Sjedinjene Američke Države i Ukrajina potpisale su sporazum kojim Vašington dobija pristup dijelu prirodnih resursa ratom razorene zemlje.
Sporazum, koji se mjesecima pripremao, uspostavlja investicioni fond za obnovu, za koji Ukrajina vjeruje da će učvrstiti američku podršku u trećoj godini otpora Rusiji.

BBC je imao uvid u nacrt sporazuma, ali ne i u njegovu konačnu verziju. Na osnovu tog nacrta i izjava iz Kijeva i Vašingtona, ovo je sedam ključnih tačaka:

1. Ukrajina neće morati da vraća nikakav dug SAD-u
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je tražio da Ukrajina vrati 350 milijardi dolara, koliko, prema njegovim tvrdnjama, iznosi američka vojna i finansijska pomoć od početka rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski taj je zahtjev odbio.
Međutim, Vašington je, izgleda, popustio. Ukrajinski premijer Denis Šmigal izjavio je da sporazum ne predviđa nikakvu obavezu otplate navodnog “duga”.

Tramp je sporazum ipak predstavio kao pobjedu za svoju stranu, rekavši da će SAD “u teoriji dobiti znatno više“ nego što je prethodna administracija uložila u pomoć Ukrajini.
2. SAD koristi oštriji ton prema Rusiji
Američka administracija upotrebila je znatno oštriji jezik nego što je to dosad bio slučaj u izjavama Trampove vlade.
U saopštenju američkog ministarstva finansija navodi se da je riječ o “ruskoj totalnoj invaziji” te se dodaje: “Nijedna država ni pojedinac koji je finansirao ili snabdijevao rusku ratnu mašineriju neće imati koristi od obnove Ukrajine.“

Taj će ton vjerovatno ohrabriti Kijev, koji je u pregovorima između Moskve i Vašingtona insistirao na većem pritisku prema Rusiji.

3. Sporazum uključuje i projekte u nafti i gasu
Iako se javno najviše govori o ukrajinskom mineralnom bogatstvu, sporazum uključuje i nove projekte vezane za naftu i gas, kao i prateću infrastrukturu.

U svim slučajevima vlasništvo nad resursima ostaje ukrajinsko, iako će SAD imati zajednički pristup. To se smatra ublažavanjem ranijeg ukrajinskog stava, jer takvi elementi nisu bili dio prvih verzija sporazuma.

4. Sporazum ne koči pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji
Ukrajina već godinama teži članstvu u EU, a pregovori su formalno otvoreni prošlog juna.

Postojale su bojazni da bi sporazum sa Vašingtonom mogao otežati pristupanje EU, posebno ako američki ulagači dobiju povlašćeni status, s obzirom na to da Ukrajina već ima strateško partnerstvo sa Briselom o sirovinama.
Međutim, tekst sporazuma navodi da SAD priznaje ukrajinsku namjeru da pristupi EU i da taj cilj ne smije biti doveden u pitanje ovim dogovorom.

Sporazum takođe predviđa da, ako Ukrajina zbog pristupnih obaveza bude morala da revidira uslove, SAD pristaje da pregovara “u dobroj vjeri”. Kijev je dodatno poručio da će SAD podržati i prenos investicija i tehnologije iz EU i drugih država.

5. Dobit se prvih deset godina reinvestira u Ukrajinu
Prema dogovoru, u prvih deset godina rada fonda za obnovu sav ostvareni profit biće u potpunosti reinvestiran u ukrajinsku privredu.

To bi moglo biti od velikog značaja ako se potvrdi da SAD u prvih deset godina ne ostvaruje direktnu finansijsku korist. Ukrajina očekuje da će svi prihodi iz fonda biti usmjereni u obnovu zemlje i nove projekte.

Nakon tog perioda, dobit će se dijeliti među partnerima. Američki ministar finansija Skot Besent rekao je za Foks njuz da sporazum “američkom narodu šalje poruku da imamo priliku da učestvujemo, nadoknadimo dio troškova i postanemo partneri u uspjehu ukrajinskog naroda”.
6. Američka vojna pomoć ponovo je na stolu
Sporazum je formulisan tako da se prikazuje kao preduslov za nastavak američke vojne pomoći Ukrajini.

Prva zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko, koja je otputovala u Vašington kako bi potpisala sporazum, izjavila je da on predviđa novu američku podršku, uključujući isporuku sistema protivvazdušne odbrane.

To bi moglo predstavljati promjenu u Trampovoj politici, s obzirom na to da je njegova administracija dosad zagovarala smanjenje vojne pomoći Ukrajini.

Nije poznato kako će se sporazum odraziti na stanje na frontu. Moskva se za sada nije zvanično oglasila.

7. SAD se ipak može povući u bilo kom trenutku
Sporazum ne sadrži čvrste bezbjednosne garancije SAD-a, što Ukrajina i evropski saveznici već dugo traže od Vašingtona. Tramp je u više navrata pokazao nesklonost obavezivanju na vojnu pomoć istim intenzitetom kao prethodna administracija.

Američka podrška Ukrajini u ovom je slučaju uslovljena isključivo ekonomskim komponentama sporazuma. Zbog toga i dalje postoji izvjesna nesigurnost oko trajnosti američke posvećenosti Kijevu.

Zelenski ipak može da slavi
S obzirom na to da sporazum ne uključuje otplatu duga, predviđa desetogodišnje reinvestiranje dobiti, ne koči evropske integracije i ponovo otvara vrata američkoj vojnoj pomoći – a sve to bez formalnih ustupaka Moskvi prema kojoj Amerika zauzima oštriji stav – u Kijevu zaista imaju razloga za zadovoljstvo, naročito u poređenju s ranijim, znatno nepovoljnijim prijedlozima, prenosi Index.hr.

Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset upozorio je Iran da će snositi posljedice zbog pružanja podrške Hutima, koji kontrolišu severni Jemen i gađaju brodove na Crvenom moru, kako navode, u znak solidarnosti sa Palestincima.
Hegsetovo upozorenje uslijedilo je uprkos činjenici da su SAD ponovo započele pregovore sa Iranom o njegovom nuklearnom programu, prenio je Rojters, navodeći da će se pregovarači SAD i Irana ponovo sastati u Rimu u subotu.

– Poruka Iranu: Vidimo vašu podršku Hutima. Tačno znamo šta radite. Vrlo dobro znate šta je američka vojska sposobna da učini – i već ste bili upozoreni. Snosićete posljedice na mjestu i u vrijeme koje mi izaberemo – napisao je Hegset na društvenoj mreži Iks.
Hegset je kasnije podijelio i poruku predsjednika SAD Donalda Trampa, objavljenu na društvenoj mreži Truth Social u martu, u kojoj je Tramp rekao da će Iran biti odgovoran za bilo kakve napade koje izvrše Huti.
Iranski lideri su ranije tvrdili da Huti djeluju nezavisno, a SAD su od početka marta izvele napade na više od 1.000 ciljeva povezanih sa tom grupom.

U posljednjim nedjeljama, američka vojska je pojačala prisustvo u regionu Bliskog istoka, a Pentagon je rasporedio šest B-2 bombardera na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu, koje stručnjaci smatraju idealnom pozicijom za operacije u tom regionu.

Pored toga, SAD trenutno imaju dva nosača aviona u regionu Bliskog istoka i premijestile su sisteme protivvazdušne odbrane iz Azije u ovu oblast.

Velika Britanija vodi razgovore sa Francuskom i Saudijskom Arabijom u vezi sa priznavanjem palestinske države u junu, objavio je list “Gardijan”, pozivajući se na izjavu britanskog ministra spoljnih poslova Dejvida Lemija.

Prema pisanju “Gardijana”, Lemi se obratio odboru za međunarodne odnose u Domu lordova Parlamenta Velike Britanije i nagovijestio da bi Britanija željela da prizna palestinsku državu onda kada će to imati uticaj na situaciju naterenu, a ne u simboličnom trenutku.

Lemi je istakao da je došao do “tužnog” zaključka da nedavno priznanje palestinske države od nekoliko zemalja nije imalo efekta, prenio je “Sputnjik”.

“Francuski predsjednik Emanuel Makron imao je nedavno mnogo toga da kaže o toj temi, zajedno sa Saudijcima i, naravno, u ovom trenutku smo u diskusijama s njima”, dodao je Lemi, prenosi Srna.