Društvo
ŠPANIJA VEĆ ODOBRILA! Da li je rješenje da se u BiH uvede kraća radna sedmica?
Španija je prije nekoliko dana odobrila zakon kojim se skraćuje radna nedjelja sa 40 na 37,5 radnih sati.
Jolanda Dijaz, ministrica rada Španije, rekla je da se ovim modernizuje svijet rada i pomaže se ljudima da budu malo srećniji.
Kako su naveli tamošnji mediji, 12,5 miliona radnika u privatnom sektoru sa punim i djelimičnim radnim vremenom imaće koristi od smanjenja, za koje se očekuje da će poboljšati produktivnost i smanjiti izostajanje s posla.
Dijazova je navela da se ova mjera već primjenjuje na državne službenike i neke sektore, te će uglavnom uticati na maloprodaju, proizvodnju, ugostiteljstvo i građevinsku industriju.
Španija nije jedina zemlja koja je pokrenula ovo pitanje ili ga planira pokrenuti.
Od zemalja u regionu, Crna Gora razmatra uvođenje sedmočasovnog radnog vremena.
Ovo je jedno od predizbornih obećanja Milojka Spajića, premijera Crne Gore, u okviru njegovog ekonomskog programa koji predviđa i rast plata i penzija.
Island je prije pet godina radnu nedjelju skratio sa 40 na 36 sati.
O ovom razmišljaju i zemlje poput Njemačke, Portugala i Ujedinjenog Kraljevstva, koje su pokrenule ili će pokrenuti pilot-projekte.
Belgija je postala prva zemlja članica Evropske unije koja je donijela Zakon o četvorodnevnoj radnoj nedjelji za sve koji to žele.
Ipak, svi oni koji rade u Belgiji, a žele da rade četiri dana sedmično, moraju da zbiju isti ukupni broj radnih sati u manje dana.
Pitali smo ekonomiste da li je ovako nešto moguće u Bosni i Hercegovini te da li bi to dovelo do veće produktivnosti radnika.
Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, kazao je za “Nezavisne novine” da istraživanja pokazuju da sve više radnika želi nematerijalne kompenzacije, odnosno da žele što više slobodnog vremena.
“Ovo ne mora značiti da bi došlo do pada produktivnosti. Idealno bi bilo da se eksperimentiše na nivou privrede. Tako je radila i Španija, i niz zemalja. Ukoliko se oni pokažu kao dobri u smislu produktivnosti, to je dobro i za radnike i za poslodavce, i za samu privredu. Ipak, ovim bi se trebala dati sloboda radniku da, ako želi, radi prekovremeno, da to može sam odlučiti, te da za to bude plaćen”, istakao je Čavalić.
Na pitanje da li je moguće da se u narednom periodu ovo implementira u BiH ili jednom od entiteta, Čavalić odgovara da je trenutno najbliže tome da se pauza integriše u radno vrijeme u FBiH izmjenom Zakona o radu.
“To je ipak samo ideja i nije to, ali indirektno je slično ovome”, dodaje Čavalić.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da već duže vrijeme postoje inicijative za skraćenje radne nedjelje, kako u zemljama EU, tako i u zemljama regiona.
“Ideja koja stoji iza ovog prijedloga je pokušaj pronalaska balansa između privatnog i poslovnog života, što bi se pozitivno odrazilo na motivaciju i produktivnost. Interesantno je iskustvo Islanda, koji je sproveo projekat smanjenja radne nedjelje na 35-36 sati bez smanjenja zarada. Na osnovu naknadnih istraživanja, pokazalo se da je produktivnost ostala ista ili je čak poboljšana. Island je imao iznadprosječan privredni rast. To se pripisuje smanjenju stresa na poslu i rastu dobrobiti za samoga radnika. Poučeni ovim iskustvom, možemo zaključiti da bi i u drugim zemljama, uključujući i našu, smanjenje radne nedjelje moglo imati slične efekte”, naglasio je Mlinarević.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH su se oglasili povodom inicijative da se u radno vrijeme radnika uračuna i pauza, rekavši da bi usvajanje ove inicijative predstavljalo novo, dodatno opterećenje za poslodavce.
“Takva inicijativa, usvojena bez prethodnog konsultovanja sa socijalnim partnerima, predstavljala bi ozbiljan presedan u socijalnom dijalogu i direktan novi udar na poslovno okruženje”, naveli su poslodavci.
BL PORTAL
Društvo
BIVŠI RADNICI KOKSARE LUKAVAC PROVELI NOĆ ISPRED FABRIKE: “Nećemo odustati dok nam se ne isplate dugovanja”
Veliki broj bivših radnika Koksare Lukavac proveo je noć ispred kapije fabrike, nastavljajući štrajk i protest kojim traže uvezivanje radnog staža, isplatu dugovanja i rješavanje svog radnopravnog statusa.
Štrajk je počeo u ponedjeljak, nakon što je propao posljednji pokušaj prodaje imovine preduzeća u stečaju, jer na javni poziv nije stigla nijedna ponuda. Bivši radnici poručuju da neće odustati od svojih zahtjeva dok im ne budu priznata prava koja im pripadaju, prenijela je Srna.
Traže staž, dugovanja i otpremnine
Gotovo 80 bivših zaposlenih okupilo se ispred fabrike koja je u februaru ove godine zvanično prestala s proizvodnjom.
Njihovi zahtjevi uključuju uvezivanje radnog staža, koji godinama nije uplaćivan, isplatu svih zaostalih potraživanja, kao i otpremnina koje smatraju da im pripadaju nakon otkaza.
Radnici traže i rješavanje statusa onih koji su ostali bez mogućnosti da ostvare pravo na penziju, posebno bivših zaposlenih sa zdravstvenim problemima i invalida rada, koji, kako navode, nemaju ni uslove za penzionisanje niti mogućnost novog zaposlenja.
“Nećemo odustati od svojih potraživanja”
Bivši radnici ističu da su godinama dobijali obećanja koja nikada nisu ispunjena, zbog čega sada svoja prava pokušavaju ostvariti kroz stečajni postupak.
„Mi nećemo odustati od svojih potraživanja. Tražimo da se radnicima izmiri radni staž i ono što im pripada po osnovu otkaza“, rekao je bivši radnik Koksare Nurdin Đuzić, prenosi BHRT.
Prema riječima bivših zaposlenih, gašenje Koksare nije jednako pogodilo sve radnike, jer dio njih nakon zatvaranja fabrike nije dobio adekvatno rješenje za svoj radnopravni status.
Propala prodaja imovine
Koksara Lukavac zvanično je završila proizvodnju u februaru ove godine, nakon višemjesečnog stečajnog postupka i neuspješnih pokušaja pronalaska investitora koji bi nastavio proizvodnju.
Posljednji pokušaj prodaje imovine takođe je propao, jer na javni poziv nije pristigla nijedna ponuda.
Društvo
STRUČNJACI UPOZORAVAJU DA SLIJEDE NOVA POSKUPLJENJA: Gorivo u BiH ponovo premašilo tri KM
Cijene goriva u Bosni i Hercegovini iz dana u dan rastu, a na pojedinim benzinskim pumpama cijena dizela ponovo je premašila tri KM po litru.
Dalji rast cijena goriva zavisi od kretanja cijene nafte
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su trenutna poskupljenja direktna posljedica rasta cijene barela nafte, ali da je dalji razvoj situacije teško predvidjeti zbog geopolitičkih dešavanja.
“Ove cijene su, na određeni način, povezane s trenutnom cijenom barela nafte. Dalje prognoze je vrlo teško dati jer sve zavisi od ratnih dešavanja, situacije u Ormuskom moreuzu i svega što se dešava na Bliskom istoku. Ako cijena barela pređe 90 dolara i bude se kretala u rasponu od 90 do 100 dolara, možemo očekivati da će cijene goriva premašiti tri KM po litru”, rekao je Bečarević.
Kako ističe, cijena barela početkom sedmice iznosila je oko 71 dolar, dok se sada kreće između 88 i 90 dolara.
“Logično je da distributeri povećavaju cijene jer su porasle i rafinerijske cijene. To još nije dramatičan rast, ali ukoliko barel nastavi da poskupljuje, sva goriva će biti skuplja od tri KM po litru”, naglasio je Bečarević.
On upozorava da bi povratak cijene nafte na oko 120 dolara po barelu ponovo doveo do značajnog rasta cijena na domaćem tržištu.
“U tom slučaju nema dileme da bi gorivo koštalo najmanje 3,50 KM, a vjerovatno između 3,80 i četiri KM po litru. Sve zavisi od razvoja situacije na Bliskom istoku”, rekao je Bečarević.
Cijene dizela u Banjaluci od 2,88 do 3,09 KM po litru
Slična očekivanja ima i Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
“Trenutne cijene eurodizela u Banjaluci kreću se od 2,88 do 3,09 KM po litru. S obzirom na aktuelna kretanja cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, prema trenutnim pokazateljima očekuje nas rast cijena goriva na benzinskim pumpama u narednim danima”, rekao je Savić.
Građani, međutim, ističu da su razlike u cijenama između benzinskih pumpi velike, čak i na relativno malim udaljenostima.
“U Kotor Varošu dizel je na jednoj pumpi koštao 3,15 KM po litru, dok sam u Čelincu gorivo natočio po cijeni od 2,97 KM. Potom sam u Banjaluci kada sam vidio da je cijena 2,79 KM ponovo natočio gorivo. Međutim, kada sam se nakon otprilike sat vremena vratio na istu pumpu, cijena je već bila viša za šest feninga”, ispričao je jedan građanin.
Naime, cijena sirove nafte 20. jula je naglo porasla nakon nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Sjevernomorska nafta brent prvi put nakon dužeg perioda premašila je granicu od 90 dolara po barelu, dok su evropski berzanski indeksi zabilježili pad.
Na otvaranju berzi cijena nafte brent za isporuku u septembru porasla je za oko 2,5 odsto i premašila 90 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta za avgust poskupjela za oko 2,3 odsto, na 84,38 dolara po barelu.
Produžena podrška za kupovinu goriva
Vlada Republike Srpske produžila je do 15. avgusta mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela. Istovremeno, Inspektorat Republike Srpske nastaviće pojačanu kontrolu formiranja cijena naftnih derivata.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, u prvom obračunskom periodu iskorišteno je više od 15 miliona litara regresiranog goriva. Poljoprivredni proizvođači, osim prava na regresirano gorivo, koristili su i dodatno umanjenje cijene od 10 feninga po litru.
“Izneseni podaci potvrđuju da je ova mjera predstavljala značajnu podršku poljoprivrednim proizvođačima tokom proljećne sjetve i doprinijela ublažavanju posljedica poremećaja na tržištu naftnih derivata”, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Obrađeni podaci za prvi obračunski period
Oko dva miliona KM vraćeno je građanima Republike Srpske od donošenja Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, koja se primjenjuje od 15. aprila ove godine, a kojom je predviđeno da računi nakon sipanja goriva budu umanjeni za 10 feninga po litru goriva.
Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, uz objašnjenje da su do sada obrađeni podaci za prvi obračunski period.
“U tom periodu je kroz ovu mjeru obuhvaćeno približno 20 miliona litara goriva. Na osnovu do sada obrađenih zahtjeva, obračunata sredstva za navedeni period iznose približno dva miliona KM”, navode iz Ministarstva
Društvo
DOK GRAĐANI NEMAJU NI BANKU NI PEKARU: Opština kupuje terenac od 164.000 KM
Opština Kalinovik, na čelu sa načelnikom Radomirom Sladojem, planira putem finansijskog lizinga nabaviti novi službeni terenac od gotovo 164.000 KM sa porezom, a tehnička specifikacija upućuje na vozilo iz premium klase terenaca.
Luksuzni SUV bi posebno mogao upadati u oči u opštini poput Kalinovika koja spada u izrazito nerazvijene opštine i nema banku, pekaru, niti mesnicu.
Načelnik Kalinovika Radomir Sladoje kazao je za CAPITAL da vozilo nabavljaju za potrebe opštinske uprave, turističke potrebe, ali i za potrebe kompleksa “Zelengora”.
“Nemamo terensko vozilo, a svi putevi su makadamski osim onog za Sarajevo”, kazao je Sladoje za CAPITAL.
Prema tenderskoj dokumentaciji, traži se novo terensko-putničko vozilo proizvedeno najmanje 2025. godine, sa dizel motorom zapremine najmanje 2.700 kubnih centimetara i snagom od najmanje 150 kilovata.
Vozilo mora imati automatski osmostepeni mjenjač, pogon na sva četiri točka, najmanje pet sjedišta, kao i razmak od tla od najmanje 205 milimetara, što ga svrstava u kategoriju ozbiljnih terenskih vozila.
Osim toga, opština zahtijeva da vozilo bude sposobno da savlada vodene prepreke dubine najmanje 700 milimetara, uz ulazni ugao od najmanje 31 stepen i ugao penjanja od najmanje 42 stepena. Od opreme se, između ostalog, traže adaptivni tempomat, sistem za zadržavanje vozila u saobraćajnoj traci, kamera za vožnju unazad, LED svjetla i multimedijalni ekran osjetljiv na dodir.
Tenderskom dokumentacijom predviđena je i garancija od deset godina ili 200.000 pređenih kilometara, kao i isporuka vozila u roku od deset dana od zaključenja ugovora. Vozilo će biti nabavljeno putem finansijskog lizinga uz učešće opštine od 25 odsto, dok će preostali iznos biti otplaćivan kroz 60 mjesečnih rata.
Iako se u tenderskoj dokumentaciji ne navodi proizvođač niti model vozila, tehničke karakteristike odgovaraju tek manjem broju modela dostupnih na tržištu. Prema dostupnim specifikacijama, između ostalog, mogle bi odgovarati i novoj generaciji Toyote Land Cruiser, jednom od najpoznatijih terenskih vozila u toj klasi.
Podsjetimo, kako je ranije objavio Spin Info, opština Kalinovik je prije četiri godine za potrebe opštinske uprave kupila četiri službena vozila vrijedna oko 180.000 KM sa PDV-om.
Među kupljenim vozilima bio je i Isuzu D-Max, plaćen više od 70.000 KM. Međutim, samo dvije godine kasnije opština ga je odlučila prodati putem javnog nadmetanja. Početna cijena na licitaciji iznosila je 30.500 KM, što znači da je vrijednost vozila u međuvremenu pala za više od 50 odsto.
Capital
-
Politika1 dan agoKO JE SLJEDEĆI NA DODIKOVOJ LISTI ZA ODSTREL? Unutrašnji obračuni u SNSD-u koji se više ne mogu sakriti.
-
Hronika1 dan agoNATAŠA MILJANOVIĆ ZUBAC IZNIJELA TEŠKE OPTUŽBE! Tvrdi da je dokumentaciju predala tužilaštvu i poručuje: “Čekam hapšenja”
-
Politika1 dan agoBORENOVIĆ OŠTRO OSUDIO NAPAD: Nasilje nad srpskim povratnicima ne smije ostati nekažnjeno
-
Sport1 dan agoSKANDAL IZA KULISA FINALA! Luis de la Fuente jednim potezom ponizio Trampa pred cijelim svijetom!
-
Politika2 dana agoGOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja neumoljivo odlazi
-
Politika1 dan agoKO ĆE ODGOVARATI? Vučkovac: Četiri godine čekanja, stotine djece ostale bez mjesta u vrtiću u Prijedoru
-
Hronika2 dana agoJEZIVI PRIZORI: Vatrogasci spasavali djevojku iz BiH iz potpuno smrskanog vozila
-
Banjaluka1 dan agoPOHVALE KOJE ODJEKUJU SVIJETOM! Šta je svjetska travel zvijezda poručila o Drašku Stanivukoviću nakon posjete Banjaluci?
