Connect with us

Društvo

GOMJENICA PRED VASKRS: Ovako mještani dočekuju praznike

Zamislite da u danima pred Vaskrs do kućnog praga idete u gumenim čizmama, jer gazite po vodi prepunoj fekalija. Nije ovo neka scena iz filma, već realnost mještana prijedorskog naselja Gomjenica koji su krajem marta doživjeli i preživjeli strašne poplave.

Scene iz ovog grada danima su punile medijski prostor. Voda je tada prekrila mnoga naselja. Danas je u većini kuća i dvorišta nema. Ali, posljedice martovskih poplava neki i dalje i te kako osjećaju.

–Iz čizama se ne može izaći. Napravio sam privremenu mini skelu da mogu sa ulice da dođem do ulaznih vrata. Čekam da se voda povuče, da mogu u patikama da izađem – kaže za Srpskainfo stanovnik naselja Baltine Bare pred čijom kućom je doslovno jezerce, prepuno fekalija.

Problem su njemu i komšijama napravile podzemne vode, koje su krenule nakon što su se Sana i Gomjenica povukle. Oni imaju svoje mišljenje zašto ih je poplavilo. Krivca vide u šljunkarama, iskopanim u blizini njihovih kuća. Ne znaju čije su, ali im prave ogromne probleme.

-Prekopane su velike površine, a voda mora negdje da izađe. Ovako nije bilo od 2014. godine. A onda su 2019. počeli da kopaju šljunkare i evo šta nam se dogodilo. Voda samo leži, a ovdje ima puno djece. Tako je kada je dopušteno privatnicima da krampaju – kaže naš sagovornik iz Gomjenice.

Poručuje da pomoć ne očekuje. On veću štetu nije pretrpio, ali mu je gora bara ispred kuće. Priča i da se ne veseli preterano vaskršnjim praznicima.

-Čemu da slavim praznik? Vidite po čemu gazimo. Padne mi na pamet da od grada tražimo da nas isplate i da odemo odavde. Zašto moramo da doživljavamo stres ovdje. Kada ode zdravlje ko će da nas pita. Ko će da mari za naš pretrpljeni strah – govori on.

Kada smo u utorak posjetili mještane ovog dijela Gomjenice, rekli su nam da je stanje koje vidimo mnogo bolje nego što je bilo prije samo koji dan.

–To je sada bara. Kada se voda povuče, imaće se šta prati 10 dana – kažu mještani. Kada ih je poplavilo, vatrogasci su im najviše pomogli. Iz Crvenog krsta su im donijeli šta treba da dezinfikuju kuće.

-Molim Boga da se voda što prije povuče, da se može normalno kući prići – objašanjava nam stanarka ove ulice. Priča da su 5 dana branili da im voda uđe u kuću, ali da na kraju nisu uspjeli. Izbacili su sve što su imali. Nije im lako sa malom djecom, ali za spavanje se snalaze.

Mještani objašnjavaju da se na prostoru od njihovih kuća, pa do rijeke Sane nakuplja voda.

-Mi smo još 2014. godine tražili da se ovi kanali zatrpavaju zemljom, ali nije odreagovano uopšte. Da vatrogasci nisu odradili ono što jesu ovih dana, sa nama bi bilo isto kao 2014. Meni je te godine u kući bilo 2,5 metra – priča mještanka Gomjenice i dodaje da su se komšije ranije organizovale i u blizini sami napravili nasip.

-Da je prešla preko tog nasipa, bilo bi teško nama – objašnjava ona.

Još jednoj mještanki voda je ušla u kuću, nekih od 25 do 30 centimetara. Sada su u potkrovlju, tu spavaju, a donji dio suše i čiste.

-To je dugotrajan proces. Oko kuće je voda, što je još gore. To je ustajala voda, pravi se žabokrečina, izmješane sa septičkom, to nam je gorući problem. Kuća će se osušiti, renovirati i nekako ćemo nastaviti dalje – optimistično govori. Dodaje da se, uprkos svemu, veseli Vaskrsu, koji će ove godine biti malo drugačiji. Očekuju da im stignu djeca, za spavanje će biti problem, jer su prostorije uništene.

-Ali, snaći ćemo se. Uglavnom u svojoj kući ćemo proslaviti – kaže ona.

I baš dok smo u utorak pričali sa mještanima, pročulo se da je stigao gradonačelnik Slobodan Javor, da ih obiđe. Dočekali su ga, a on je obuo gumene čizme i sa njima zagazio u baru. Govorili su mu o tome šta ih je snašlo, šta misle da je problem, a onda ga proveli i do šljunakara, da pokažu kako to izgleda.

-Ovo mjesto je pretrpilo veliku štetu. Ovdje voda nije bila kada su bili veliki talasi Sane i Gomjenice, ovdje su došle podzemne vode. Intenzivno smo radili sa vatrgascima, bilo je uključeno preko 12 pumpi i 18 vatrogasaca, da pokušamo na sve načine da ispumpamo vodu da kuće ne bi bilo ugrožene. Samo da podsjetim da je 2014. godine ovo naselje bilo pod vodom, došla je do prvog sprata – ističe on za Srpskainfo i dodaje da je važno da se ispumpa voda koja je ostala, jer iz nje vrebaju potencijalne zaraze. Problem ovog naselja je što je niži od nivoa rijeke i uvijek će postojati opasnost da bude plavljeno.

-U što kraćem roku ćemo poslati struku da vide mogu li se ugraditi neke pumpe koje bi bile instalirane malo više od ovog mjesta i kada se bude povećavao vodostaj, da se automatski pumpe uključe i vodu na drugo mjesto prenosi – poruka je gradonačelnika Prijedora. Dodaje i da će biti provjereno da li su šljunkare, o kojima mještani govore, u funkciji, ko su ljudi i firme koje obavljaju eksploataciju i imaju li sve papire.

Ovogodišnje poplave u Prijedoru jedne su od najvećih poplava u istoriji grada. Više stotina objekata bilo je poplavljeno, a nastala je velika šteta.

Inače, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će institucije doznačiti Prijedoru 10 miliona KM za sanaciju štete od poplava, te da će u saradnji sa “Vodama Srpske” biti izgrađeni nasipi i proširena korita reke Gomjenice i Sane.

Društvo

PODACI RAZOČARAVAJUĆI! BiH trajno zakovana na dno evropske ekonomije!

Prema prvim zvaničnim procjenama Centralne banke BiH, rast potencijalnog BDP-a nije značajno ubrzao skoro dvije decenije.

Kako se navodi u saopštenju Centralne banke, prosječna istorijska stopa rasta potencijalnog BDP-a za period 2008-2024. godina procijenjena je na 2,4%.

“Korištenjem metodologija procjene standardnih za većinu centralnih banaka, posebno u zemljama sličnog nivoa razvoja, CB BiH je procijenila potencijalni BDP i BDP jaz za istorijski period od 2008. godine i trenutni srednjoročni projekcijski horizont. Procjene prema različitim metodologijama su konzistentne, što smatramo znakom njihove pouzdanosti, a zvanična je i metodološki uporediva s procjenama za zemlje članice EU”, naveli su.

Dodali su da trenutno procjenjuju da godišnja stopa rasta potencijalnog BDP-a u 2025. godini iznosi 3,6%.

“Pri ovoj stopi rasta potencijalnog BDP-a i našoj projekciji rasta realnog BDP-a, BDP gap je blago negativan (-0,1% ispod projiciranog realnog BDP-a). Uz prosječnu stopu rasta potencijalnog BDP-a u srednjoročnom projekcijskom horizontu od 3,5% i naše projekcije rasta realnog BDP-a za isti period, očekujemo da će se BDP jaz polako zatvarati”, istakli su iz Centralne banke BiH.

Naveli su da trenutno procijenjena stopa rasta potencijalnog BDP-a nije dovoljna za dugoročno održiv rast i snažniju realnu konvergenciju ka EU.

“Strukturne reforme na tržištu rada, uključujući i one koje podstiču jače angažovanje neaktivnog radno sposobnog stanovništva, u kombinaciji s mjerama za povećanje produktivnosti, imaju značajan potencijal za podizanje dugoročnog rasta potencijalnog BDP-a u BiH”, istakli su iz CB BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da su podaci “razočaravajuće realni” ili “realno razočaravajući”.

“Naime, jako dugo smo slušali potpuno nerealne tvrdnje političara o rastu BDP-a zasnovane na prosjeku koji je uključivao i godine neposredno poslije rata kada smo naravno imali visoke stope rasta ne zato što smo se razvijali, nego praktično “uključivali” privredu koja je bila potpuno mrtva. Slično je bilo i s fiktivnim prilogom ulaganja kada smo poklanjali kompanije u privatizaciji za bagatelne iznose, ali se to knjižilo prema njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti i prikazivalo kao multimilionska ulaganja (najekstremniji primjer je Birač Zvornik, gdje su glorifikovani tzv. ulagači iz Litvanije, a svi znamo kako je to u stvari bilo)”, ističe Gavran.

Prema njegovim riječima, ukratko, procjene CB BiH su realne i porazne, a stope rasta koje bi BiH omogućile da bilo koga stigne, a i to tek kroz decenije kontinuiranog rasta i razvoja, morale bi biti daleko, daleko veće.

“Iskreno, koliko god se to činilo nedostižnim, bez dvocifrenih stopa rasta mi se nemamo čemu nadati i ostajemo trajno zakovani na dno evropske ekonomije. Jednostavno, nama trebaju ne samo reforme, nego maltene ekonomska revolucija da bismo sve ove decenije zaostajanja nadoknadili. A ne vidimo nikakve naznake, čak ni prioritizaciju ove teme, a kamoli konkretne akcije u tom smjeru”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Društvo

NIKO NE ZNA KO GLEDA KOGA! Begić upozorava: „U BiH vlada medijski haos i nelojalna konkurencija!“

Dok vlasti u Bosni i Hercegovini raspravljaju o nebitnim temama, podgrijavaju nacionalne tenzije i glume zabrinutost za narod – niko se ne bavi stvarima koje su zaista važne za građane i privredu ove zemlje, rekao je Ivan Begić, direktor TOK TV iz Banje Luke.

U 2025. godini, BiH i dalje nema zvaničan, jedinstven sistem za mjerenje gledanosti televizija, a ovo što imamo je na rubu naučne fantastike, kriminala, kaže on.

“To znači da ne postoji nijedna validna brojka koja pokazuje ko zaista gleda koga. Umjesto istine – imamo samoproglašene “najgledanije”, izmišljene procente i politički pogurane medije, a onda i nelojalnu, ali ono što je tragičnije i nelegalnu konkurenciju. Ako uzmete samo parametar društvenih mreža koliko ljudi pogleda na primjer naše informativne emisije, a onda uzmete zvanična istraživanja dođete do zaključka da je neko lud ili mu noge smrde”, dodaje Begić.

Ko profitira u ovakvom haosu? Oni koji znaju da varaju, dodaje on i kaže:

“A gube svi ostali – nezavisni mediji, oglašivači koji ulažu novac na slijepo, i građani koji ostaju bez kvalitetnog programa jer tržište ne nagrađuje kvalitet već podobnost.

Vrijeme je da se vlasti u ovoj zemlji prestanu baviti glupostima i međusobnim optužbama, i počnu raditi svoj posao. Hoćemo brojke. Hoćemo fer tržište. Hoćemo sistem.

Nećemo više da šutimo dok se profesionalni mediji guše u tišini, a laž i politika dijele reklamne budžete. Znamo da nam političari i nisu naročite pameti, pa ako već nisu neka Zakon i pravilnike prepiđu iz susjedne Srbije ili Hrvatske”, kaže Begić.

Ako niste sposobni riješiti ovako jednostavnu stvar – recite javno da vas to ne zanima. Jer narod zaslužuje da zna ko ih informiše, a ko ih samo kupuje, poručuje on.

Nastavi čitati

Društvo

KO ĆE ODGOVARATI?! Srpska dala 58,6 MILIONA za kop, pa im ZABRANJENO da ga koriste!

Vlada Republike Srpske isplatila je u aprilu kompaniji „Comsar“ sa Kirpa prvu tranšu od 58,6 miliona maraka za preuzimanje preduzeća „Comsar energy RS“, a koje ima koncesiju za eksploataciju uglja na površinskom kopu „Ugljevik – Istok 2“ u Ugljeviku.

Međutim, bez obzira na činjenicu da je iz budžeta Srpske i prije nego što je postignut konačan dogovor ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu isplaćen dio novca, mehanizacija Rudnika i termoelektrane (RiTE) „Ugljevik“ ne može da eksploatiše rudu neophodnu za dalji rad elektrane.

Naime, kako CAPITAL otkriva, republički rudarski inspektor je 18. i 19. marta utvrdio da su mašine RiTE „Ugljevik“ nezakonito ušle u „Comsarov“ površinski kop.

„Inspektor je rješenjem zabranio dalje izvođenje radova na šta je uložena žalba, koja je dostavljena nadležnom ministarstvu na drugostepeno odlučivanje“, rečeno je CAPITAL iz Inspektorata Republike Srpske.

Na naše konkretno pitanje po kojoj dozvoli su ušli u površinski kop „Ugljevik – Istok 2“ iz RiTE „Ugljevik“ nije bilo konkretnog odgovora. Lopticu su prebacili na resorno ministarstvo.

„Obavještavamo vas da je izdavanje dozvola u isključivoj nadležnosti Ministarstva rudarstva i energetike RS, te je u ovom slučaju ministarstvo odgovarajuća adresa za vaše pitanje“, kratko su poručili oni.

Do objave ovog teksta, iz ministarstva nismo dobili odgovore na naša pitanja.

Ipak, kako saznajemo oni još nisu odlučili po žalbi RiTE „Ugljevik“.

U moru problema u kojima uprava RiTE pliva i jedva drži glavu iznad vode ovakvo ponašanje bi mogla skupo da plati.

Podsjećamo, Vlada RS je odlučila da od ruskog oligarha Rašida Serdarova preuzme „Comsar energy RS“, koji je nosilac koncesije za izgradnju TE “Ugljevik 3” i ležišta “Ugljevik Istok 2”.

I pored brojnih pogodnosti koje mu je Vlada davala, Serdarov nije završio nijedan od ovih projekata, a na kraju će za njih od Srpske dobiti ogroman novac.

Naime, “Comsar energy RS” za ovo preduzeće traži 300 miliona maraka, a Vlada mu je, bez okončane analize koju je naručila, već isplatila 58,6 miliona.

Ta tranša je odobrena neposredno pred put predsjednika Milorada Dodika u Moskvu.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno