Connect with us

Region

“NE PROIZVODIMO DOVOLJNO”: Hrvatska u problemu ostaje bez NAJBITNIJIH NAMIRNICA

Hrvatska iz godine u godinu postaje sve zavisnija od uvoza hrane. Uprkos visokim subvencijama — čak 8 milijardi evra koje su ušle u poljoprivredu od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju do kraja 2024. — domaća poljoprivreda mijenja se presporo.

Oovome i drugim ključnim pitanjima u vezi sa uvozom hrane i budućnošću hrvatske poljoprivrede govorilo se na konferenciji „Budućnost hrane i maloprodaje“ u organizaciji Motus Medije.

Zvjezdana Blažić, direktorka i konsultantkinja kompanije Geja savjetovanje, u opsežnoj prezentaciji iznijela je ključne probleme na koje Hrvatska nailazi u pokušajima da postane samodovoljna u proizvodnji hrane.

– Od 2014. godine do danas, uvoz je porastao za 4 milijarde evra i sada iznosi gotovo 6,4 milijarde, dok je izvoz porastao za 2,5 milijarde i sada iznosi 3,8 milijardi evra – rekla je Blažić. Deficit u robnoj razmjeni prešao je 2,4 milijarde evra.

Sve veći deficit i sve manja samodovoljnost

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi nešto više od 60 odsto. Od ulaska u EU pa do 2020. godine, spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda bilježila je relativno stabilan deficit, ali je pandemija privremeno usporila uvoz. Međutim, oporavak turizma i rast potrošnje doprineli su novom talasu uvoza.

– Kada gledamo uvoz u vijrednosnom i količinskom smislu, vrijednosno je rastao 8 odsto, količinski samo 5 odsto, što znači da uvozimo skuplju robu – kaže Blažić. S druge strane, izvoz je količinski rastao 11,7 odsto, ali vrijednosno tek 0,5 odsto — što ukazuje na to da izvozimo uglavnom jeftine, sirove poljoprivredne proizvode.

Najviše se uvozi meso (posebno svinjetina), proizvodi od žitarica (kruh i pekarski proizvodi), pića, alkohol, voće, stočna hrana, kakao i povrće. Kod izvoza prednjače kukuruz, žitarice i proizvodi od brašna, kakao proizvodi, alkoholna pića, ribe i rakovi, žive životinje i uljarice.

Hrvatska nije samodovoljna ni u osnovnim prehrambenim proizvodima

– U svim kategorijama samodovoljnost iz godine u godinu opada. Kod žitarica i uljarica imamo višestruku samodovoljnost, ali kod jaja i piletine, gdje smo bili blizu samodovoljnosti — bilježimo pad – rekla je Blažić. Kada je riječ o proizvodima koje građani najviše konzumiraju — kao što su voće, povrće, meso i ulje — Hrvatska nije ni blizu zadovoljenja sopstvenih potreba.

Zaključak: ne proizvodimo dovoljno, niti konkurentno. Proizvodnja se malo pomjerila u odnosu na period prije ulaska u EU. Rast izvoza u nekim godinama zasniva se na višim cijenama, ne na većoj proizvodnji.

Poljoprivrednici bježe od sistema

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna vrednost prodaje proizvoda iz sopstvene proizvodnje iznosi 904,3 miliona evra (61,3%), dok je otkup od porodičnih poljoprivrednih gazdinstava iznosio 571,6 miliona evra (38,7%).

U 2023. godini bilo je registrovano 162.000 OPG-ova (porodičnih gazdinstava), od čega je 30.000 bilo samoopskrbno. Aktivno ostaje 130.000, ali manje od 5.000 njih su pravi poslovni subjekti. Mnogi OPG-ovi prodaju robu van sistema, što doprinosi sivoj ekonomiji.

– Niko ne kontroliše te podatke. Prodaja OPG-ova se rijetko registruje, jer od toga ne zavise ni porezi ni subvencije. Mnogi se klone širenja proizvodnje upravo zbog straha od ulaska u poreski sistem – ističe Blažić.

Nema konkurentnosti bez ulaganjaDa bi se povećala konkurentnost, potrebno je ulagati ne samo u subvencije, već i u produktivnost. Nažalost, kako Blažić navodi, iako rastu i vrijednost proizvodnje i dohodak, ulaganje u fiksni kapital stagnira. To znači da se ne ulaže dovoljno u opremu, mehanizaciju i infrastrukturu koja bi omogućila konkurentnu proizvodnju.

– Bez produktivnosti nema ni povećanja proizvodnje. A na otvorenom evropskom tržištu niko nas neće zaštititi od uvoza – zaključila je Blažić.

Vlada je, prema njenim riječima, prepoznala probleme, ali ciljevi i strategije nisu usklađeni sa mjerama predviđenim strateškim planom. Hrvatska ima dobre resurse i rastuće domaće tržište, ali ih ne koristi dovoljno. „Svaka zemlja koja može da proizvede hranu, mora da je i proizvodi“, rekla je Blažić.

Region

VUČIĆ ODBRUSIO ZAGREBU! “Niko nas nije pitao kad je Njemačka naoružavala Hrvatsku, a sad im smeta jaka Srbija!”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Beograd ozbiljno shvatio vojni savez Zagreba, Prištine i Tirane kao ozbiljnu prijetnju i da u skladu s tim pokušava da odvrati potencijalnu agresiju na Srbiju, kroz diplomatiju, političko djelovanje i jačanje svojih oružanih snaga.

Komentarišući kritike hrvatskih zvaničnika zbog nabavke savremenog naoružanja Srbije, Vučić je istakao da niko nije pitao Srbiju kada je Nemačka naoružavala Hrvatsku savremenim haubicama i jurišnim helikopterima, dodajući da je Srbija pokazala da svoje oružane snage može da opremi na do sada nezapamćenom nivou i da će stići još naoružanja.

„Gledali smo šta rade naši susedi, a onda to uradili bolje. Srbija je danas već mnogo teži protivnik, a sutra će biti još teži protivnik za sve njihove saveze. Neka oni rade svoj posao sa Prištinom i Tiranom i prave saveze. Naš cilj je odvraćanje; mi ne želimo sukobe ni ratove, ali nećemo dozvoliti nikome da uništi našu zemlju“, rekao je Vučić.

On je izjave hrvatskih zvaničnika o „srpskom kukavičluku i hrvatskoj hrabrosti“ opisao kao crni humor, dodajući da Hrvatskoj devedesetih godina nije bilo naročito teško da se bori protiv relativno slabo naoružanog naroda i veoma slabe Srbije, koja nije bila u mogućnosti da pruži bilo kakvu podršku.

Govoreći o Kosovu i Metohiji, Vučić je rekao novinarima da je, ukoliko se stvari ne budu razvijale pozitivno, spreman da zatraži razgovore na svim nivoima u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se zatražila veća bezbednost za srpski narod na severu Kosova i Metohije.

„Ne znam da li će Evropska unija učestvovati u tome, ali bih voleo da učestvuje i bio bih joj beskrajno zahvalan. Ako ne, moja je dužnost da se obratim onima koji imaju najveći uticaj na Prištinu, a to su Sjedinjene Američke Države, i da se borim za naš narod“, rekao je Vučić, dodajući da očekuje da se u septembru sastane sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos.

Predsednik Srbije je istakao da će Univerzitet Srpske pravoslavne crkve /SPC/ doprineti boljem obrazovanju mladih u Srbiji i da će imati punu podršku države.

Vučić je izrazio uverenje da će Univerzitet SPC, u skladu sa potpisanim sporazumom, memorandumima i svim drugim dokumentima, u budućnosti doprineti i većoj odgovornosti, ozbiljnosti i posvećenosti radu među mladima.

On je rekao novinarima da ne zna zašto protivnicima univerziteta toliko smeta crkveno kandilo i zašto mrze knjige.

„Oni koji kritikuju Univerzitet SPC zaboravljaju da naša Srpska crkva i danas ima jednu od najvećih biblioteka i da su naši sveštenici, posebno episkopi, među najobrazovanijim ljudima koje imamo u Srbiji kada je reč o jezicima, filozofiji, istoriji i poznavanju mnogih drugih nauka i akademskih disciplina“, rekao je Vučić.

On je odbacio tvrdnje organizacije CRTA da pristalice SNS-a navodno pozivaju ljude sa dvojnim državljanstvom Republike Srpske i Srbije, čime se navodno pravi dupli birački spisak, dodajući da su aktuelne vlasti tokom nekih godina dodeljivale i do devet puta manje državljanstava ljudima iz susednih zemalja i drugih država, dok je prethodna vlast državljanstvo dodelila za čak 700.000 ljudi.

Nastavi čitati

Region

“JEDINA BESPLATNA LEŽALJKA”! Mrtvački sanduk osvanuo na plaži u Hrvatskoj (FOTO)

Kupače na jednoj od plaža na Pagu dočekao je nesvakidašnji i pomalo jeziv prizor – mrtvački sanduk nasukan na stijenama tik uz more, a fotografije su ubrzo izazvale lavinu reakcija na društvenim mrežama.

U raspravu se uključila i jedna posjetiteljka plaže koja je, zbunjena viđenim, postavila pitanje:

“Kako to? Od proljeća, na maloj ‘separe’ plažici, nema skrivenih kupača!? Očito ih ometa ova morbidna naplavina, doplutala još u burnim danima — ali kako, otkud??? Na prvoj plažici nakon Prnjice u smjeru Katarelca !?!?”

Foto: Morski.hr
Foto: Morski.hr

Jedan korisnik, aludirajući na visoke cijene iznajmljivanja ležaljki na većini plaža duhovito je prokomentirao: “Jedina besplatna ležaljka na plaži…”

Rješenje misterije

Na sreću, kako se ispostavilo, sablasni predmet nije ništa drugo nego rekvizit sa ovogodišnjeg Paškog karnevala.

Naime, tradicionalno se na kraju karnevala spaljuje “Marko”, lutka koja simboliše sve nedaće i probleme iz protekle godine. Ponekad se “Marko” zapali upravo u sanduku i baca u more, što se, čini se, dogodilo i ove godine.

Foto: Morski.hr.
Foto: Morski.hr.

Jaka bura i morska struja očito su učinile svoje te su ostatke karnevalske tradicije donijele do plaže nakon Prnjice, gdje su ostali nasukani na stijenama, preplašivši neupućene kupače.

Nezavisne

Nastavi čitati

Region

“OVAKO NEŠTO NIKADA NISAM DOŽIVIO”! Detalji najteže intervencije u Deliblatskoj peščari

Načelnik Sektora za vanredne situacije Srbije Luka Čaušić rekao je danas da je situacija u Deliblatskoj peščari stabilnija, ali da se potpuno gašenje požara neće desiti bez višednevne kiše.

Čaušić je ukazao da bi na području zahvaćenom požarom mogla da budu potrebna dežurstva možda i do Nove godine.

On je ocijenio da je riječ o veoma izazovnoj intervenciji, u kojoj su angažovani najiskusniji ljudi, kao i alati veštačke inteligencije i satelit Evropskog mehanizma civilne zaštite. “Jedan od rukovodilaca akcije, koji je učestvovao u gašenju požara na Eviji u Grčkoj i bio proglašen nacionalnim herojem, rekao da u svojoj karijeri nije doživeo intervenciju poput one u Deliblatskoj peščari”, naveo je Čaušić za TV Prva.

On je dodao da će intervencija u Deliblatskoj peščari biti predmet stručnih rasprava i da su na terenu primenjene sve taktičke metode koje su moguće i primenljive u takvim uslovima.

Čaušić je zahvalio vatrogascima, spasiocima, dobrovoljcima, pripadnicima “Vojvodina šuma”, Civilne zaštite, Srpsko-ruskog humanitarnog centra i posadi ruskog aviona “Iljušin”, kao i pilotima Helikopterske jedinice, poručivši da su svi oni heroji. Kako je naveo, Srbija je zatražila od EU deset specijalnih vozila koja mogu da se kreću po pjeskovitom terenu, ali je dobila četiri.

Prema njegovim informacijama, evropske zemlje nemaju dovoljno vozila koja mogu da se kreću po takvom pjeskovitom terenu.

“Situaciju dodatno otežavaju gusta vegetacija i veoma jak vetar, koji je dostizao brzinu od 80 do 90 kilometara na sat. Mi smo imali požarne oluje”, rekao je Čaušić.

On je otkrio da su se na početku intervencije tri vatrogasca “bukvalno izgubila” i da kontakt sa njima nije bio moguć.

“Međutim, zahvaljujući iskustvu, obuci i opremi, kao i činjenici da su na mestu događaja bili profesionalni vatrogasci-spasioci, sprečena je tragedija”, rekao je Čaušić.

On je naglasio da je većina mještana Deliblatske peščare pružila veliku pomoć vatrogascima i spasiocima, dodajući da ih ljudi na terenu pozivaju u kuće, nude hranu i piće, kao i da pojedini ugostitelji ne žele da naplate usluge spasiocima.

Nastavi čitati

Aktuelno