Connect with us

Politika

DODIK O DOBROVOLJAČKOJ: Znamo ko je želio rat i žrtvovao mir!

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je zločin nad nevinim vojnicima i civilima u službi nekadašnje JNA, koji je počinjen 2. i 3. maja 1992. godine u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, jedan u nizu potvrda da su muslimani željeli rat po svaku cijenu žrtvujući mir za muslimansku BiH.

“Ubijanje i spaljivanje mladosti u Dobrovoljačkoj, presretanje vojnih vozila na Skenderiji, napad na Dom JNA i sve druge kasarne u Sarajevu, brutalno strijeljanje zarobljenih vojnika u Velikom parku, zločini u Sijekovcu, ubistvo srpskog svata na Baščaršiji i kasnija, još krvavija, repriza Dobrovoljačke u Tuzli su zločini nad nevinim žrtvama, ali i protiv mira kojima je tadašnji bošnjački lideri Alija Izetbegović poslao jasnu poruku ne samo Srbima i Hrvatima, već i cijelom svijetu da ne žele mir u BiH”, naglasio je Dodik.

Povodom obilježavanja 33 godine od svirepog zločina nad vojnicima JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, predsjednik Srpske rekao je za Srnu da su početkom devedesetih godina muslimani otvoreno priznali da im je cilj realizacija Alijine “Islamske deklaracije” i stvaranje unitarne, muslimanske BiH koju su sve vrijeme sanjali, dok su Srbe obmanjivali o navodnom bratstvu i jedinstvu.

“Šta su ima smetali golobradi mladići, vojnici koji su mirno napuštali grad pred najezdom raznih muslimanskih paravojnih formacija koje se predvodili najveći kriminalci Sarajeva. Udarali su na mladiće koji bi danas bili ostvareni porodični ljudi. Nažalost, njihove porodice i mi zajedno sa njima ostali smo da vječno žalimo za prerano ugašenim životima uz obavezu i dužnost da nikada ne zaboravimo stravične scene zapaljenih tijela razbacanih po tramvajskim šinama”, istakao je Dodik.

Dodik je ukazao da su Srbi, nad kojima su vršeni mnogi masovni zločini, postali statistička greška kako u Sarajevu, tako i cijeloj FBiH.

“Nije Srba tamo nestalo zato što su ekonomski emigrirali, već su bili fizički likvidirani, mučeni, zatvarani u logore, protjerani, a ognjišta su im bila opljačkana i spaljena. Sarajevo je danas etnički očićen od Srba, a to je grad koji je u bivšoj Jugoslaviji bio drugi po broju srpskog stanovništva, odmah poslije Beograda, a danas – danas smo svedeni na nivo statističke greške.

I to nije bilo samo u proteklom građanskom ratu, već i u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Navešću samo jedan primjer – Potkozarja, koje se od srpskog stradanja u Drugom svjetskom ratu nikada nije oporavilo. Takve užasne i stravične scene ponavljaju se gdje god Srbi nemaju svoju vlast, svoju policiju, sudove, svoju akademsku zajednicu…”, istakao je predsjednik Srpske.

On je naglasio da se u bivšoj Jugoslaviji ćutalo o svim zločinima nad Srbima i još gore – srpske žrtve predstavljene su kao “stradali narod”, bez imena i prezimena, bez identiteta, što je ponovno ubijanje i zločin nad zločinom.

“U dvije Jugoslavije smo dopustili da o tome ćutimo i ne govorimo o zločinima, te nije ni čudo da su nam se zločini ponovili. Ćutali smo o Jasenovcu, o Starom Brodu, Garavicama, Jadovnu, Drakuliću, Šargovcu, Prebilovcima… Nikada više ne smijemo da ćutimo! Jer, ako ćutimo istorija se ponavlja i zato danas treba da budemo ponosni i srećni što imamo svoju Republiku koju treba da čuvamo i branimo jer je ona garant našeg opstanka na ovim prostorima. U suprotnom, prošlost će se ponoviti – izbjegličke kolone, stradanja, otkopavanje mrtvih i egzodusi”, upozorio je predsjednik Dodik.

Govoreći o tome da izvršioci i nalogodavci zločina nad pripadnicima JNA nikada nisu procesuirani, Dodik je rekao da su oni veoma dobro poznati, te da su među njima Ejup Ganić, kao član Predsjedništva RBiH, Zaim Backović, kao član operativnog centra Štaba Teritorijalne odbrane RBiH i Jusuf Pušina, kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RBiH i načelnik štaba MUP-a RBiH, ali da vanustavno i antisprsko pravosuđe u BiH počinioce zločina nad Srbima ili oslobađa ili ih uopšte ne procesuira.

Podsjetivši da je još 2005. godine Centar javne bezbjednosti Istočno Sarajevo podnio krivičnu prijavu protiv 15 lica osumnjičenih za ovaj zločin, ali da je neustavno Tužilaštvo BiH tek u novembru 2007. godine pokrenulo istragu, dok je međunarodni tužilac u tom istom vanustavnom Tužilaštvu BiH DŽud Romano u januaru 2012. godine donio antisrpsku, tendencioznu i sramotnu odluku o obustavljanju istrage.

On je naveo da je ta neustavna institucija 2018. godine donijelo naredbu o ponovnom otvaranju istrage u predmetu “Dobrovoljačka”, a neustavni Sud BiH u maju 2022. godine potvrdio optužnicu protiv 10 lica koja se terete za ratni zločin.

“I danas, 2025. godine, ovaj postupak je još u toku i on se ne završava ekspresno kao što vanustavne institucije rade sa političkim procesima i progonima rukovodstva Republike Srpske. Predmeti o zločinima nad Srbima skupljaju prašinu u ladicima i čekaju da svjedoci biološki nestanu, a pravda da ne uglada svjetlo dana. I zato, ponavljam, Republika Srpska je naša domovina, naša zaštita i naš garant opstanka, te je zbog toga i pokrenut postupak donošenja novog ustava, jer Republika Srpska mora biti snažna, nepokolebljiva i neuništiva, naš bedem”, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Related Topics:

Politika

ZAROBLJENE INSTITUCIJE SRPSKE: Odluke Vlade donose se u stranačkim kabinetima, a ne u institucijama?

Izjave o potrebi stranačke saglasnosti za odluke Vlade ponovo su otvorile pitanje odnosa partijskih struktura i institucija Republike Srpske. Kritičari tvrde da je javni interes potisnut partijskim interesima, dok vlast ovakav model rada predstavlja kao političku odgovornost.

„Trebala mi je saglasnost Predsjedništva stranke“

Vlada Republike Srpske trebalo bi da djeluje u javnom interesu i u okviru zakona, ali najnovije izjave predsjednika Vlade Sava Minića otvorile su pitanje koliko je izvršna vlast u donošenju odluka samostalna.

Minić je nedavno govorio o odluci da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima obezbijedi novčana pomoć, navodeći da je prije njenog donošenja morao dobiti saglasnost partijskog rukovodstva.

„Meni je trebala saglasnost Predsjedništva stranke i predsjednika da svim našim osnovcima i srednjoškolcima pomognemo sa 100 konvertibilnih maraka, odnosno sa 150 maraka kada su u pitanju srednjoškolci i studenti“, rekao je Minić.

Upravo ovu izjavu politikolog Milenko Dačević vidi kao pokazatelj potiskivanja institucija u korist partijskog odlučivanja.

„Na takav način podrivamo politički i ustavni sistem Republike Srpske i primjenjujemo matricu komunističkih lidera, koji su državu pretvorili u partijsku, a ekonomiju u ekonomiju političke partije. To je jako opasno, riskantno i jako loše“, ocijenio je Dačević.

Kritike zbog donošenja odluka van institucija

Ekonomista Milenko Stanić smatra da se donošenjem odluka u partijskim strukturama, umjesto kroz Vladu i druge nadležne institucije, dodatno slabi povjerenje građana u sistem.

Prema njegovom tumačenju, takva praksa stvara utisak da građani socijalnu i ekonomsku podršku ne ostvaruju na osnovu zakona i unaprijed utvrđenih pravila, već zahvaljujući političkoj odluci partijskog lidera.

„Takvim odlukama se šalje pogrešna poruka građanima i javnosti da svoje osnovne ekonomske potrebe i socijalna primanja ne dobijaju od države na bazi zakona, već da ta primanja zavise isključivo od želja, volje i raspoloženja lidera političke partije“, rekao je Stanić.

On je posebno problematizovao donošenje ovakvih mjera neposredno pred izbore, ocjenjujući da takva praksa nije primjer razvijenih demokratskih sistema.

Pitanje, međutim, nije samo visina pojedinačne pomoći, već način na koji se odluke donose – odnosno da li građani ostvaruju prava kroz institucije i zakonske procedure ili kroz političku volju.

Dodik: „Interes Republike Srpske ja određujem“

Kritičari aktuelnog sistema odlučivanja podsjećaju i na ranije izjave Milorada Dodika, koji je prije četiri godine sa skupštinske govornice govorio o tome ko određuje interes Republike Srpske.

„Interes Republike Srpske ja određujem. Ne određuje niko tamo negdje po poljanama, ja sam predsjednik i ja određujem šta je interes Republike Srpske i šta je njeno pravo“, rekao je tada Dodik.

Ova izjava i danas se koristi kao ilustracija tvrdnji opozicije da je političko odlučivanje u Republici Srpskoj u velikoj mjeri koncentrisano oko jednog čovjeka.

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Mladen Bosić smatra da se posljedice takvog načina upravljanja vide i kroz odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

Od skupštinskih odluka do njihovog povlačenja

Bosić kao primjer navodi situaciju u kojoj je Narodna skupština Republike Srpske usvajala odluke kojima su osporavane institucije BiH i pokušavano vraćanje pojedinih nadležnosti, da bi potom, kako tvrdi, iste odluke bile promijenjene kada je to politički odgovaralo rukovodstvu.

„Tipičan primjer za to je bilo nedavno kada je Narodna skupština na zahtjev autokrate donijela niz zakona kojima nije priznavala institucije Bosne i Hercegovine i kojima je vraćala nadležnosti. Isti ti ljudi su poslije mjesec dana, ponovo na zahtjev autokrate, kada je bilo u pitanju skidanje njegovih ličnih sankcija, glasali za ukidanje onih odluka koje su sami donijeli“, rekao je Bosić.

On smatra da bi promjena takvog sistema bila moguća tek kada bi se, kako je rekao, „razvlastio autokrata“.

Institucije, izbori i javni novac

Kritike opozicije i sagovornika ne odnose se samo na politički sistem. Kao posljedica zarobljenih institucija navode se i način upravljanja javnim novcem, stanje ekonomije i sve veća zaduženost Republike Srpske.

U takvom ambijentu posebno se otvara pitanje da li javne politike nastaju na osnovu dugoročnih potreba društva, zakona i ekonomskih kriterijuma ili su povezane sa trenutnim političkim interesima.

Pred izbore, dodatnu težinu ima i pitanje korištenja javnih sredstava za mjere koje mogu imati politički efekat. Kritičari vlasti upravo zbog toga insistiraju na strožem razdvajanju partijskog i institucionalnog djelovanja.

Da li će institucije Republike Srpske biti snažnije od partijskih struktura, ili će politička volja i dalje biti presudna za donošenje ključnih odluka, ostaje jedno od važnih pitanja pred građanima koji će na izborima odlučivati o budućem pravcu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

LAŽNA SLIKA PODRŠKE SNSD-u? Snimci iz Šamca razotkrivaju ono što su pokušali sakriti (VIDEO)

Predizborna tribina SNSD-a u Šamcu izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama. Dok stranka tvrdi da je u rodnom gradu Sava Minića okupila više od 15.000 ljudi, opozicija i kritičari vlasti dovode u pitanje način na koji je skup organizovan i tvrde da je dio prisutnih dovožen autobusima.

SNSD: „Iz Šamca krećemo u novu pobjedu“

SNSD je sinoć u Šamcu zvanično započeo predizbornu kampanju, a upravo je ovaj posavski grad izabran za jedan od centralnih skupova stranke.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Savo Minić poručio je da iz njegovog Šamca počinje nova pobjednička kampanja.

Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je Minić najbolji kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok su Željka Cvijanović i drugi funkcioneri stranke pozvali građane da podrže SNSD na izborima 4. oktobra.

Stranački izvori i mediji bliski vlasti naveli su da se na skupu okupilo više od 15.000 ljudi.

Međutim, upravo procjena broja prisutnih i način organizacije skupa postali su predmet političkih polemika.

Opozicija tvrdi: „Bez autobusa nema podrške“

Na društvenim mrežama pojavili su se snimci za koje kritičari SNSD-a tvrde da pokazuju drugačiju sliku od one koja je predstavljena u izvještajima sa skupa.

Posebno se problematizuje dolazak organizovanih grupa iz drugih mjesta, odnosno tvrdnje da su građani na tribinu dovoženi autobusima.

Iz opozicionih krugova zbog toga se postavlja pitanje koliki je stvarni broj građana iz samog Šamca koji su došli da podrže kandidaturu Sava Minića, a koliko je prisutnih stiglo organizovanim prevozom.

Te tvrdnje, međutim, predstavljaju političke ocjene i za njih je potrebno imati konkretne dokaze o broju autobusa, mjestu iz kojeg su došli i broju ljudi koji su njima prevezeni.

Minićev rodni grad pod posebnom pažnjom

Posebnu težinu ovoj polemici daje činjenica da je Šamac rodni grad Sava Minića, kandidata SNSD-a za predsjednika Republike Srpske.

Zbog toga opozicija njegov nastup u Šamcu koristi kao svojevrsni test podrške kandidatu na lokalnom terenu.

SNSD, s druge strane, upravo skup u Šamcu predstavlja kao početak velike izborne pobjede. Na tribini su predstavljeni kandidati stranke, a Mladi socijaldemokrati razvili su i trobojku dugu 200 metara.

Jedni vide „mašineriju“, drugi organizovani dolazak

Savo Minić je na skupu poručio da je SNSD spreman za izbornu trku i govorio o velikoj stranačkoj mašineriji koja kreće u kampanju.

Milorad Dodik je, takođe, naglasio da SNSD iz Šamca kreće u novu pobjedu i pozvao pristalice da podrže stranku i njene kandidate.

Upravo će narednih dana biti predmet političke borbe pitanje da li brojnost predizbornih skupova zaista odražava raspoloženje birača ili je riječ o organizovanim stranačkim okupljanjima.

Jer, fotografija punog skupa može pokazati koliko je ljudi bilo na jednom mjestu, ali sama po sebi ne može pokazati koliko njih zaista podržava određenu političku opciju.

Izbori će dati pravi odgovor

Bez obzira na različite procjene i političke interpretacije sinoćnjeg skupa, stvarni nivo podrške SNSD-u i Savi Miniću neće određivati broj ljudi na tribini, već glasovi na izborima 4. oktobra.

Do tada će ovakvi skupovi biti važan dio političke kampanje, ali i prostor za međusobna optuživanja vlasti i opozicije.

U Šamcu su jedni vidjeli „15.000 ljudi i početak nove pobjede“, dok drugi u snimcima traže dokaz da je slika sa terena potpuno drugačija.

Upravo zbog toga će izborni rezultat biti jedini pouzdan odgovor na pitanje kolika je stvarna podrška SNSD-u i njegovom kandidatu u Šamcu – ali i širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ UDARIO NA KARANA: „On nije predsjednik, to je fikus – gdje je taj čovjek uopšte?“

Lider Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković na otvaranju kampanje podržao Branka Blanušu i Marinka Božovića, uz oštre kritike na račun aktuelne vlasti i kandidata vladajućeg bloka.

„Karan nije predsjednik, to je fikus“

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković iskoristio je skup na banjalučkom Kastelu, kojim je ovaj opozicioni blok zvanično otvorio predizbornu kampanju, da pošalje podršku kandidatima Branku Blanuši i Marinku Božoviću, ali i da oštro kritikuje kandidate vladajuće strukture.

Govoreći o izborima za predsjednika Republike Srpske, Stanivuković je rekao da PSS podržava Blanušu kao zajedničkog opozicionog kandidata, dok je za aktuelnog predsjednika RS Sinišu Karana iznio veoma oštru ocjenu.

„Branko Blanuša je naš zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok je Savo Minić kandidat za Karana, a Karan nije predsjednik. To je fikus, gdje je taj čovjek uopšte? Da li će to biti Karan, Milorad ili Savo ili ko god koga oni predlažu, to nisu predsjednici i to narod mora da vidi“, poručio je Stanivuković.

Ove tvrdnje predstavljaju Stanivukovićev politički stav i kritiku rada aktuelne vlasti, a ne utvrđenu činjenicu o ulozi Siniše Karana.

„Podržavamo stvarnog čovjeka“

Stanivuković je govorio i o kandidaturi Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH, poručujući da PSS iza tog kandidata stoji kao iza, kako je naveo, „stvarnog čovjeka“.

„Mi podržavamo stvarnu priču za srpskog člana Predsjedništva BiH i to je Marinko Božović, a ne srpskog člana Predsjedništva koji ode u Sarajevo i zaboravi da je Srbin“, rekao je Stanivuković.

Time je lider PSS-a pokušao da napravi jasnu razliku između kandidata opozicionog bloka i predstavnika vlasti, posebno u pogledu odnosa prema Republici Srpskoj i političkog djelovanja u institucijama BiH.

„Narod će prepoznati naš izbor“

Stanivuković je poručio da je PSS uvjeren u izbor svojih kandidata i da će naredne sedmice kampanje, kako očekuje, pokazati kakvu podršku oni imaju među građanima.

Prema njegovim riječima, cilj kampanje je da se građanima predstavi drugačija politička ponuda i da se kroz izborni rezultat napravi promjena vlasti.

„Sigurni smo u svoj izbor, a vjerujem da će u narednih mjesec dana kampanje i građani prepoznati taj izbor“, poručio je Stanivuković.

Predizborna kampanja tako je već na njenom početku dobila oštar ton, a upravo će trka za funkciju predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH biti među ključnim političkim bitkama predstojećih izbora.

Nastavi čitati

Aktuelno