Connect with us

Politika

JAVOR ZAKLJUČAO KOMENTARE, pa poručio građanima Prijedora “NISAM NADLEŽAN”

Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor odgovorio na otvoreno pismo neformalne grupe građana „Prijedor se budi“

U odgovoru na otvoreno pismo neformalne grupe građana „Prijedor se budi“ gradonačelnik je istakao da je pažljivo pročitao i analizirao sve navode i zahtjeve iz njihovog dopisa. Dodao je da su svi oni opravdani i da ih podržava, međutim, istakao je da je od svih šest zahtjeva rješavanje samo jednog je u nadležnosti Grada Prijedora, dok je za rješavanje svih ostalih zahtjeva nadležne su više instance u okviru svog zakonskog djelovanja.
Jedini zahtjev čije rješavanje je u nadležnosti grada Perijedora jeste izgradnja vodovodne mreže na lokalitetu Bukova Kosa. Javor je članove neformalne grupe građana „Prijedor se budi“ obavijestio da je tenderska procedura za izgradnju vodovodne mreže na Bukovoj Kosi završena, izabran je izvođač, a njegovo uvođenje u radove očekuje se u najskorije vrijeme, u skladu s vremenskim prilikama. Za realizaciju ovog projekta iz budžeta grada Prijedora izdvojeno je 160.000 KM.

Kada je riječ o ostalim zahtjevima, Javor je u odgovoru na otvoreno pismo objasnio zbog čega Grad Prijedor nije nadležan za njihovo rješavanje:
1) Kada je riječ o zatvaranju rudnika na Bukovoj Kosi, gradonačelnik je istakao da su oblast dodjele koncesija, nadležnost za dodjelu koncesija, način i postupak za dodjelu koncesija i drugi momenti od značaja za eksploataciju mineralnih sirovina u nadležnosti Vlade Republike Srpske, shodno Zakonou o koncesijama Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 59/13, 16/18, 70/20 i 111/21). Dakle, Grad Prijedor nije nadležan za davanje koncesija niti za zatvaranje rudnika, već je navedenim zakonom jasno propisano da je koncedent Vlada Republike Srpske.

2) Pitanje rekultivacije zemljišta i njegovog eventualnog povratka u pređašnje stanje definisano je članom 79. Zakona o rudarstvu Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 62/18), gdje stoji da je koncesionar dužan da u toku i po završetku izvođenja radova na eksploataciji mineralne sirovine, a najkasnije u roku od godinu dana od dana završetka radova na površinama na kojima su rudarski radovi završeni, privede zemljište na eksploatacionom polju prvobitnoj ili drugoj namjeni, u skladu sa projektom rekultivacije koji je sastavni dio odobrenog glavnog ili dopunskog rudarskog projekta.

Za sveukupnu primjenu Zakona o rudarstvu nadležno je resorno ministarstvo u korespondenciji sa zainteresovanim subjektima iz oblasti rudarstva, a za inspekcijski nadzor Tehnička inspekcija Inspektorata Republike Srpske, čiji je djelokrug rada kontrola izvođenja radova u rudarstvu, projektovanja, eksploatacije i prerade mineralnih sirovina, izgradnje i održavanja rudarskih objekata, postrojenja i uređaja, bezbjednosti na radu i zaštite zdravlja u oblasti rudarstva i drugi zahtjevi propisani Zakonom o inspekcijama Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske broj 18/20).

3) Pošumljavanje priobalja rijeke Sane predstavlja pitanje koje nije u nadležnosti Gradske uprave iz niza razloga. Naime Zakonom o vodama Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 50/26, 92/09, 121/2012 i 74/17) određen je način integralnog upravljanja vodama u Republici Srpskoj, te je definisana i obala kao skup zemljišnih čestica ili njihovih dijelova koje su u prostoru između linije malih voda i linije voda vodotoka do vjerovatnoće pojave jedanput u 50 godina, a za akumulacije, do najviše kote voda. Međutim, Zakonom o stvarnim pravima (Službeni glasnik Republike Srpske broj 124/08, 3/09 – ispr., 58/09, 95/11, 60/15, 18/26 – Odluka US, 107/19, 1/21 – Odluka US i 119/21 – Odluka US) kao krovnim zakonom u oblasti imovinskog prava, definisan je pojam nepokretne stvari, koji označava česticu zemljišne površine, zajedno sa svim onim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drugačije definisano. Istim zakonom definisan je i pojam i sadržaj prava svojine, način raspolaganja i korišćenja njime kao i nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava.

Iz navedenog je jasno da Gradska uprava može uslovno da upravlja samo nepokretnostima koje su u njenoj svojini, što je u slučaju priobalja rijeke Sane apsolutno zanemariva površina. Najveći broj nepokretnosti uz samu obalu rijeke Sane, od njenog ulaza iz Oštre Luke do njenog izlaza u Novi Grad, jeste u vlasništvu fizičkih lica i ne postoji pravni ili neki drugi mehanizam kojim lokalna zajednica može da utiče na odluku bilo kojeg imaoca prava svojine o njegovom upravljanju i raspolaganju nepokretnom imovinom izvan zakonskih okvira. Konkretno, Gradska uprava ne može da prisili vlasnike zemljišta uz obalu da svoju imovinu pošume.

4) Problem Ribnjaka Saničani nije jednostavan i isti iziskuje složeno sistemsko i proceduralno rješavanje. Zakonom o stečaju Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske 16/16) definisan je stečaj kao posebna vrsta sudskog postupka koji se vodi radi pravednog i efikasnog namirenja povjerilaca. Ustavna rješenja podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast aposlutno ne dozvoljavaju miješanje jedne vlasti u djelokrug rada druge, što bi u svakom slučaju predstavljao bilo koji vid požurivanja ili usmjeravanja stečajnog postupka od strane Gradske uprave. Naši apeli su se zadržali isključivo na informisanju javnosti o značaju stečajnog postupka po bezbjednosni, hidrološki, privredni i socijalni značaj obnavljanja rada privrednog društva Ribnjak Saničani. Ovdje napominjemo da okončanje postupka stečaja neće značiti automatsko rješavanje sveukupnog problema već samo prvi korak u definisanju pravnog statusa preduzeća i njegove imovine, nakon čega bi uslijedilo rješavanje pitanja vlasništva i funkcionalnog oblikovanja pravnog sljednika preduzeća.

Sama složenost ovog pitanja proizlazi iz veoma komplikovane vlasničke strukture, nejasnih imovinsko-pravnih odnosa, nedefinisane stečajne mase, postojanja kolizije između privatnog i javnog interesa te neizbježne upletenosti JU Vode Srpske, koja zakonski mora da bude uključena u svaki oblik regulisanja ili izmjene statusa vodnog dobra što u ovome slučaju predstavlja ribnjak kao vještačka akumulacija rijeke Gomjenice.

Stav Grada Prijedora je da je osim značaja s hidrološkog aspekta, ribnjak Saničani izuzetan privredni potencijal. Shodno tome pokrenuo je inicijativu da nakon okončanja postupka, Vlada Republike Srpske otkupi ribnjak Saničani i preda ga gradu Prijedoru na upravljanje.

5) Problem zaštite Grada Prijedora od poplava. Javor je istakao da je i ovaj, za Prijedor najvažniji projekat, u potpunosti u nadležnosti republičkog nivoa vlasti, konkretno JU „Vode Srpske“. Nakon zastoja u stečajnom postupku, 8. maja procedura je ponovo počela, a već u narednim danima procedura bi trebalo da bude završena, nakon čega počinju intenzivni radovi na terenu. Oni će podrazumijevati izgradnju sistema objekata odbrane od poplava – parapetni zid u dužini od 1.080 metara u Tukovima, u naselju Gomjenica kombinacija nasipa i parapetnog zida u dužini od 2.100 metara, nasip u Mjesnoj zajednici Raškovac dužine 1.100 metara, nivelacija krivine nasipa u Gomjenici i proširenje po 300 metara obala Sane s obje strane uzvodno od mosta u Brezičanima. Vrijednost ovih radova je 5.500.000 KM. Takođe, nakon završetka ovog projekta pristupiće se i produbljivanju korita rijeke Sane na čitavoj teritoriji Republike Srpske, a vrijednost tog projekta biće 10.000.000 KM. Grad Prijedor pomno prati čitavu proceduru u vezi s ovim projektam koji je za nas od krucijalne važnosti.

Javor je istakao da iako nema ovlaštenja za rješavanje ovih pitanja, Grad Prijedor kontinuirano čini sve što je u njegovoj moći kako bi pomogao, ubrzao i pospiješio sve te procese, na dobrobit svih građana. Dodao je da su republičkim institucijama u proteklim danima, mesecima, pa i godinama upućene su stotine dopisa, inicijativa, predstavki i zahtjeva, upravo s ciljem da se ubrza i podstakne rješavanje svih navedenih problema. Poručio je da je Gradska uprava Grada Prijedor je uvijek radila u interesu svojih građana, njihovog zdravlja i imovine, istrajno i odgovorno, u djelokrugu svojih ovlaštenja, kao što je uvijek imala sluha za probleme i držala svoja vrata otvorenim.
Gradonačelnik je istakao da je opredjeljenje Grada Prijedora otvoren dijalog o svim pitanjima i problemima. Ponovo je uputio poziv organizatorima protesta i članovima neformalne grupe građana “Prijedor se budi”, kao i svim zainteresovanim građanima da u narednih mjesec dana sami odrede termin sastanka s njim, na mjestu koje im odgovara. On je rekao da je cilj da se kroz konstruktivan dijalog pokuša zajednički odrediti pravac djelovanja u narednom periodu.

Dodao je da Gradska Uprava i članovi neformalne grupe građana „Prijedor se budi“ nisu na suprotnim stranama, već naprotiv, da imaju isti cilj – zdrav i bezbjedan život u našem gradu, za našu djecu i za sve nas

Kabinet gradonačelnika Prijedora

Related Topics:

Politika

HOĆE LI OVOGA PUTA ZAUSTA ZAVESTI RED? Od „trijaže zaposlenih“ do obećanja koja čekaju već četiri godine

Hoće li ovog puta zaista zavesti red?

Radnici koji ne dolaze na posao, ali uredno primaju platu, stranački kadrovi koji se baškare na egzotičnim destinacijama, oni koji su alergični na žir i oni koji ne mogu čučnuti ili izdržati na suncu.

Ako je vjerovati upozorenjima funkcionera vlasti, javni sektor Republike Srpske prava je riznica kadrovskih bisera, u kojoj se, izgleda, može pronaći svega osim dovoljno razloga da se konačno zavede red.

Godinama se najavljuju čistke, provjere i sankcije, traže se neradnici i obećava uvođenje reda, a taman kada se pomisli da su svi problemi pobrojani, na scenu stupa nova akcija – ovoga puta pod nazivom „trijaža zaposlenih“.

“Narodni čovjek”

Predsjednik SNSD Milorad Dodik, nedavno je poručio da je malo onih koji su posao u zgradi Vlade Republike Srpske dobili zato što su stručnjaci i da vjerovatno postoji značajan broj viškova koje treba što prije riješiti.

– Svako ko radi u toj zgradi mora pokazati da je narodni čovjek. Malo je njih tu došlo zbog toga što je stručnjak. Mnogi su zaposleni po ovakvim ili onakvim odnosima. Vratite ovom narodu svojim ponašanjem, svojim pristupom, svojim odnosom. Vidjećemo… Vjerovatno tu već ima značajan broj viškova koje moramo riješiti što prije moguće. Moramo uvesti automatizaciju u administraciju, moramo učiniti veću odgovornost – rekao je Dodik gostujući na RTRS.

Najavio je i rekonstrukciju mnogih sistema, uz poruku da će oni koji svojim radom koče procese morati otići.

– Ako se utvrdi da stoji zbog direktora ili skupine ljudi, to će se rješavati. Skupina ljudi mora otići – poručio je Dodik.

I tako se priča o sređivanju javnog sektora ponovo vratila na početak. Ili, preciznije, na neku od prethodnih stanica, jer su se u posljednjih nekoliko godina smjenjivali gotovo isti problemi, samo s različitim opisima i novim obećanjima da će ovog puta sve biti drugačije.

Još krajem 2022. godine Dodik je najavio da će Vlada početi da čisti javni sektor od zaposlenih koji primaju platu, a ne dolaze na posao. Rok za početak akcije bio je sedam dana.

– Počećemo da čistimo sve one koji se vode da su zaposleni, a nisu zaposleni, ne dolaze na posao. Oni moraju da napuste javni sektor. Vidjećemo kako to izgleda već za sedam dana – poručio je tada Dodik.

Tadašnji premijer Radovan Višković, koji je stajao rame uz rame s Dodikom, potvrdio je da u javnim preduzećima ima ljudi koji su uredno na platnom spisku, ali ih nema na radnom mjestu. Neki su, prema njegovim riječima, čak boravili van BiH, na egzotičnim destinacijama.

Rukovodiocima je trebalo poslati dopise i dati im sedam dana da riješe problem, uz upozorenje da će u suprotnom snositi sankcije.

Sedam dana se, pod magijom kadrovske politike, pretvorilo u četiri godine.

Ne treba zaboraviti ni da je Višković 2025. godine poručio da više neće biti zapošljavanja po stranačkoj liniji, odnosno da niko neće moći da dovede svog partijskog kolegu za ručicu i smjesti ga u javno preduzeće bez saglasnosti Vlade.

– Neće nitko više moći dovesti nekog svog stranačkog kolegu za ručicu i zaposliti ga – poručio je tada Višković, najavljujući i sankcije za odgovorne.

Ako su stranačke „ručice“ već trebalo da postanu prošlost, ostaje pitanje koliko je takvih zapošljavanja zaista spriječeno i ko je za to trebalo da odgovara.

A onda je 2024. godine Savo Minić, tadašnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, otvorio i pitanje radnika koji, prema njegovim riječima, nisu baš sposobni za obavljanje poslova za koje svakog mjeseca primaju platu.

Tako je u „Šumama Republike Srpske“ pronašao oko 400 radnika alergičnih na žir, dok je za zaposlene u RiTE „Ugljevik“ i „Elektroprivredi Republike Srpske“ rekao da ima i onih koji ne mogu čučnuti ili biti na suncu.

Nije, dakle, da vlast nije ukazivala na probleme. Naprotiv, tokom godina dobili smo prilično slikovite opise svega što ne valja u javnom sektoru. Ono što se mnogo rjeđe čuje jeste epilog: koliko je zaposlenih udaljeno s radnih mjesta, koliko je spornih zapošljavanja poništeno, ko je kažnjen zbog toga što je omogućio da neko prima platu, a ne dolazi na posao…

Nepodobni kadrovi

Komunikolog Mladen Bubonjić ne vjeruje da će najavljene čistke ovog puta donijeti suštinske promjene. Smatra da je uglavnom riječ o kozmetičkim potezima i obračunu s nepodobnim kadrovima, kako bi se koalicionim partnerima i saradnicima pokazalo šta ih čeka ako otkažu poslušnost.

-Biće kao i do sada kada su bile u pitanju najavljene i donekle provedene čistke. Ne vjerujem da će biti išta drugačije ovaj put. Vidjeli smo da je i ATV krenuo u obračun sa Blaškom Kaurinom, čisto sumnjam da su to sami smislili. Vjerovatno su na sceni pritisci i ucjene i pokazivanje određenim koalicionim partnerima ili saradnicima gdje im je mjesto – rekao je Bubonjić za Sprskainfo.

Dodaje da se godinama ništa ne preduzima protiv pojedinaca za koje postoje indicije ili dokazi o koruptivnim radnjama, sve dok su lojalni onima koji upravljaju sistemom.

– Da ima dobre namjere, svi ti ljudi ne bi bili postavljeni na ta mjesta i ne bi radili sve što su radili sve te godine. Ne mislim samo na ljude koji će sada biti smijenjeni i protiv kojih će možda biti pokrenuti procesi, već na sve one koji su pozicionirani, a more ih je, na javnim funkcijama za koje postoje indicije ili dokazi da su radili koruptivne radnje i ništa se, svih ovih godina, nije radilo po tom pitanju. Jedino kada se otkaže poslušnost vođama ili onima koji su gospodari svega, dođe do smjena ili do procesuiranja, a do tada, šta god da radili i koliko god bili umiješani u neke radnje, koliko god devastirali javna preduzeća, ništa im se ne može – kategoričan je Bubonjić.

Da od najavljenih čistki vjerovatno neće biti mnogo, smatra i Damjan Ožegović iz Transparensi Internešenela u BiH. Podsjeća da su i ranije najavljivani obračuni s neradnicima koji primaju platu, a ne dolaze na posao, ali da je teško očekivati da će vlast uklanjati kadrove koje je sama postavila.

-Velike najave, a vjerovatno od njih neće biti ništa. Ne trebamo zaboraviti da su većina ljudi, koji su zaposleni u javnom sektoru, upravo dovedeni od tih struja koje su najavljivali čistke, tako da nije za očekivati da sami svoje ljude otpuštaju – kaže Ožegović za Srpskainfo.

Nastavi čitati

Politika

“MAKAR TO BIO I RADOVAN KARADŽIĆ”: Bodiroga poručio da su Petrović “i njemu slični” ZAVRŠILI SA SDS

Ko prekrši član 13. Statuta Srpske demokratske stranke, automatski prestaje da bude član SDS. O tome nema rasprave.

Poručio je ovo član Predsjedništva SDS Ognjen Bodiroga.

– Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da javno podržava kandidata druge političke stranke za inokosnu funkciju, a zatim pokušava da opravda takav postupak. Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da na lokalnim izborima 2024. godine u Loparama podrži protivkandidata Rade Savića, kandidata SDS, i time stane na stranu političkog protivnika sopstvene stranke. Upravo to je učinio Ljubiša Petrović, a sada pokušava da opravda takav postupak – kaže Bodiroga.

Takvo ponašanje bi, dodaje on, možda moglo proći negdje drugdje, ali u SDS ne bi smjelo.

– Dakle, ko god prekrši član 13. Statuta, nije više član Srpske demokratske stranke pa makar to bio i Radovan Karadžić. Najgore od svega jeste to što takvo ponašanje brane ljudi koji su išli na feštu kod Nenada Nešića nakon njegovog izlaska iz zatvora. I to dovoljno govori o njihovim političkim principima i dosljednosti – rekao je on.

Bodiroga kaže da je proces pročišćavanja SDS počeo i da se neće zaustaviti.

– To vam garantujem. Sva ostala piskaranja preko lažnih profila ili od ljudi koji to iz nekog razloga moraju da rade predstavljaju samo trošenje energije. Ljubiša i njemu slični završili su sa Srpskom demokratskom strankom, i to ne kažem ja nego Statut Srpske demokratske stranke – zaključio je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI POSLJEDNJE DANE MANDATA, smjene i izbor novih članova već u martu?

Nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnijih pitanja koje bi se moglo pokrenuti je izbor novih članova Centralne izborne komisije BiH.

“Ima puno stvari koje nismo realizirali iz proteklog dogovora od prije četiri godine. U dvanaestom mjesecu 2022. smo dogovorili da ćemo riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo prođoše još jedni izbori sa istom tom strukturom, mimo zakona”, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Inače, HDZ i SNSD već godinama tvrde da postojeći sastav Centralne izborne komisije BiH nije legalan i legitiman, odnosno da su izabrani mimo zakona. HDZ i SNSD su odmah nakon izbora četvoro, od ukupno sedam članova CIK-a, izašli sa stavom da je sve urađeno mimo zakona i da su kao članovi komisije imenovani stranački kadrovi.

Tih četvoro članova CIK-a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrao je u martu 2020. godine, a to su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Prethodno, Predstavnički dom je donio odluku da Šantiću i Arnautoviću mandat prestaje zbog isteka. Nekoliko mjeseci kasnije, kao član CIK-a izabran je Željko Bakalar, na prijedlog DF-ovog poslanika. Svi oni imenovani su na mandat od sedam godina.

Tri od pet članova ispunjava uslove za penziju
Kasnije, u aprilu 2021. godine kao član CIK-a izabran je i Vlado Rogić, dok je Irena Hadžiabdić i dalje član CIK-a, iako joj je formalno pravno mandat istekao još 2023. godine s obzirom na to da je njeno posljednje imenovanje bilo 2016. godine.

Zanimljivo je i da su Arnautović, Kalaba i Hadžiabdićeva već ispunili uslove za penziju, međutim “smjene po sili zakona” spasao ih je Kristijan Šmit, koji je namećući izmjene Izbornog zakona BiH propisao da “postojeći članovi CIK-a ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju”. Hadžibadićeva je uslove za penziju ispunila prošle godine, a Arnautović i Kalaba još 2023. godine.

Dakle, u suštini, već u martu ove godine sedmogodišnji mandat ističe Šantiću, Arnautoviću, Kalabi i Bjelica Prutini, a u maju i Bakalaru. Hadžibadićevoj je istekao još 2023. godine, a Rogiću ističe u aprilu 2028. godine.

Iako formalno pravno članovi CIK-a ne mogu biti članovi partija i povezani sa njima, iz glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali i političkih rasprava na temu legalnosti članova CIK-a, evidentno je da svi postojeći članovi CIK-a imaju podršku određenih političkih partija.

Ono što je izvjesno, a što se već najavljuje je da će HDZ i SNSD insistirati da se biraju novi članovi CIK-a, a to i sam Izborni zakon BiH nalaže s obzirom na to da će se u martu stvoriti preduslovi da zbog isteka mandata bude razriješeno dužnosti pet od ukupno sedam članova CIK-a.

Kako se bira Centralna izborna komisa BiH
Prema postojećem Izbornom zakonu BiH, za izbor članova CIK-a formira se komisija koju čine sedam članova, i to dva koje imenuje predsjednik VSTS-a iz redova članova VSTS-a, zatim tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove iz redova Predstavničkog doma, dok dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. Posao ove komisije je da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predloži članove komisije za imenovanje.

Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, u njemu je navedeno i da CIK najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH obavještava Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da članovima ističe mandat. To znači da je CIK to već trebalo i da uradi. Dalje, najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova CIK-a komisija treba da raspiše javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija.

S obzirom na to da su izbori tek provedeni, ovaj posao sasvim sigurno sačekaće novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zanimljivo je i da je HDZ svojim predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH koje se nalaze u proceduri želio promijeniti proceduru izbora članova Centralne izborne komisije BiH. Njihov prijedlog je da konkurs sprovode i članove predlažu članovi Kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim taj prijedlog još je daleko od usvajanja.

Nastavi čitati

Aktuelno