Connect with us

Društvo

ĐURĐEVDAN: Šta donosi kiša, a šta grmljavina na veliki praznik

U srijedu, 6. maja, Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Đorđa ili Đurđevdan.

Taj dan brojne porodice slave krsnu slavu, a praznik prati veliki broj običaja.

Vremenska prognoza i narodno tumačenje

Jedno narodno vjerovanje povezano je sa vremenskim prilikama.

Prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, 6. maja biće promjenljivo do pretežno oblačno sa sunčanim intervalima i nestabilno uz kišu ili pljuskove sa grmljavinom, koji se premještaju od zapada i jugozapada ka sjeveru i istoku.

Biće i vjetrovito uz umjeren, u Krajini i na planinama i jak vjetar južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od 8°C do 15°C, u višim predjelima od 5°C. Maksimalna temperatura vazduha od 20°C na zapadu i jugu do 27°C na sjeveroistoku, u višim predjelima od 12°C.

Kada na Đurđevdan zagrmi, to se tumači kao loš znak jer predskazuje nerodnu i lošu godinu. Posebno se to odnosi na plodnost zemlje i stoke. Vjeruje se da grom najavljuje da će ljetina stradati, piše Blic.

Kiša na veliki praznik tumači se u srpskoj tradiciji kao znak sušne godine, dok se vedro i sunčano vrijeme ocjenjuje kao znak plodne godine.

Vjerovanja o zaštiti i natprirodnim silama

Vjeruje se da na Đurđevdan djeluju vještice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre “da bi zaštitili sebe i selo”.

Slično, u nekim krajevima u đurđevdanskoj noći i dalje čuvaju zasijanu pšenicu i raž jer se vjeruje da baš tada neko može da “obere njivu”, tj. bacanjem čini prenese rod u svoj posjed.

Običaji sa vodom i biljem

Običaji su vezani za sam praznik, ali i dan pred Đurđevdan. Uoči 6. maja domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Vaskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.

Ujutru se svi redom umivaju ovom vodom:

– djeca – da budu zdrava kao dren,

– djevojke – da se momci “grabe” oko njih,

– stariji – da ih služi zdravlje

– domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana.

Đurđevdansko cvijeće i simbolika plodnosti

Na Đurđevdan treba požuriti i u rano jutro izaći na polja gdje se bere cvijeće i druge travke. Đurđevdansko cvijeće je: đurđevak, mlječika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili “berićetni”, pa se u narodu kaže: “Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru”. Ovi vjenčići treba da ostanu na vratima preko cijele godine, sve do sljedećeg Đurđevdana.

Ljubavni običaji i vjerovanja mladih

U pojedinim krajevima Srbije se tokom branja cvijeća djevojke i mladići “gađaju” biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su ljepljivi. Ukoliko vam se dopada neki mladić ili djevojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalijepi, to znači da će se i on ili ona “zalijepiti za vas”.

Na Đurđevdan se od ljeske prave krstići: jedna grana se rascijepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić koji se stavlja na kuću i na njivu jer se vjeruje da on štiti od gromova i zlih sila.

Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija “grabila” za vas. Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i djevojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga. Naravno, bere se i đurđevak.

Zaštita doma i simbolika drveća

Na Đurđevdan treba poraniti i ne valja spavati preko dana. Ako to uradite, rizikujete da vas glava boli preko cijele godine. Ali, narod je i za ovo smislio lijek. Ako vam se već desi da danas zadrijemate, onda na Markovdan, 8. maja, treba “spavati na istom mjestu” i bol će prestati.

Mladići u ponoć odlaze do kuća djevojaka koje im se sviđaju, skidaju kapije i odnose ih negdje daleko i tako stvaraju muke roditeljima koji zatim moraju da ih traže po selu. Skidanjem kapije vjeruje se da će se djevojka udati te godine.

Običaj je i da žene i djevojke donesu uveče kući vodu sa vodeničkog kola. U nju treba staviti različito bilje, a naročito selen, pa se na Đurđevdan tom vodom umiti, da bi se od njih “svako zlo i prljavština otresli i otpali”, piše Blic.

 

Društvo

OMBUDSMAN ZA ZAŠTITUPOTROŠAČA PRIMIO OKO 900 ŽALBI: Sve više problema pri kupovini i uslugama

Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH u osam mjeseci zaprimila je oko 900 žalbi potrošača, što predstavlja blago povećanje u odnosu na isti period prošle godine.

Kako je rečeno iz Institucije ombudsmana, razlog povećanja odnosio se na dvije nove grupe žalbi u odnosu na prošlu godinu – organizaciju koncerata ljetos u Sarajevu i usluge iznajmljivanja automobila, uglavnom stranim državljanima.

Dodaju da su žalbe u znatnoj mjeri riješene pozitivno, u korist potrošača.

“U većini slučajeva u korist potrošača riješene su žalbe u vezi sa uslugama od opšteg ekonomskog interesa kao što su isporuka električne energije, grijanja, snabdijevanja vodom, te odvoz smeća”, navode iz Institucije ombudsmana.

U korist potrošača riješene su i žalbe koje se odnose na robu široke potrošnje, kao što su tehnički uređaji, odjeća, obuća.

Ombudsmani navode da su skoro sve žalbe u vezi sa koncertima u Sarajevu riješene uspješno u korist potrošača, dok nažalost, veliki dio žalbi vezanih za iznajmljivanje automobila nije uspješno riješen, jer postoje problemi u dokazivanju oštećenosti potrošača.

“Jedan dio žalbi potrošača prevazilazi potrošačka prava i odnosi se na prevare, uglavnom putem društvenih mreža, te su one predmet rada nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova”, upozoravaju iz Institucije ombudsmana.

Naglašavaju da je Zakon o zaštiti potrošača u BiH, iako star 20 godina, prilično dobar i kvalitetan, ali da definitivno zahtijeva određena unapređenja i nadogradnje, u skladu sa zakonodavstvom EU.

Iz Institucije ombudsmana pozivaju potrošače da se uzdrže od impulsivne kupovine putem interneta, da provjeravaju recenzije trgovaca i da apsolutno izbjegavaju kupovinu od neovlaštenih, odnosno neregistrovanih trgovaca putem društvenih mreža.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ljeto nam se vraća, temperatura do 31 stepen

U Bosni i Hercegovini, nakon vedrog i svježeg jutra,  će biti sunčano i toplo vrijeme, uz prolaznu oblačnost i temperaturu do 31 stepen Celzijusov.

U brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku i jugu očekuju se dnevni razvoji oblačnosti, lokalno s prolaznom kišom ili kratkotrajnim pljuskom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče pretežno vedro, dok će na sjeveru doći do postepenog naoblačenja, koje će se do narednog jutra širiti ka ostalim krajevima.

Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjeverni, na jugu južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od 11 do 15, na jugu do 17, a maksimalna od 26 do 31 stepen.

Nastavi čitati

Društvo

BIH BEZ DOVOLJNIH ZALIHA, A ENERGENTI POSKUPLJUJU: Stručnjaci upozoravaju na mogući novi udar na građane

Nova energetska kriza mogla bi donijeti dodatni pritisak na građane i privredu, dok stručnjaci upozoravaju da Bosna i Hercegovina nema dovoljno mehanizama kojima bi mogla ublažiti eventualni veliki skok cijena energenata.

Geopolitička dešavanja, rat u Ukrajini, problemi sa snabdijevanjem i kretanja na svjetskom tržištu nafte već utiču na cijene. Posebna pažnja usmjerena je na dizel, čija cijena ima direktan uticaj na transport, poljoprivredu, proizvodnju i gotovo cijeli lanac snabdijevanja.

Ukoliko bi došlo do ozbiljnog poremećaja na tržištu, posljedice se ne bi zadržale samo na benzinskim pumpama. Više cijene goriva gotovo se direktno prelijevaju na troškove transporta, hrane i drugih proizvoda.

Evropska komisija godinama upozorava na problem rezervi

Jedan od dugogodišnjih problema BiH jeste nedovoljno razvijen sistem strateških rezervi nafte i naftnih derivata.

Evropska komisija je u ranijim izvještajima o napretku BiH upozoravala na nedostatak napretka u sektoru nafte i gasa, uključujući usklađivanje propisa sa pravnom tekovinom EU i uspostavljanje obaveznih rezervi nafte.

U prošlogodišnjem izvještaju navedeno je da nije ostvaren napredak u sektorima gasa i nafte u pogledu usklađivanja zakonodavnog okvira sa pravnom tekovinom EU, uključujući izradu zakonodavstva o obaveznim rezervama nafte.

To pitanje posebno dobija na značaju kada cijene nafte počnu naglo rasti, jer države koje imaju strateške zalihe mogu dio vremena amortizovati poremećaje na tržištu.

Dizel bi mogao povući cijene gotovo svega

Energetski ekspert Zdravko Milovanović smatra da bi, u pesimističnom scenariju, cijena dizela mogla dostići četiri, pa čak i pet KM po litru, a ne isključuje ni mogućnost problema u snabdijevanju.

Kao jedan od faktora navodi ograničenja izvoza dizela iz Rusije, koja je važan proizvođač i snabdjevač svjetskog tržišta.

„Sve gdje dizel-gorivo utiče ili je sastavni dio cijene proizvoda, kao što su prehrambeni i neki drugi, ta komponenta odrazi se na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem“, smatra Milovanović.

Drugim riječima, eventualni novi skok cijena goriva mogao bi se veoma brzo osjetiti i na policama prodavnica, jer dizel nije samo gorivo za automobile. On je ključan za kamione, poljoprivredne mašine, građevinsku mehanizaciju i brojne druge djelatnosti.

Milovanović upozorava i na problem koji, prema njegovoj ocjeni, postoji na domaćem tržištu – distributeri relativno brzo reaguju povećanjem cijena kada na svjetskom tržištu dođe do poremećaja, dok se smanjenje cijena često sporije prenosi na potrošače.

„I ozbiljne zemlje imaju problem“

Kada je riječ o strateškim rezervama, Milovanović smatra da bi nedostatak zaliha mogao predstavljati ozbiljan problem u slučaju dugotrajnije krize.

Istovremeno, naglašava da ni strateške rezerve same po sebi ne mogu riješiti višemjesečni poremećaj.

„Kao što znate, problem imaju i ozbiljne države poput Njemačke i Francuske, neke mnogo snažnije zemlje EU imaju problem, a ne samo mi“, rekao je Milovanović.

Strateške zalihe mogu, prije svega, omogućiti državama da određeni period ublaže udar na tržište, ali ne mogu trajno zaustaviti rast cijena ukoliko globalna ponuda bude ozbiljno ugrožena.

Drugi stručnjak vidi prostor za optimizam

Energetski ekspert Almir Bečarević nešto je oprezniji kada je riječ o prognozama.

On podsjeća da se cijena nafte veoma brzo mijenja pod uticajem vijesti, političkih izjava i događaja na Bliskom istoku.

„U zadnja 24 sata cijena nafte je pala na oko 102 dolara, tako da još nije nastupio onaj najcrnji scenario. Prognoze su, hajde da kažem, dosta nezahvalne. Onaj ko zna kako će se kretati cijene može postati milioner. To danas ne zna niko“, rekao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, ukoliko se trend pada cijena nastavi, naredne sedmice bi čak moglo doći do blagog pojeftinjenja naftnih derivata.

Ipak, upozorava da je situacija veoma promjenjiva.

„Imate situaciju da kad gospodin Tramp određene stvari izjavi – cijena padne. Onda kad se desi neki incident na Bliskom istoku, odnosno bombardovanje, cijena skače“, naveo je Bečarević.

„Da imamo zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima“

Bečarević je mnogo kritičniji prema činjenici da BiH nema dovoljno strateških rezervi.

„U februaru je cijena nafte bila 65 dolara, danas je preko 100. Da imamo skladišta i da smo napunili zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima. I uz ciljanu politiku akciza i drugih mjera mogli bismo ublažiti posljedice“, istakao je.

Upravo bi kombinacija strateških rezervi i fiskalnih mjera, prema njegovom mišljenju, mogla omogućiti vlastima da u periodu velikih poremećaja ublaže posljedice po građane.

Problem se, međutim, ne odnosi samo na naftu.

Novi udar mogao bi stići i kroz cijene gasa

Bečarević upozorava da bi eventualno dugotrajnije povećanje cijena nafte moglo imati posljedice i na druga tržišta energenata.

Posebno izdvaja prirodni gas, čije se cijene takođe mogu kretati pod uticajem šire situacije na energetskom tržištu.

Ako se poremećaji nastave, građane tokom naredne zime mogli bi čekati veći troškovi grijanja i energije.

Koliko će situacija zaista biti ozbiljna zavisiće od razvoja sukoba i geopolitičkih odnosa, kretanja proizvodnje i transporta energenata, ali i od reakcije velikih proizvođača.

Za BiH, međutim, ostaje problem koji nije nov: u slučaju velikog cjenovnog šoka prostor za brzo reagovanje je ograničen, posebno ako nema dovoljno strateških zaliha koje bi mogle poslužiti kao amortizer.

Nastavi čitati

Aktuelno