Connect with us

Društvo

VAŽAN OBIČAJ NOĆ UOČI ĐURĐEVDANA! Sutra obavezno uradite ovo

Đurđevdan (6. maj po novom, 23. april po starom kalendaru) je jedan od najznačajnijih i najljepših praznika u srpskom, romskom i širem balkanskom narodnom predanju.

Praznik Svetog Đorđa obilježava dolazak proljeća, buđenje prirode, zaštitu stoke i ljudi, i nosi bogat splet običaja, vjerovanja i rituala – i hrišćanskih i predhrišćanskih.

Običaji i vjerovanja našeg naroda vezani za Đurđevdan postojali su i prije nego što je prihvatio hrišćanstvo. Đurđevdan se u narodu smatra za granicu između zime i ljeta, praznik koji se odnosi na zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih, plodnost stoke i dobre usjeve.
Stoga se većina običaja koji postoje u narodnom vjerovanju odnose na zaštitu, zdravlje i plodnost.

Najčešći običaj je pletenje vijenaca od ljekovitog bilja i pranje vodom u koju su uronjene ljekovite biljke.

Proslavljaju ga i katolici i pravoslavci, svako po svom kalendaru, kao Dan Svetog Georgija. Kod Srba je on poprimio i neke druge osobine, miješajući se sa prethrišćanskim kultovima Balkana, pa se zato i praznik Svetog Georgija kod Srba ne slavi isto kao u drugim hrišćanskim zemljama.
Đurđevdan je praznik sa jako puno običaja vezanih za njega, i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se tog dana obavljaju. Običaji i vjerovanja srpskog naroda vezana za Đurđevdan su u narodu svakako postojali i prije nego što je primio hrišćanstvo.

Sveti Đorđe je svojim praznikom svakako zauzeo mjesto starog srpskog božanstva plodnosti Jarila i njegovog praznika. Crkva na ovaj dan obilježava pogubljenje Svetog Georgija, koje se desilo 23. aprila 303. godine.

Šta se radi uoči Đurđevdana?

Veče uoči Đurđevdana domaćini su imali običaj da odaberu dva mlada luka u bašti, od kojih jedan predstavlja sreću, a drugi nesreću. Potom im se perke poravnaju makazama, a na praznik se izjutra provjeri koji je više izrastao.

U zavisnosti od toga koji je viši luk – pratiće nas sreća ili nesreća tokom godine.

Đurđevdanski vjenčić i kupanje u rijeci
Đurđevdan se smatra granicom između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve.

Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko običaja i vjerovanja, pa i magijskih radnji.

Glavni običaji su: pletenje vijenaca od bilja, umivanje biljem, kupanje na rijeci. Uveče, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama kao i ulazne vratnice i kapije.

Ovo se čini da bi godina i dom bili berićetni – da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru. Ponegdje je običaj da ovo kićenje zelenilom vrše na sam Đurđevdan prije zore.

Vjenčići od cvijeća

Opletu se vjenčići od “đurđevskog cvijeća“: đurđevka, mlječike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti vijenci stoje iznad vrata čitavu godinu, do sljedećeg Đurđevdana.

Mnogi prave krstove od ljeskovog pruća i stavljaju ih po njivama, baštama i zgradama – da bi se sačuvali od grada (slično krstovima od badnjaka za Božić). Uoči Đurđevdana, domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac, i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Uskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.

Ujutru se svi redom umivaju vodom: djeca – da budu zdrava kao dren, djevojke – da se momci grabe oko njih, stariji – da budu zdravi, domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana, piše “Stil”.

Related Topics:

Uncategorized

ZVIJER SA ISTOKA OKOVALA EVROPU! Od utorka kreće snježna apokalipsa

Meteorolozi upozoravaju da bi Evropa trebalo da se pripremi na ozbiljne mrazeve.

Sa novom godinom stiže zvijer sa istoka i donijeće značajno zahlađenje. Na nekim mestima će čak padati snijeg neprekidno 96 sati, piše Blic.

Zvijer sa istoka okovala Evropu
Vrijeme u dijelu Evrope će se sa dolaskom nove godine znatno promijeniti, i to zbog zvijeri sa istoka koja treba da donese veliko zahlađenje

– Britanija se priprema za zvijer sa istoka i 96 sati neprekidnog snijega – naveo je portal Expres pozivajući se na britanske meteorološke stanice.

Meteorolozi najavili snijeg i mraz prve sedmice 2026. Britanija, međutim, neće biti jedina evropska zemlja gdje će sa dolaskom nove godine doći do zahlađenja. Promjena vremena će nastupiti i u Češkoj. Češki Hidrometeorološki zavod upozorio je da će naredni dani biti u znaku zime i snijega.

– Na planinama će već od utorka vrijeme biti izrazito zimsko sa celodnevnim mrazevima, a oko Nove godine će i više duvati vjetar. Mogu se očekivati i tipične zimske pojave kao što su sniježni nanosi ili eventualno smetovi. I prva sedmica 2026. godine će vjerovatno biti u sličnom duhu. Temperature ispod prosjeka (u nekim danima nisu isključeni ni cjelodnevni mrazevi u svim predelima) i prilično čest snijeg – naveli su meteorolozi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Narednih dana hladno, A EVO GDJE ĆE BITI PAHULJA ZA NOVU GODINU

U Republici Srpskoj narednih dana biće hladno, u novogodišnjoj noći očekuje se pretežno oblačno vrijeme uz jak sjeverni vjetar, a ponegdje je moguće i provijavanje pahulja.

jutro vedro i hladno uz mraz, oko rijeka i po kotlinama očekuje se prolazne magla, a u toku dana uslijediće sunčano i toplije vrijeme, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U Semberiji i Hercegovini će još tokom noći početi da duva pojačan vjetar sjevernih smjerova, a tokom dana biće slab do umjeren. Jutarnja temperatura vazduha od minus šest do minus jedan, na jugu do dva, u višim predjelima od minus devet, a dnevna od četiri do devet, na jugu do 12, u višim predjelima od jedan stepen Celzijusov.

Vjetrovito i veoma hladno uz mraz biće i u utorak, 30. decembra. U nastavku dana uslijediće postepeno naoblačenje od juga i sjeverozapada i biće promjenljivo oblačno uz sunčane periode i hladno.

Na istoku će biti oblačnije uz vrlo slabu prolaznu susnježicu ponegdje ili provijavanje pahulja. Uveče i u narednoj noći biće vjetrovito uz jake, u Hercegovini i olujne udare sjevernog vjetra.

Jutarnja temperatura vazduha od minus šest do minus jedan, na jugu do dva, u višim predjelima od minus 10, a dnevna od nula do pet, na jugu do 10, u višim predjelima od minus tri stepena Celzijusova.

Hladno i vjetrovito uz jak, na udare olujni vetar, biće u srijedu, 31. decembra. Ujutru i prije podne na sjeveru će biti sunčano, u ostalim predjelima umjereno oblačno uz sunčane periode. Po podne će doći do postepenog naoblačenja od sjevera.

Jutarnja temperatura vazduha od minus sedam do minus dva, na jugu do jedan, u višim predjelima od minus 11, a dnevna od minus tri do dva, na jugu do pet, u višim predjelima od minus šest stepeni Celzijusovih. U novogodišnjoj noći očekuje se pretežno oblačno i vrlo hladno vrijeme uz jak sjeverni vjetar. Od jugozapada ka istoku, prvo u višim predjelima, moguće je provijavanje pahulja.

Temperatura vazduha od minus pet do nula, na jugu do tri, a u višim predjelima od minus osam stepeni Celzijusovih.

Prvog dana u 2026. godini biće promjenljivo oblačno uz sunčane periode, uglavnom suvo i uz porast temperature.

Jutarnja temperatura vazduha od minus sedam do minus dva, na jugu oko nula, u višim predjelima od minus 11, a dnevna od jedan do šest, u višim predjelima od minus četiri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

Patrijarh Porfirije “MAJKA JE NAJVEĆA SVETINJA”

Majka je najveća svetinja, rekao je Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije koji je na praznik Materice služio liturgiju u Hramu Svetog Save na Vračaru.

“Majka eje ta koja nema cenu i kao što je govorio Sveti vladika Nikolaj biće najsličnije Bogu”, rekao je patrijarh Porfirije.

Patrijarh je zamolio sve da se mole Bogu za sve majke da na pravi način nose krst majčinstva, prenosi Televizija “Hram”.

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Materice, najveći hrišćanski praznik majki i žena, koji uvijek pada u drugu nedjelju pred Božić.

Toga dana, prema običaju, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vežu majkama noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Djetinjce.

Nastavi čitati

Aktuelno