Na izmaku je još jedna godina u kojoj BiH neće popisati svoje stanovništvo, u čemu joj u Evropi društvo pravi samo Ukrajina.

Zvanični Kijev ovo veliko statističko istraživanje nije uradio zbog ratnih zbivanja, dok stručnjaci kažu da je kod nas kriva politika.

I zaista, u BiH se političari bave brojnim trivijalnim pitanjima od kojih nema niko koristi osim njih samih, a popis je na čekanju još od 2013. godine, kada smo se posljednji put prebrojali.

Dva izuzetka
Demograf Aleksandar Majić (docent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci) kaže da generalno na prostoru čitave Evrope jedino Ukrajina i BiH nisu sprovele popis stanovništva, koji je osnovni strateški dokument za planiranje demografskih odrednica, ali i ekonomije, te društvenih i socijalnih politika.

“Bez popisa, prije svega, ne možemo da znamo konkretan broj stanovnika, ali ni strukturna obilježja stanovništva, koja su nam neophodna da bismo mogli kreirati socijalne i prije svega ekonomske politike. Svi ovi podaci kojima mi raspolažemo o ukupnom broju stanovnika su na osnovu procjena koje su bazirane na popisu iz 2013. godine, od kada je prošlo 12 godina. Dakle, ti podaci definitivno nisu egzaktni, a i same politike koje su kreirane na osnovu toga neće dati dobre rezultate”, kaže Majić za “Nezavisne novine”.

“Nije im u interesu”
Sve zemlje okruženja su, dodaje, sprovele popis u popisnom krugu od 2020. do 2024. godine, a mi smo izostali.

“Ja se nadam da ćemo sljedećeg popisnog kruga, koji počinje 2030. godine, uraditi popis, kako bismo znali koliko nas ima. Popis je kod nas definitivno postalo političko pitanje. Naravno, političkim partijama zbog biračkih spiskova nije u interesu da bude poznato koliko imamo stanovnika. Mi nismo usvojili ni zakon o popisu i struka smatra da je to tipično političko pitanje”, ističe Majić.

Da je politika krivac za to što se nismo popisali već 12 godina smatra i politikolog Nikolina Lozo. Podsjeća ona da je i popis, koji je urađen 2013. godine rezultirao sporenjima.

“Posljednji popis stanovništva izvršen je 2013. godine, ali ni ti rezultati nisu prihvaćeni od strane institucija Republike Srpske iz razloga što je u javnosti interpretirano da oni ne odražavaju stvarno stanje, odnosno da je smanjen broj ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Popis stanovništva niko u javnosti i ne pominje iako je to jedan od uslova i na putu ka Evropskoj uniji”, rekla je Lozo za “Nezavisne novine”.

“Od toga svi bježe”
Čini se, dodaje ona, da od tog pitanja svi bježe jer bi to prikazalo stvarno stanje koliko zapravo malo ljudi živi u Bosni i Hercegovini.

“Popis jeste političko pitanje jer bi izazvao posljedice u smislu da bi se tražilo da proporcionalna zastupljenost u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine bude u skladu sa brojem sa tog popisa, a ne kao do sada sa popisa iz 1991. godine. Nažalost, smatram da za ovo pitanje ne postoji adekvatna politička volja, a ni logistički, ali ni ljudski kapaciteti za novi popis”, navela je ona.

Iz Agencije za statistiku BiH poručuju da popis stanovništva nije sproveden jer nisu ispunjeni uslovi za njegovu organizaciju.

“Glavni razlozi su politička i institucionalna složenost, finansijski zahtjevi, te metodološke i pravne nesuglasice među institucijama statističkog sistema Bosne i Hercegovine. Dakle, bez političke volje i konsenzusa te jasno usaglašenog pristupa nije moguće postići dogovor o organizaciji popisa”, rekli su iz Agencije za statistiku BiH.

Uslovi nisu osigurani
Popis je, podsjećaju, najobimnije statističko istraživanje te zahtijeva višegodišnje pripreme, značajan budžet, obimnu logističku podršku i jasno usklađenu metodologiju.

“Budući da uslovi nisu osigurani, popis nije bilo moguće sprovesti”, rekli su iz Agencije za statistiku BiH u izjavi za “Nezavisne novine”.

Iz Republičkog zavoda za statistiku su nam rekli da su oni, u saradnji s Agencijom za statistiku BiH i Federalnim zavodom za statistiku, u ovom trenutku u fazi pripreme popisa poljoprivrede, koji, uz popis stanovništva, predstavlja najobimnije statističke istraživanje.

“Stoga su sve aktivnosti usmjerene ka uspješnoj realizaciji popisa poljoprivrede, koji na prostoru BiH nije sproveden još od vremena Jugoslavije, odnosno od 1960. godine”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku

Nisu samo oni pogođeni tom bolešću, već i njihove porodice, i to nije samo u materijalnom smislu, kaže prof. Romić. U BiH je, kako se to procjenjuje, blizu 60.000 patoloških kockara. Međutim, stvaran broj onih koji su zavisni od kockanja mogao bi biti puno veći. Nepoznanica je koliko je onih koji su u riziku da razviju zavisnost, ali je moguće da je to, kako nam kaže profesor Marko Romić, specijalista traumatske psihologije, tri do četiri puta više.

“Mi, zapravo, pretpostavljamo broj patoloških kockara, odnosno smatramo da su to približni podaci. Ali, mi ne znamo koliko imamo stanovnika uopšte, a to je prvi uslov da napravimo proračun. Međutim, nisu samo oni pogođeni tom bolešću, već i njihove porodice, i to nije samo u materijalnom smislu”, kaće Romić. Kao što je poznato javnosti, on godinama vodi Klub liječenih zavisnika o kocki (KLOK) te upozorava da mi po pitanju zavisnosti o kockanju imamo konstantno lošu sliku.

“Istraživanja pokazuju da jedan kockar za sebe veže ili bolje rečeno vuče u ponor šest do osam članova svoje porodice”, naglašava on.

Nažalost, taj problem u BiH je gotovo u svakom smislu zapostavljen. U susjednoj Hrvatskoj su odlučili da se ozbiljno uhvate ukoštac s tim problemom uspostavivši „Registar isključenih igrača“ čija je primjena počela početkom mjeseca.

Taj preventivni mehanizam omogućuje zavisnicima da se upišu u Registar i na taj način se isključe iz svih fizičkih i online kladionica. Praktično, upisom im se onemogućava, odnosno ograničava pristup igrama na sreću.

Romić je upoznat s tim projektom i smatra da bi to za BiH bilo idealno, ali, kako podvlači, nije optimističan da bi se to moglo realizovatu i kod nas.

(Avaz)

Policija Brčko distrikta upozorila je građane da su se u Brčko distriktu u posljednjih mjesec dana pojavile takozvane filmske novčanice u apoenima od pet, 10, 20 i 50 evra.

Kako su naveli iz brčanske policije, riječ je o novčanicama koje su izrađene od nekvalitetnog papira bez zaštitnih obilježja, kao što su vodeni znak i zaštitna nit, ali i drugih zaštitnih elemenata.

S jedne strane novčanice otisnut je natpis “Only for motion picture purposes” što u prevodu sa engleskog jezika znači “Samo za filmske svrhe”. U donjem dijelu novčanice sa obje strane stoji natpis “Copy”, a svaka novčanica ima potpuno isti serijski broj.

“Dakle radi se o tzv. filmskim novčanicama koje se mogu nabaviti u slobodnoj prodaji. Važno je napomenuti da su maloljetna lica upotrebljavala spomenute novčanice kao prave, tako što su u nekoliko slučajeva plaćali usluge u ugostiteljskim objektima i trgovinskim radnjama”, naveli su iz Policije Brčko distikta.

S obzirom na ovu pojavu Policija Brčko distrikta savjetuje građanima da obrate pažnju na spomenute detalje prilikom kupoprodaje ili razmjene novčanica kako ne bi prilikom takve transakcije bili oštećeni, kao i da takve slučajeve odmah prijave policiji.