NOVAC

Većina privatizovanih firmi koje je kupila Vlada Republike Srpske trošeći milione maraka pod izgovorom da će ih podići i dobro prodati, i uglavnom završe ili u gubicima ili sa neznatnom dobiti.

Tako su npr. milioni uloženi u kupovinu propalog hotela Comsar Rudo propali kao i sam hotel, a umjesto profita, sabiraće se gubici i povećati spisak preduzeća gubitaša u vlasništvu Srpske.

Saga oko hotela u Rudom počela je 2014. godine kada je zvanično otvoren po ideji investitora Rašida Serdarova i trebao je da služi za smještaj radnika na projektu gradnje hidrocentrale Mrsovo na rijeci Lim.

Međutim, taj projekat nikad nije završen pa je Serdarov prodao i projekat Mrsovo i hotel Elektroprivredi Srpske za 67 miliona KM. Međutim, koliko god je Rudo manja lokalna zajednica, da je postojala jaka volja, sa tim hotelom se mogla napraviti ekonomska opravdanost. Ovako, hotel ničemu ne služi, smatra Zoran Pavlović.

– Taj hotel je najbolje ovog trena zatvoriti konzervirati jer niti ima turističke ponude niti osnova da se plaćaju ljudi koji tamo rade, a koji u stvari ništa ne doprinose to je investicija koja je imala neku jasnu viziju kako će se razvijati u odnosu na neke aktivnosti planirane ali kako toga nema hotel je postao samo balast teret i trošak – kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

S obzirom da je hotel od samog početka bio na klimavim nogama, mnoge je iznenadila odluka Uprave Hidroelektrane na Drini iz 2022.godine o kupovini hotela Comsar u Rudom za 2,25 miliona KM. Niko ne zna koji je pravi razlog kupovine, ali je ovde očigledno postalo normalno da se novac građana Srpske rasipa kako kome padne na pamet, smatra pravnik Milko Grmuša.

– Evidentno je bilo da to nema nikakve ekonomske logike da se pravi takav hotel, očigledno je plan invesitora bio da to uvali na budžet Republike Srpske što se i desilo, još jedan pokazatelj da se bilo koja investicija u Srpskoj ne radi kako bi trebalo, nikakvih analiza nema. Meni je nejasno da se do te mjere nesavjesno ide kad je u pitanju Vlada koja pretpostavljam daje finalne saglasnosti na takve projekte -kaže Milko Grmuša, pravnik.

Hotel je čak u nekom periodu imao i prihode preko 800 000 KM i 27 zaposlenih radnika ali je naravno uspjeh izostao i danas je taj hotel sablasno prazan. To govori da je i ovaj projekat još jedan dokaz da je Vlada Srpske rekorder po propalim projektima, što ostavlja utisak kao da se takmiče po broju neuspjelih projekata, smatraju u opoziciji.

– Propali projekti Vlade su propali sa aspekta ekonomske i investicione opravdanosti građana i privrede, ali sa aspekta vlasti to nisu propali projekti već vrlo uspješni projekti i unosni za njih jer niko nas ne može ubijediti da niko iz vlasti nema ruke duboko uvučene u te projekte i prodaju tih projekata – ističe Mirjana Orašanin, poslanik SDS-a u NS RS.

U Republici Srpskoj više zanimljive vijesti nisu gubici, propala preduzeća, odlazak stanovništva, nova zaduženja. Nova i neobična vijest bi bila kada bi vlast uspjela nešto dobro i pozitivno da uradi za svoje građane. Do tad, ostaju nam novi milionski gubici iz budžeta Srpske i krpljenje rupa u našim novčanicima koji su produbljeni nebrigom vlasti za interese građana jer su oni očigledno zaslijepljeni svojim ličnim, prenosi BN.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Aktuelno