Connect with us

Svijet

TRAMPOV ŠOU: Milijardu dolara za napad na NAJSIROMAŠNIJU zemlju svijeta

Milijardu dolara, više od 800 vazdušnih udara i stotine žrtava presjek je američke operacije protiv jemenskih Huta, koju je sredinom marta pokrenula administracija predsjednika Donalda Trampa.

Huti su, istovremeno, oborili sedam američkih dronova ”riper” vrijednih oko 200 miliona dolara. U manevru izbjegavanja projektila, sa nosača aviona u Crveno more skliznuo je 60 miliona dolara vrijedni avion F-18.

Američki nosač aviona ”Hari Truman” oštro je okrenuo tokom manevra smišljenog kako bi se izbjegle dolazeće rakete. Sa palube su u Crveno more skliznuli borbeni avion F-18 i vučno vozio. Lakše je povrijeđen jedan od mornara.

”Cik-cak” plovidba više od 300 metara dugog broda dio je standardne procedure u slučaju raketnog napada, kakav su tog dana izveli Huti.

U sličnim napadima, Huti su od početka rata u Pojasu Gaze potopili dva i oštetili tridesetak teretnih brodova između tjesnaca Bab el Mandeb i Sueckog kanala, te u bar desetak navrata, bez rezultata, ispaljivali projektile na ratne brodove.

Projektil ispaljen na nosač aviona ”Hari Truman” čini se najozbiljnijim pokušajem da se sa teritorije Jemena pogodi neki ratni brod.

Početkom prošle godine, jedan od američkih razarača je bio prinuđen da upotrijebi odbrambeni sistem ”Falanks” kako bi neutralisao dolazeću raketu.

Taj sistem čini radar i višecevni, hidraulikom pokretani sedmocijevni top kalibra 30 milimetara, koji ispaljuje oko 7.000 projektila u minutu.

Projektil je, navodno, pogođen nekoliko sekundi prije udara u razarač.

Trampova usluga Evropljanima
Operacija je pokrenuta pošto je američki predsjednik Donald Tramp najavio da će “otvoriti” plovni put kroz Crveno more, koji je u velikoj mjeri blokiran još od početka rata u Pojasu Gaze oktobra 2023. godine.

Akcija koju je zamislio Tramp počela je 15. marta, devet dana prije nego što je “Atlantik” objavio da je urednik Džefri Goldberg, koji se nekim čudom našao u grupi “Houthi PC Small Group”, pripreme i napad pratio iz minuta u minut.

“Signalizacija” je, takođe, i prvo ozbiljno curenje povjerljivih podataka u Vašingtonu od 2023. godine kada je Džek Tešira, uključujući detalje o kineskim balonima iznad SAD, sabotaži cjevovoda Sjeverni tok i naoružavanju Ukrajine.

Od tada, kako piše RTS Amerikanci su bombardovali 800 ciljeva u Jemenu, uključujući lansere projektila, komandne centre, skladišta balističkih i krstarećih raketa.

Operacija ”Raf rajder” (Rough Rider) osmišljena je kako bi se Huti onemogućili da ometaju plovidbu Crvenim morem, što je Trampova administracija proglasila ”uslugom Evropljanima”, pošto oni trpe najveću štetu od blokade ovog plovnog puta.

Poslije šest nedjelja raketiranja, američka Centralna komanda objavila je da je ubijeno nekoliko stotina boraca, ali i dva neimenovana visokopozicionirana komandanta.

Huti su, pak, naveli da su žrtve skoro isključivo civili.

Trampova akcija protiv Huta izazvala je prilično podozrenje među američkim vojnim analitičarima, koji su Bijelu kuću upozorili da slični, šest godina dugi pokušaji Saudijske Arabije, nisu donijeli nikakve rezultate.

Trampov tim našao se na meti dodatnih kritika pošto Amerikanci, po svaku cijenu, žele da izbjegnu direktno mješanje u bilo kakvu krizu na Bliskom istoku, poslije traumatičnih iskustava koje su imali tokom avantura mlađeg Džordža Buša u Avganistanu i Iraku.

Kad padaju dronovi
Tokom nove operacije američke avijacije, Huti su oborili sedam dronova ”MQ-9 Reaper” vrijednih oko 200 miliona dolara.

Sve ove letjelice uništene su od 31. marta do 22. aprila, dok su samo tokom prethodne sedmice oborena tri ”ripera”.

Američki stručnjaci, navodi Centralna komanda, još ispituju razloge zbog kojih su popadali dronovi, ali gotovo nema nikakve dileme da su uništeni vatrom sa zemlje.

Istovremeno, čini se da su Amerikanci, posljednjih sedmica, donekle promjenili taktiku napada, pa su sa infrastrukturnih objekata počeli da raketiraju mjesta na kojima se, navodno, skrivaju lideri Huta.

U ponedjeljak, vlasti u Sani saopštile su da je u američkom vazdušnom napadu, ubijeno bezmalo 70 migranata iz Afrike, pošto su projektili pogodili prihvatni centar.

Odmah zatim, lokalna televizija ”El masira” prikazala je snimke dijelova tijela prekrivenih ruševinama. U ovom izveštaju se navodi i da je ranjeno najmanje 40 osoba, mahom migranata.

Bitka za Crveno more

Najveći problem, napadi Huta napravili su u Crvenom moru, gdje su suštinski dramatično poremetili pomorski saobraćaj i brodarske kompanije natjerali na 6.500 kilometara duži put oko Rta dobre nade.

Vraćajući pomorski saobraćaj na rutu koja je u velikoj mjeri napuštena poslije otvaranja Sueckog kanala 1869. godine, Huti se smatraju direktnim krivcima za značajna povećanja cijena prevoza i osiguranja, ali i velika kašnjenja isporuka.

Zbog toga je cijena kontejnerskog prevoza porasla četiri puta, te sada najam kontejnera iz Šanga do luka u Grčkoj košta 8.700 dolara.

Dok su cijene transporta rasle, Huti su najmanje 130 puta napali teretne brodove u Crvenom moru, ali su ozbiljnu cijenu platile i vlasti u Egiptu, pošto prolaz velikih teretnih brodova kroz Sueci kanal može da košta do milion dolara.

Međunarodni monetarni fond objavio je nedavno da je Egipat izgubio oko 60 odsto prihoda od Sueckog kanala.

U pokušaju da spriječe Iran da uspostavi kontrolu nad dva ključna pomorska puta na Bliskom istoku – nad Ormuskim tjesnacom i moreuzom Bab el Mandeb – Amerikanci su formirali koalicionu flotu sa zadatkom da presreće projektile i bespilotne letjelice koji Huti iz Jemena lansiraju ka brodovima u Crvenom moru.

Related Topics:

Svijet

BROJNE OPASNOSTI: ChatGPT ne tretira jednako žene i muškarce, evo i kako

Nakon što je OpenAI predstavio ChatGPT, ovaj četbot se pokazao kao velika prijetnja Guglu (Google) i dugogodišnjem načinu pretraživanja.

Međutim, kako su ljudi vremenom sve više koristili ovaj AI alat, on im je postao mnogo više od puke zamjene za guglanje.

Danas je mnogima vještačka inteligencija glavni savjetnik u vezi sa brojnim stvarima koje rade u životu, bilo da je riječ o emocionalnim problemima, finansijama i slično, dok su se mladi toliko povezali sa četbotovima da su stvorili gotovo prijateljski odnos.

Brojne opasnosti
Takvo vezivanje za tehnologiju i traženje važnih životnih savjeta od četbotova donosi brojne i raznovrsne opasnosti, te ljudi ne bi smjeli da prepuste važne životne odluke jednostavno nekom programu za koji je više puta dokazano da može da izmišlja i greši, piše Zimo, pozivajući se na NYpost.

Ali, to nije sve. Kako je pokazalo istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Kornel, vještačka inteligencija se u nekim slučajevima pokazala pristrasnom prema određenim grupama ljudi, prvenstveno prema ženama, manjinama i izbjeglicama. U okviru istraživanja, oni su sa AI četbotovima komunicirali kao izmišljene osobe sa različitim karakteristikama, kako bi utvrdili postoji li (i kakva je) razlika u načinu na koji vještačka inteligencija komunicira sa muškarcima i ženama, odnosno sa osobama različitih rasa. Odgovor je, postoji.

Ženama predlaže manju platu
Najbolje se to vidi na primjeru komunikacije o platama za radna mjesta, kada su naučnici postavili pitanje o početnoj zaradi za jednu poziciju u zdravstvenoj ustanovi u Denveru. Kada su upit postavili kao muškarac, četbot im je savjetovao da traže početnu platu od 400.000 dolara, dok je za isti upit, kada je pretpostavljao da razgovara sa ženom, savjetovao platu od 280.000 dolara.

U istraživanju se naglašava da su kvalifikacije obje osobe koje su komunicirale sa četbotom bile iste, a jedina razlika bila je u polu.

Takođe, kada su se naučnici predstavljali kao pripadnici manjina ili izbjeglice, ChatGPT im je takođe savjetovao da traže nižu zaradu. Ti rezultati se poklapaju sa nekim ranijim istraživanjima koja su pokazala da čak i suptilni signali, poput imena kandidata, mogu “aktivirati rodne i rasne razlike” prilikom odgovora AI modela na pitanja vezana za zapošljavanje.

Rezultati ovog istraživanja su prilično zabrinjavajući, naročito zbog sve veće zavisnosti ljudi od AI četbotova kojima se obraćaju za savjete o raznim temama. Čini se da bi dio ljudi koji su privilegovani čak i u očima vještačke inteligencije mogao dobijati korisnije savjete, koji im mogu obezbijediti veću zaradu, napredovanje u karijeri i slično, u poređenju sa ženama, manjinama i drugim grupama, kako se vidi na ovom primjeru, prenosi b92.

Nastavi čitati

Svijet

Vanredno stanje u Njujorku i Nju Džerziju zbog BUJIČNIH POPLAVA

Guvernerka Njujorka Keti Hočul i vršilac dužnosti guvernera Nju Džerzija, Taheša Vej, proglasile su vanredno stanje zbog jakih pljuskova koji su izazvali opasnost od bujičnih poplava u regionu.

Zbog tih nepogoda došlo je do značajnih poremećaja u željezničkom i vazdušnom saobraćaju duž istočne obale SAD-a, prenijeli su američki mediji.

Nacionalna meteorološka služba (NWS) izdala je upozorenja na bujične poplave duž dijelova sjeveroistočnog gradskog koridora, koji se prostire od Vašingtona-Baltimora na sjeveru, preko Filadelfije, Delavera, Nju Džerzija do Njujorka.

Upozorenja na jake grmljavine bila su na snazi duž većeg dijela Međudržavnog puta 95, koji povezuje ključne gradove duž istočne obale, prenosi Tanjug.

Olujno vrijeme izazvalo je poremećaje u komercijalnom vazdušnom saobraćaju širom sjeveroistoka.

Prema podacima servisa za praćenje letova “FlightAware”, otkazano je najmanje 1.170 letova sa osam glavnih aerodroma u regionu – Vašington Dejls, Baltimor-Vašington, Nacionalni aerodrom Ronald Regan Vašington, Filadelfija, Njuark Liberti, La Gvardija, Džon F. Kenedi i Boston Logan.

Putnički željeznički saobraćaj takođe je bio otežan, zbog poplavljenih pruga obustavljen je saobraćaj između Filadelfije i Vilmingtona.

Prognoza je predviđala do 12,7 centimetara kiše u najjačim zonama pljuskova, posebno u Njujorku, Long Ajlendu i dolini rijeke Hadson, sa stopama padavina koje mogu da pređu pet centimetara na sat.

Guvernerka Keti Hočul apelovala je na građane Njujorka da budu oprezni.

“Pozivam sve Njujorčane da ostanu informisani i da budu oprezni jer očekujemo prekomerne padavine i potencijalne poplave”, rekla je ona.

U međuvremenu, u Nju Džerziju se očekivala količina padavina od 2,5 do 7,5 centimetara, uz lokalne pljuskove koji mogu da proizvedu do 18 centimetara padavina.

Vej je upozorila na mogućnost klizišta, odrona kamenja i poplava i savetovala je građanima da ostanu u zatvorenom prostoru.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA PREVARA HARA NJEMAČKOM: Kako zloupotrebljavaju vaše podatke?

Prevaranti koriste rupu u sistemu novčanih kazni u Njemačkoj. Žrtve saznaju šta se dogodilo tek kada im bude oduzeta vozačka dozvola.

Kako funkcioniše prevara, i kako možete da se zaštitite, objašnjeno je na stvarnom slučaju.

Kako funkcioniše prevara?
U Njemačkoj postoji pravna praznina u sistemu kazni za saobraćajne prekršaje. Naime, počinioci prekršaja u obrascu za izjašnjavanje (Anhörungsbogen) jednostavno napišu izmišljeno ime i adresu druge osobe kao navodnog vozača. Vlasti zatim šalju obavještenje na tu adresu, bez provjere.

Slučaj Dustina Senebalda
Dustin Senebald iz Diseldorfa zna koliko opasna ova prevara može biti. Na njegovo ime je pripisano osam saobraćajnih prekršaja, iako nije učestvovao ni u jednom od njih. Počinioci su ga naveli kao vozača i unijeli izmišljene adrese, pa zvanična pošta nikada nije stigla do njega.

Senebald je za sve saznao tek kada mu je izdat nalog za oduzimanje vozačke dozvole. Njegov bodovni konto u Flensburgu već je bio pun: osam kaznenih bodova, i to za prekršaje koje nije počinio.

Jedna fotografija bila bi dovoljna
U saradnji s advokatom, Senebald je dokazao da nije bio vozač.

“Jedno poređenje sa slikom iz lične karte bilo bi dovoljno da se vidi da nisam ta osoba“, kaže on.

Međutim, nadležni organi ne provjeravaju adrese, jer bi to navodno bilo previše zahtijevno.

Sistemska slabost – bez kontrole
Prema istraživanju časopisa Auto Motor und Sport, adrese se sistematski ne provjeravaju.

“Sistemska provjera svake adrese unaprijed nije izvodljiva“, poručili su iz grada Dortmunda. Takav pristup otvara prostor za zloupotrebe i dalje prevare.

Kako se zaštititi?
Provjerite bodove u Flensburgu: Zatražite izvod iz Registra podobnosti za upravljanje vozilom (FAER).

Brzo reagujte: Ako dobijete kaznu za prekršaj koji niste počinili, odmah podnesite prigovor uz pomoć advokata.

Zatražite poređenje fotografije: Tražite da se fotografija sa radarskog uređaja uporedi s vašom ličnom kartom.

Prijavite krađu identiteta: Obavijestite policiju i kancelariju za novčane kazne kako biste spriječili nove zloupotrebe.

Upozorenje pravnika
Advokat za saobraćajno pravo Uve Lenhart upozorava da se radi o ozbiljnoj zloupotrebi:

“Na ovaj način nekoga možete dovesti u ozbiljne probleme.“

Njegov kolega Marko van Doncel-Gizen dodaje: “Ako se ovo proširi, mogli bismo se suočiti s talasom novih sudskih postupaka. Cijeli sistem mogao bi da se uruši, prenosi Fenix Magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno