U Federaciji BiH (FBiH) danas je počela isplata penzija za april koje su uvećane za 4,49 odsto, saopšteno je federalnog Fonda PIO/MIO.

Aprilsku penziju primiće ukupno 456.103 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu, uključujući razliku za januar, februar i mart iznose oko 348 miliona KM.

Najniža penzija u aprilu iznosi 599 KM, zagarantovana 715 KM, dok je najviša ograničena na iznos od pet najnižih penzija i iznosi 2.996 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, kojih je u isplati za april ukupno 370.273, iznosi 759 KM.

S obzirom na to da se redovno usklađivanje primjenjuje retroaktivno od 1. januara, korisnicima će prilikom aprilske isplate biti isplaćena i razlika između prethodno isplaćenih i uvećanih iznosa za prva tri mjeseca ove godine.

Neformalna grupa građana “Prijedor se budi” uputila je otvoreno pismo gradonačelniku Prijedora kao i odbornicima Gradske skupštine u kojem su poručili da ne pristaju na tišinu, zagađenje i propast.

Uproteklih mjesec dana nismo čuli niti jednu riječ od vas. Vaša tišina postaje sve glasnija i teža jer se ne radi o bilo kojem pitanju, već o našem pravu da živimo zdravo, dostojanstveno i sigurno. Vaša odgovornost, međutim, ne prestaje sa šutnjom – ona upravo time počinje – navode građani Prijedora okupljeni u protestu „Ustanak za opstanak“.

– Tražimo zatvaranje rudnika lignita na Bukovoj Kosi, rekultivaciju zemljišta nakon zatvaranja rudnika i u Bukovoj Kosi i u Bistrici, te da se konačno napravi transparentan plan s timom stručnjaka za sprječavanje poplava – plan sa datumima, imenima odgovornih i konkretnim koracima. Dosta je bilo obećanja – jer je od 2014. do danas izostala bilo kakva ozbiljna i trajna sanacija – stoji u otvorenom pismu.

Istaknuto je da rudnik u Bukovoj Kosi već sada ostavlja ogromne posljedice kao što su zagađeni zrak, zatrovana zemlja, uništeni potoci, raskopane ceste pod teretom kamiona koji dovoze lignit.

– A što je najopasnije – ostavlja i neizvjesnu budućnost, za sve nas. I vi i mi dišemo isti zrak. Udišemo isti sumpor. Zagađenje ne bira funkcije ni privilegije – navode građani.

Nalgašeno je da posebnu odgovornost nose odbornici Gradske skupštine, kao i da su neki od njih svojim glasom omogućili otvaranje rudnika.

– I dalje sjedite u skupštinskim klupama, a pravite se da se protesti ne dešavaju. Ne odgovarate narodu, ne postavljate pitanja, ne tražite objašnjenja. Neki ste novi, ali birani ste da služite građanima – a ne da ćutite pred njihovim očajem. Čiji interes vi zastupate? Ćutite, iako ste birani da budete glas naroda. Ako ne zastupate svoje sugrađane, koga zastupate? – dodaje se u otvorenom pismu.

Pitaju i kakvu je korist grad imao od davanja koncesione saglasnosti?

– Građani je ne vide. Ne vidimo ni ulaganja, ni razvoj: ne vidimo davno obećani vrtić, ne vidimo prijeko potrebnu rekonstrukciju bolnice koja se raspada i prokišnjava, niti vidimo značajne rekonstrukcije puteva, ali zato jasno vidimo posljedice. A one su vidljive na svakom koraku: zagađeni potoci, zemlja ogoljena i zatrovana, putevi uništeni, a nad gradom teška izmaglica sumpora. Ljudi su u strahu za zdravlje, za djecu, za vodu, za život – poručili su gradonačelniku i odbornicima Prijedora.

Dodaju da je iako ih na protestima bude nekoliko stotina, njihova podrška daleko šira.

– Vi ste svjesni toga, a uporno okrećete glavu i ne reagujete! Mi ne tražimo mnogo. Tražimo odgovornost. Tražimo istinu. Tražimo da napokon saslušate svoj narod i počnete raditi u njegovom interesu! Mi nećemo odustati. Jer ovo nije borba iz inata, već borba za opstanak! Ovo je borba za grad koji volimo i za pravo da ostanemo ovdje! Ovo nije pitanje jednog rudnika, ovo je pitanje života, zdravlja i opstanka. Naša borba je pravedna i časna i ona se ne vodi protiv vas lično – već da se javne funkcije vrše u skladu sa interesima građana – dodaje se u otvorenom pismu.

Srpskainfo

Iz BiH je tokom prvog tromjesečja izvezeno 847 kilograma meda vrijednosti 46.168 KM, dok je uvezen 149.731 kilogram vrijednosti oko 1,27 miliona KM.

Vrijednost izvoza meda iz BiH u prvom kvartalu bila je skoro 10 puta veća nego u istom periodu prošle godine, rečeno je Srni u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

I izvoz je količinski veći skoro 10 puta, jer je za tri mjeseca prošle godine izvezeno svega 86 kilograma meda.
Vrijednost uvoza prirodnog meda u prvom tromjesečju iznosio je 1.273.903 KM, što je manje za 7,72 odsto nego u istom periodu lani.

U prvom tromjesečju je uvezeno 44.860 kilograma meda manje u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine.

Pokrivenost uvoza izvozom za prva tri mjeseca iznosila je 3,62 odsto, a u istom periodu prošle godine godine 0,34 odsto.
Med se iz BiH u prvom kvartalu najviše izvozio u Katar i to u vrijednosti od 36.432 KM, zatim Tursku 2.228 KM, NJemačku 1.029 KM ie Švajcarsku 1.009 KM, dok se najviše uvozio iz Hrvatske u vrijednosti od 770.284 KM, zatim iz Srbije 268.923 KM, te Turske 234.401 KM.

Med se u prvom kvartalu prošle godine najviše izvozio u Ujedinjene Arapske Emirate i to u vrijednosti od 1.361 KM, zatim u Tursku 1.089 KM, Austriju 761 KM i NJemačku 428 KM, dok se najviš uvozio iz Hrvatske u vrijednosti od 832.805 KM, Turske 375.145 KM i Srbije 172.554 KM.

“Sve češći problem sa kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, jeste krivotvorenje meda. Ovaj problem nije samo prisutan u našoj zemlji nego i na tržištu regiona, ali i EU”, dodaju iz Spoljnotrgovinske komore.

Napominju da se o ovom problemu raspravljalo i na okruglom stolu pod o kontroli kvaliteta meda na tržištu BiH, te važećoj zakonskoj regulativi, kojem su, osim pčelara, prisustvovali i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti.

Iz Komore navode da nesavjesni subjekti, radi sticanja ekonomske dobiti, sve češće koriste različite tehnike, tehnologije i supstituente, kako bi imitirali svojstva meda i time stekli veću materijalnu korist.

Ide se do tih granica da je ponekad i pored primjene odgovarajućih savremenih ispitnih metoda teško otkriti da li se riječ o krivotvorenom medu.

“Krivotvorenje meda, takođe, se može povezati i sa neodgovarajućim deklarisanjem vrste i porijekla meda, što se da primijetiti u mnogim analizama, a što je svakako jedna vrsta obmane konzumenata”, ističu iz Spoljnotrgovinske komore.

Iz Komore podsjećaju da kontrolu i nadzor prometa meda preko granice BiH sprovodi granična veterinarska inspekcija, dok je za službeno uzorkovanje u objektima odobrenim za izvoz, kao i za sprovođenje audita, nadležna Kancelarija za veterinarstvo BiH.