Connect with us

Svijet

EVROPSKI ULTIMATUM PUTINU – OBIČNI BLEF? Rusi se ne boje praznih prijetnji!

Snažne sankcije kojima su evropski lideri zaprijetili Rusiji ukoliko predsjednik Vladimir Putin ne pristane na prekid vatre u Ukrajini suočavaju se s ozbiljnim političkim preprekama i zahtijevaju američku podršku da bi bile uspješne, rekli su diplomate i zvaničnici.

Evropa prijeti sankcijama ako Rusi ne pristanu na 30-dnevno primirje
Lideri Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske izjavili su u subotu u Kijevu da će Rusija biti pogođena novim kaznenim mjerama ako u roku od nekoliko dana ne prihvati poziv na 30-dnevni prekid vatre.

Međutim, Putin je umjesto toga pozvao na direktne razgovore s Ukrajinom u Istanbulu 15. maja. Američki predsjednik Donald Trump podržao je taj poziv, potkopavajući napore evropskih lidera da pokažu jedinstveni front i da prijetnje nisu prazne.

Merz danas prijetio sankcijama
Njemački kancelar Friedrich Merz danas je ponovio evropski ultimatum, poručivši da „ako ove sedmice ne bude stvarnog napretka, želimo na evropskom nivou raditi na značajnom pooštravanju sankcija“.

On je rekao da bi Evropa mogla ciljati sektore poput energetike i finansijskog tržišta. Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot izjavio je u ponedjeljak da je od Evropske komisije zatraženo da pripremi nove sankcije u tim oblastima.

Skepsa među diplomatama i problem Mađarske
Ipak, diplomate ističu da je poslije 16 paketa sankcija koje je EU već uvela Rusiji zbog rata u Ukrajini, sve teže postići konsenzus među 27 članica za nove važne mjere. Mađarska, koja održava bliske odnose s Moskvom, često blokira ili razvodnjava predložene sankcije.

Prema riječima diplomata, samo bi pritisak Trumpove administracije mogao natjerati Budimpeštu da promijeni stav – ali toga za sada nema.

Neki evropski zvaničnici kažu da se koordiniraju s Vašingtonom o mogućim novim mjerama. No, još nije jasno da li je Donald Trump spreman da zaista stane rame uz rame s Evropljanima, piše Reuters.

Sutra 17. paket sankcija?
Evropske diplomate bi sutra trebalo da se usaglase oko 17. paketa sankcija koji bi se primarno odnosio na tzv. rusku flotu u sjeni, uz dodatne mjere u vezi sa hemijskim oružjem, ljudskim pravima i hibridnim prijetnjama.

Ovakve mjere je lakše usvojiti jer one koje pogađaju ruski gasni i nuklearni sektor i dalje nailaze na oštar otpor.

“EU rizikuje vjerodostojnost”
Diplomate upozoravaju da EU rizikuje svoju vjerodostojnost ako prijetnje ostanu samo riječi.

„Postavljati ultimatum koji zapravo ne možete sprovesti nije ozbiljno“, rekao je jedan od diplomata. Visoki evropski zvaničnik dodao je: „Opasnost je, očigledno, da bi Rusi ovo mogli shvatiti kao blef.“

Svijet

ČEKA SE KLJUČNA ODLUKA VLADIMIRA PUTINA! Ako ne odbranimo Ukrajinu, slijedi globalni haos

Sutra bi se u Istanbulu trebali održati direktni mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da će pregovarati samo direktno sa Vladimirom Putinom. Iako su Rusi potvrdili dolazak na pregovore, još nisu saopštili da li će na njima učestvovati i sam Putin. Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da će na pregovorima učestvovati i američki ministar spoljnih poslova Marko Rubio, kao i izaslanici Stiv Vitkof i Kit Kelog.

Ključni događaji:

Rusi će večeras objaviti koga šalju na pregovore u Istanbul, gdje dolazi i Zelenski. Ukrajina: Sve zavisi od toga da li dolazi Putin ili ne.

Makron kaže da je spreman poslati nuklearno oružje u druge evropske zemlje. Rusi reagovali.

Tramp: Putin želi da dođem u Istanbul. Ne znam da li će doći ako ja ne dođem.

Putin o onima koji mu uvode sankcije: Idioti.

EU odobrila 17. paket sankcija protiv Rusije, na meti i Srbija.

Financial Times: Rusija se vjerovatno priprema za veliku ofanzivu.

Puca ukrajinska odbrana oko Pokrovska. “Ovo je pakao”.

Makron najavio nove sankcije Rusiji ako odbije prekid vatre s Ukrajinom.

Kremlj: Dolazimo na pregovore s Ukrajincima u četvrtak u Istanbul.

Zelenski: Učiniću sve da dođe do pregovora s Putinom u Turskoj. Ako ne dođe, očekujem oštre sankcije Zapada.

Tramp: Uskoro bi moglo biti dobrih vijesti oko Ukrajine

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi uskoro moglo biti dobrih vijesti u vezi s Ukrajinom — možda već danas, sjutra ili u petak.

Tramp je to rekao tokom sastanka s katarskim emirom, šeikom Tamimom bin Hamadom Al Tanijem. Nije naveo dodatne detalje, ali izjava dolazi uoči mogućih mirovnih pregovora u Istanbulu, na kojima bi i sam mogao učestvovati — iako njegovo prisustvo još nije zvanično potvrđeno.

Nastavi čitati

Svijet

ŠTA SE KRIJE IZA PRESUDE SUDA EU o porukama Ursule fon der Lajen i Pfizera?

Presuda suda Evropske unije uzdrmala je temelje evropske birokratije i otvorila Pandorinu kutiju pitanja o transparentnosti, odgovornosti i odnosima s moćnim farmaceutskim kompanijama.

Sud Evropske unije odlučio je da je Evropska komisija prekršila zakon kada je odbila da objavi tekstualne poruke koje su razmjenjivali predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen (Leyen) i izvršni direktor kompanije Pfizer, Albert Bourla.

Prepiska, koja je nastala tokom pandemije COVID-19, odnosi se na dogovore o nabavci vakcina u vrijednosti od više milijardi evra.

Zahtjev za pristup porukama uputio je New York Times, koji je pokrenuo i sudski postupak kada je Komisija tvrdila da „ne posjeduje“ poruke – navodno zato što nisu registrovane kao službeni dokumenti.

Fon der Lajen je još 2021. godine, u intervjuu za New York Times, priznala da je lično komunicirala s Bourlom mjesecima putem SMS poruka i aplikacija, dok su trajali najosjetljiviji pregovori o vakcinama.

Međutim, detalji te prepiske nikada nisu objavljeni, niti su poruke evidentirane kao zvanični dokumenti – što je u suprotnosti sa pravilima EU o čuvanju i dostupnosti javnih informacija.

Šta je odlučio sud EU?
U presudi u predmetu T-36/23, sud u Luksemburgu zaključio je da Evropska komisija nije sprovela adekvatnu pretragu poruka, niti je pružila uvjerljive dokaze da one ne postoje.

Sud je presudio da:

Komisija nije dokazala da je poruke tražila na pravi način.

Sama forma komunikacije (npr. SMS) ne isključuje obavezu čuvanja sadržaja ako je on od javnog interesa.

Postoji pravo javnosti da zna kako su donesene odluke koje su koštale građane milijarde evra.

Koje su posljedice ove odluke?
Pritisak na Komisiju da objavi sadržaj poruka – Sud je dao pravni osnov medijima i javnosti da traže uvid u sve digitalne tragove ove komunikacije.

Otvara se pitanje odgovornosti Ursule fon der Lajen – Ako se dokaže da su poruke skrivene ili namjerno uništene, to bi moglo imati političke i pravne posljedice.

Nova pravila za digitalnu komunikaciju zvaničnika – Presuda bi mogla promijeniti način na koji EU tretira elektronsku komunikaciju, uključujući i poruke poslane preko aplikacija poput WhatsApp-a, Signala ili SMS-a.

Povećanje transparentnosti u nabavkama i ugovorima s farmaceutskim kompanijama – Očekuje se dodatni pritisak civilnog društva da se objave puni ugovori o vakcinama.

Šta slijedi?
Evropska komisija ima pravo žalbe, ali proces bi mogao potrajati mjesecima. U međuvremenu, institucija će biti pod obavezom da dodatno pretraži sve interne komunikacije i, potencijalno, objavi poruke – ako one i dalje postoje.

Ostaje otvoreno pitanje: da li je Komisija pokušala da prikrije prepiske, ili su one zaista izgubljene u pravnoj sivoj zoni digitalne komunikacije?

Milijarde u igri: Koliko su vakcine zaista koštale?
Jedan od najvažnijih aspekata ovog slučaja je novac. Prema dostupnim informacijama, Evropska unija je za nabavku vakcina protiv COVID-19 potrošila milijarde evra. Međutim, detalji o tačnim troškovima i ugovorima između EU i farmaceutskih kompanija, poput Pfizera, nisu u potpunosti transparentni. Presuda u ovom slučaju može otkriti informacije koje bi mogle proširiti sliku o tome koliko su zapravo koštale vakcine i kako su se dogovarali uslovi za distribuciju.

Nastavi čitati

Svijet

MASK PROFITIRA OD BLISKOSTI SA TRAMPOM: Njegove kompanije dobijaju milionske poslove

Ilon Mask možda se povlači sa svoje svakodnevne funkcije u okviru administracije Donalda Trampa (Trump), tačnije iz Ministarstva za efikasnost vlade, ali njegove kompanije i dalje imaju koristi od neviđenog odnosa između najbogatijeg čovjeka na svijetu i aktuelnog predsjednika SAD-a.

Ta povezanost bila je jasno vidljiva u Saudijskoj Arabiji u utorak, gdje je Mask učestvovao na seriji sastanaka i razgovora s poslovnim liderima poput izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga i izvršnog direktora OpenAI-a Sama Altmana, u okviru Saudijsko-američkog investicionog foruma.

Međutim, Mask, kojeg često nazivaju „prvim prijateljem“ Donalda Trampa, imao je posebnu ulogu na ovom događaju.

Tajkun je bio govornik koji je nastupio neposredno prije obraćanja predsjednika Donalda Trampa i saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana. Tokom razgovora sa saudijskim ministrom komunikacija i informacionih tehnologija, Abdulahom Alsvahom, Mask je otkrio nove poslovne dogovore sa saudijskom vladom.

„Takođe želim da se zahvalim kraljevini što je odobrila upotrebu Starlinka za pomorski i avio saobraćaj“, najavio je Mask, govoreći o svojoj kompaniji za satelitski internet.

Alswaha je, takođe, nagovijestio da bi Mask mogao dovesti Tesline robotaksije u Saudijsku Arabiju – Tesla je u aprilu počela s radom na tom tržištu. Mask je iskoristio priliku da pomene i druge svoje kompanije: Boring Company i xAI.

Maskove izjave o dovođenju Starlinka i Tesle u Saudijsku Arabiju samo su jedan od primjera kako mu bliskost s Trampom omogućava da njegove kompanije dobiju još veći globalni značaj – i kako se taj trend nastavlja. Čak i prije nego što je Tramp prošle godine ponovo izabran, Maskove kompanije, posebno SpaceX, imale su ogromne koristi od vladinih ugovora.

SpaceX i Tesla nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar u vezi s izjavama datim u Saudijskoj Arabiji.

Kada je Tesla početkom godine postala meta protesta i vandalizma, Tramp je na prostoru Bijele kuće organizovao događaj koji je u suštini ličio na reklamu za Teslu. Ministar pravde Pam Bondi pokazala je koliko je administracija spremna ne samo da promoviše Teslu, već i da je štiti – zaprijetivši zatvorskim kaznama od više godina za svakoga ko bude uhvaćen u vandalizmu ili napadu na Tesline objekte.

„The Washington Post“ je nedavno izvijestio da su neke zemlje koje su se suočile s carinama sklopile ugovore sa Starlinkom otkako je Tramp preuzeo funkciju – vjerovatno ih vide kao način za jačanje odnosa s Bijelom kućom. Tako je, prema dopisima State Departmenta do kojih je došao Post, Lesoto pristao na licenciranje Starlinka u nadi da će to pokazati dobru volju i spremnost da prihvati američke kompanije.

(Bankar.me/CNN.com)

Nastavi čitati

Aktuelno