Connect with us

Politika

KO JE OSTAO VJERAN? Ove stranke su izgubile najviše poslanika u NSRS?

Prelaskom narodnog poslanika Aca Stanišića iz Demosa u SNSD samo je potvrđena apsolutna dominacija partije Milorada Dodika u Narodnoj skupštini Republike Srpske kada je u pitanju broj poslanika koji neka stranka ima u ovom zakonodavnom domu.

Aco Stanišić postao je 32. poslanik koji u ovom trenutku zastupa interese SNSD-a, a ukupno treći koji je od 2022. godine, kada je konstituisan aktuelni XI (jedanaesti) saziv parlamenta Srpske, napustio stranku sa kojom je osvojio poslanički mandat i pridružio se SNSD-u.

Da stvar bude zanimljiva, Stanišić je takođe treći poslanik samo u ovom mandatu koji je iz Demosa “preletio” u SNSD, te je na taj način partiju Nedeljka Čubrilovića spustio sa pet mandata nakon prošlih parlamentarnih izbora na svega dva, koliko ih trenutno djeluje u sklopu zajedničkog Kluba poslanika sa SPS, a to su Spomenka Stevanović i Siniša Mijatović.

Ranije su, podsjećanja radi, Demos napustili Suzana Gašić i Milan Dakić.

Ali, Demos nije jedini gubitnik kada je u pitanju Narodna skupština Republike Srpske.

Većina partija u prethodne dvije i po godine suočila se sa epidemijom poslanika preletača.

Na parlamentarnim izborima održanim 2022. godine 11 stranaka i koalicija osvojilo je poslanička mjesta u Narodnoj skupštini RS, a bez premca je bio SNSD.

Ova partija je osvojila 29 mandata, a od tada samo je učvrstila svoj položaj u parlamentu Srpske, jer je, kako smo naveli, dobila još tri poslanika te ih u ovom trenutku ima 32.

Sljedeća stranka po jačini je SDS, koji trenutno ima 11 poslanika.

Međutim, ovo znači da je SDS od izbora 2022. izgubio dva poslanika, jer je tada osvojio 13 mandata. Najjaču opozicionu stranku u ovom sazivu napustili su Maja Dragojević Stojić, koja je otišla u PDP, te Aleksandar Trninić, koji je u prethodne tri godine lutao od stranke do stranke, da bi se konačno skrasio u Ujedinjenoj Srpskoj.

PDP je sa osam poslanika trenutno treća partija po snazi u NS RS, ali daleko od toga da nisu imali probleme. Oni su na izborima 2022. osvojili osam mandata, ali su ubrzo ostali bez Radislava Dončića, koji je prešao u Narodni front. Njegovo mjesto nedavno je popunila Maja Dragojević Stojić, koja je, kako smo naveli, prešla iz SDS-a.

Najveći dobitnik ovog saziva parlamenta, uz SNSD, jeste Narodna partija Srpske.

Stranka koju vodi Darko Banjac je na izborima prije nepune tri godine u koaliciji sa Partijom ujedinjenih penzionera i Prvom SDS osvojila tri mandata, a to su bili Bobana Marelj, Darko Banjac i Dragan Galić, što je bilo dovoljno za poslaničku grupu.

Ali odmah nakon izbora pridružio im se Dragan Brdar iz DNS-a, čime su dobili Klub poslanika, a 2024. godine i Kostadin Vasić, koji je nezadovoljan statusom napustio Ujedinjenu Srpsku. U decembru prošle godine objelodanjeno je zajedničko djelovanje poslanika NPS i DNS-a, a tom prilikom su stigli Nikolina Šljivić i Predrag Nešić, pa ovaj zajednički klub sada broji sedam poslanika.

A pomenuti DNS, prema svemu što smo mogli vidjeti do sada, uz Demos je najveći gubitnik.

Nakon izbora 2022. godine imali su četiri mandata i siguran poslanički klub.

Ipak, ubrzo su izgubili dva poslanika, jer je Dragan Brdar otišao u NPS, a Željko Dubravac u Narodni front. Sada su to samo Nešić i Šljivićeva.

Podsjetićemo da je DNS na izborima 2018. godine imao čak 12 poslanika, a sada svega dva.

Još jedno zajedničko djelovanje u sklopu Kluba spasava pojedine stranke.

Kao što smo pomenuli na početku, to je Klub koji čine poslanici Demosa i Socijalističke partije Srpske. O Demosu smo rekli sve, a sa njihova dva poslanika, u Klubu su još tri narodna tribuna iz SPS, to su Maksim Skoko, Tamara Damnjanović i Milan Milaković.

SPS je jedna od partija koja nije izgubila nijednog poslanika u ovom sazivu, ali im takođe nije niko ni prišao. Dakle, osvojili su tri mandata i i dalje su na tri.

Istim se može pohvaliti i Socijalistička partija Petra Đokića. Oni su na izborima osvojili pet mandata i toliko imaju i sada, a niko nije otišao niti je došao.

Stranka bez preletača u ovom mandatu parlamenta Srpske je i Lista Za pravdu i red Nebojše Vukanovića. Četiri poslanika ovog kluba i dalje sjede na svom mjestu kao 2022.

Ovakav status ipak ne vrijedi za Ujedinjenu Srpsku.

Iako ova stranka ima četiri poslanika u NS RS, koliko su osvojili 2022. godine, mijenjali su svoj sastav. Napustio ih je Kostadin Vasić, ali je došao Aleksandar Trninić.

Pokret za državu prije tri godine imao je Klub sa pet poslanika, a sada su se razdvojili u dvije poslaničke grupe, prva sa ovim nazivom, a drugu čine poslanici iz SDA i BH Zelenih.

Jedina novina u odnosu na parlamentarne izbore 2022. godine jeste što svoje poslanike sada ima i Narodni front, koji tada nije postojao.

Stranka kojom predsjedava Jelena Trivić u poslaničkoj grupi ima dva imena, a to su Radislav Dončić, koji je došao iz PDP-a, te Željko Dubravac, koji je stigao iz DNS-a.

“Političko poštenje je poput svinjca od tikava: ne postoji. Tačnije postoji dok prva svinja ne uđe u taj svinjac”, kaže novinar Goran Dakić za “Nezavisne novine”.

Prelasci i kupovina su, kaže, legalizovani i doživljavaju se kao normalan dio dnevne politike.

“Ako su to nekada bile političke prostitutke, danas su heroji koji se bore za bolje društvo. Sve naše stranke imaju samo jednu ideologiju: vlast. Sve ostalo im je nebitno. Pa će za tu ideologiju, odnosno za priliku da se dočepaju vlasti, za priliku da budu mali direktori sa velikim prinadležnostima, prodati i ono što se ne prodaje”, ocjenjuje Dakić.

Politika

DODIK NAJAVIO NOVI AUTOPUT Banjaluka – Split preko Srpske?

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je ove sedmice da bi naredne godine mogla početi izgradnja autoputa od Mrkonjić Grada prema Banja Luci, čime bi konačno bio pokrenut jedan od najduže najavljivanih infrastrukturnih projekata u regionu. – To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.

Iako to nije eksplicitno navedeno, riječ je o dionici koja predstavlja dio mnogo šireg projekta: autoputa Banjaluka – Split, o kojem se govori već više od decenije, piše BiznisInfo.ba.

AUTOPUT DUG 186 KILOMETARA: VIŠE OD POLOVINE KROZ REPUBLIKU SRPSKU

Planirani autoput Banja Luka – Split imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara. Prema ranijim projektnim dokumentima:

– 99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku

– oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH

– približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice

Dionica čiju je izgradnju sada najavio Dodik odnosi se na pravac Banjaluka – Mrkonjić Grad, što je oko polovine autoputa Banjaluka – Mliništa, kako se zove cijeli dio kroz RS koji je praktično kičme cijele saobraćajnice. U maju ove godine Vlada RS donijela je Odluku o izradi Plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dužine oko 44 kilometra, čime je projekat prvi put nakon dugo vremena ušao u konkretniju fazu

Plan se izrađuje na osnovu Idejnog rješenja trase Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Glamoč – Livno – granica Hrvatske, koje datira još iz 2011. godine.

ZAŠTO JE OVAJ PUT VAŽAN?

Iako se u javnosti često navodi da je cilj povezivanje unutrašnjih dijelova Republike Srpske, suština projekta je znatno šira.

(Biznis.info)

Nastavi čitati

Politika

NIŠTA OD POVEĆANJA PLATA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA! Zora nije imala sluha

Zdravstveni radnici ogorčeni što nema povećanja plata, a sindikati poručuju da ne odustaju od zahtijeva za povećanje cijene rada u zdravstvu, sa dosadašnjih 159,5 KM, na okruglo 200 KM. Zahtijevi od strane sindikata za povećanje plata zaposlenim u zdravstvenom sektoru idu od oktobra mjeseca.

Iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite navode da poslije više razgovora u nadležnom ministarstvu, sapremijerom Minićem i ministrom finansija Zorom Vidović, Vlada nije imala sluha za zahtijeve za koje smatraju da su apsolutno opravdani. “U toj koordinaciji je najodgovorniji je mnistar Šeranić i prosto je bilo nemoguće izostaviti njega, ja mislim da ovdje prevashodno najveći problem je I u Vladi RS koja nije imala sluh za to, jer Vlada RS radi kao kolektivno tijelo,” navodi Miloš Purković iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS.

Sindikati upozoravaju da zbog malih plata i nepoštovanja medicinara, zdravstvene ustanove u Srpskoj ostaju bez kadrova.

“Ja sam nekako ubijeđen da do povećanja mora doći, jer previše argumenata je na strani radnika,mogu reći nažalost previše ljudi odlazi u druge ustanove i dovoljno velik broj ljudi da bi moglo opteretiti rad ustanova odlazi npr u Njemačku, ne znam u Trebinju odlaze u Dubrovnik, u Istočnom Sarajevu odlaze u Federalno Sarajevo, to je najveći problem,” kaže Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

“Zašto je manjak kadrova, prvo ako uzmemo situaciju da srednji kadar evo kojeg ima najviše, znači naši medicinski tehničari, koji prvi dolaze, koji zadnji završavaju i koji nam pripreme da tako kažem neki, imaju prosjek do 1200 maraka plate otprilike, neko sa većim stažom ima 1400 i ne znam ni ja, ako iz toga izuzmemo topli obrok i regresa koji je ušao u tu platu, pa to je maltene ispod 1000 maraka, kako ljudi očekuju uopšte da ti ljudi žive,” navodi Dr Danijel Atijas, predsjednik Sindikalne organizacije u Domu zdravlja u Doboju i član Republičkog odbora Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS

Samo u Domu zdravlja u Doboju trenutno nedostaje 3 ljekara, navodi dr Atijas.

“Mi smo maltene 24h pripravni svi bez obzira ko gdje radi,zato što moramo da radimo i kad nam je manjak doktora moramo otići na terenske ambulante, ponekad opet nas čeka naš posao, naših pacijenata i tako cijelo vrijeme i ono gdje smo otvorili nove stvari, super je to, medicina napreduje, ali to je sve spalo na jednu, dvije laste, da tako kažem, ti ljudi su nam iscrpljeni.

Dalje, privatni sektor vrlo lako kad su ovdje male plate u javnom, oni vrlo lako mogu uzeti tog nekog radnika I sve što smo mi školovali ovdje itd što je država školovala znači oni će otići tu u taj privatni da tako kažem dio. Pogranično, to smo već govorili, u pograničnimj dijelovima ljudi će otići u Federaciju, eno Istočno Sarajevo maltene bolnica prazna, otišli ljekari.

Moramo dobre dobre tematske sjednice po tom pitanju imati i da o tome jako stručni ljudi pričaju i ako hoće neke savjete da prime, ako neće, nek nam je Bog na pomoći,” navodi dr Atijas

U saopštenju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite između ostalog stoji da su plate u ovoj godini povećane za 10%, a prethodno da su tehničarima povećane za 100 KM.

Da li će biti povećanja plata u 2026. godini iz Ministarstva nisu naveli.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

NITI POMPE, NITI EUFORIJE! Vlast kasni sa pripremama za proslavu 9. JANUARA

Predstojeći Dan Republike, deveti januar, dočekuje se bez euforije i velike pompe, kako je to bilo prethodnih godina. Vlast gotovo stidljivo i nevoljno govori o pripremama i to tek kada ih novinari pitaju, ili opozicija prozove. Šta je nama 9. januar? Iako je premijer Savo Minić nedavno najavio da će Dan Republike biti obilježen svečanostima otvaranja nove boilnice u Trebinju petog i spomen obilježja u Banjaluci devetog januara, gdje će najvjerovatnije biti održan i svečani defile, iz opozicije poručuju da Vlada kasni s pripremama.

– Deveti januar je dan kada je nastala Republika Srpska i to je dan svih nas, ranije su pripreme bile intenzivnije, sada toga nema, kaže Igor Crnadak, poslanik PDP.

Opozicija podsjeća i da je ovaj praznik tri puta od osnivanja Republike Srpske bio osporavan, ali da se ipak slavio. U jednom periodu vlast je trošila ogroman novac na ovu manifestaciju, a danas ga dočekuje gotovo u tišini.

– Očigledno je da će 2026. godine ovaj praznik biti dočekan skromnije, da postoje pritisci i kako oni jačaju tako se i vlast povija, tvrdi poslanik SDS Mirajana Orašanin.

Pitali smo i zašto je ovaj praznik važan za građane Republike Srpske, zašto ga treba obilježavati, bez obzira na suprotne stavove.

– Svaki Srbin zna šta za njega znači krsna slava, a 9. januar je krsna slava svih nas u Republici Srpskoj, podsjeća sociolog Vladimir Vasić. Proteklih godina svjedočili smo da je 9. januar obilježavan na način da se veličaju vođa i vladajuća partija, što je manir komunističkih diktatora.

– Teško je ljude koji su do juče bili u partiji i to onoj crvenoj, sada preokrenuti na krsnu slavu i nacionalno, to će se dogoditi tek sa novim, mladim ljudima, Dodaje Vasić.

U situaciji kada se nacionalni praznik ne može oteti partijskom uticaju, a pritom se ne može zvanično proglasiti praznikom zbog pravosudnih odluka i pritisaka spolja, sudbina 9. januara i dalje ostaje u rukama srpskog naroda, bez obzira na bilo čije, pa i namjere namjere aktuelne vlasti.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno