Connect with us

Društvo

Kraća radna sedmica u Srpskoj samo izuzetak pojedinih firmi

Produženi vikend, više odmora, manje stresa, bolje raspoloženje zaposlenih, a jednaka plata i produktivnost bili su vodič za donošenje odluke o četvorodnevnom radnom vremenu u nekolicini domaćih firmi, ali za većinu radnika u Srpskoj to je i dalje nedostižan san.

Jedna banjalučka marketinška agencija nedavno je najavila da će od jeseni njeni radnici umjesto standardnih pet, raditi četiri dana u sedmici, a za isti iznos plate.

Iz ove agencije saopštili su da i dalje rade svih pet radnih dana u sedmici, jer su zaposleni podijelili slobodne dane na način da jedan dio njih ne radi petkom, a drugi ponedjeljkom.

Ovakav princip rada izazvao je polemiku između predstavnika poslodavaca i radnika, čiji su stavovi i inače oprečni o sličnim temama.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić za “Glas Srpske” kaže da skraćenu radnu sedmicu nije moguće sprovesti u praksi.

– Moguće je da se radi i samo dva dana, ali za pola plate, na šta, naravno, niko ne bi pristao. Radnici rade na sat i što više rade, imaju veću platu. Naravno, ako neko ima manje posla, može se desiti da radi četiri, tri ili dva dana, ali to nije koncept koji je održiv – rekao je Trivić.

Predsjednica Saveza sindikata Srpske Ranka Mišić kaže da su iskustva evropskih zemalja koje su uvele takvo radno vrijeme pozitivna.

– Iskustva pokazuju da je tada produktivnost veća i da su radnici zadovoljniji, te da je to korisno i za poslodavca, koji ima zadovoljnijeg i produktivnijeg radnika, ali i za samog radnika koji ima više vremena da se posveti sebi i porodici – rekla je Mišićeva.

Dodala je da se samim tim smanjuje i stres.

– Trebalo bi o tome razmisliti i napraviti dobru analizu, pa vidjeti šta se dobija, a šta gubi. Kada bih lično odlučivala o tome, sigurno da bih dala glas da se radna sedmica skrati sa pet na četiri radna dana, ali da ne dolazi do smanjenja plata – rekla je Mišićeva. Međutim, podsjeća da je kod nas problematično i uvođenje neradne nedjelje.

– Imamo problem da uvedemo neradnu nedelju za trgovce i otpor poslodavaca je ogroman, a u većini evropskih zemalja je potpuno normalno da se ne radi nedjeljom – kazala je Mišićeva.

Banjalučanka Ana Savić nada se da će i kod nas zaživjeti inicijativa o četvorodnevnoj radnoj sedmici.

– Čak bi mi bilo prihvatljivo da tokom ta četiri dana radim i prekovremeno, ako treba. To bi bio kao neki balans, jer ovako mi se čini da sve vrijeme samo idem na posao, a da ne pričam o obavezama koje ne mogu da uradim tokom radnog vremena. Bilo bi to višestruko korisno za sve – rekla je Savićeva.

Posao od kuće

Saša Trivić kaže da ni rad od kuće, koji je bio naročito aktuelan tokom pandemije virusa korona, nije ispunio očekivanja.

– Firme u kojima zaposleni rade od kuće imaju probleme, jer se radnici ne druže sa drugim ljudima, pa postanu asocijalni. Osim toga, nisu produktivni i nema kreativne saradnje između njih – rekao je Trivić.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno