Connect with us

Politika

SVE OČI UPRTE U DRAGANA! Da li će Čović srušiti Dodika i okrenuti leđa “vječnim partnerima”?

Platforma za mir, stabilizaciju, evropsku budućnost i ekonomski napredak BiH – tako se zvanično zove dokument koji su potpisali predstavnici opozicije iz Republike Srpske i više stranaka iz Federacije. Ipak, u političkom opticaju ova Platforma već nosi nadimke poput “sporazum bez budućnosti” i “platforma za dolazak na vlast”, a sve to uz pitanje – hoće li joj se HDZ BiH priključiti, ili ostaje vjeran saveznik SNSD-u?

Sporazum su potpisale čak devet stranaka: SDP, NiP, Naša stranka, SDS, PDP, Lista za pravdu i red, NES, Naprijed, BHI – Fuad Kasumović, te delegat ZNG u Domu naroda Zlatko Miletić. Platforma je ponuđena i HDZ-u BiH, ali Dragan Čović je, očekivano, poručio da “mora detaljno da pročita i analizira dokument”.

Za sada – bez odluke.

I dok potpisnici tvrde da je cilj izlazak iz političke krize i borba za evropski put, rekonstrukciju vlasti i obračun s korupcijom, činjenica je da bez HDZ-a – sve ostaje na mrtvoj tački. Potpisnici nemaju potrebnu većinu ni u jednom domu parlamenta. Još važnije, Čović nikada nije zaboravio da ga je opozicija iz Srpske, kako sam kaže, “izigrala”. I zato se sve češće postavlja pitanje – je li Platforma samo novi papir za medijsko prepucavanje?

Politički analitičar Nebojša Tojagić smatra da je HDZ već odabrao taktiku – čekati i vagati.

– HDZ će nastaviti da taktizira, jer im trenutno vrijeme ide u korist. Tek kako se izbori budu približavali, stvari će se promijeniti. Mislim da tada više niko neće htjeti biti krivac za neuspjeh, pa tako ni oni. Do tada – ništa od većine – rekao je on za Srpskainfo.

S druge strane, politička analitičarka Tanja Topić primjećuje da su brojni politički akteri jedva dočekali da Platformu sahrane – prije nego što je počela da živi.

– Nevjerovatno je kako nešto što bi moglo značiti napredak automatski biva osuđeno na propast. Platforma ima mnogo zajedničkog sa koalicionim sporazumom iz 2022. Tada su nas ubjeđivali da se Dodik promijenio, da je Čović evropski orijentisan lider, i da krećemo snažno prema EU. A završili smo na dnu. Potpisnici tog dogovora su nas uvjeravali da će sve biti drugačije. A bilo je gore – kategorična je Topićeva.

Dodaje i da bi jedina prava korist od Platforme bila – ako nas konačno udalji od političkog blata u kojem smo zaglavljeni godinama.

– Ako ovakvo stanje izgubimo, građani će konačno imati nešto od toga. No, sve zavisi od međunarodne zajednice i njihove posvećenosti. Bez nje, i HDZ i Čović će ostati tamo gdje jesu – zaključuje Topićeva.

U konačnici – sve oči su uprte u Dragana Čovića. Hoće li reći DA promjenama ili ostati uz provjerenog partnera, Milorada Dodika? Sudbina Platforme – ali i mnogih drugih stvari – sada zavisi od njegovog “čituckanja” papira.

Related Topics:

Politika

21 GODINA OD HAPŠENJA MILOVANA BJELICE: Kako je SFOR sproveo akciju bez znanja domaćih institucija

Na današnji dan prije 21 godinu, pripadnici SFOR-a uhapsili su u centru Sokoca Milovana Cicka Bjelicu, tadašnjeg visokopozicioniranog člana Srpske demokratske stranke, pod sumnjom da finansira skrivanje Radovana Karadžića i vodi tzv. “mrežu podrške” haškom optuženiku.

Bjelica je 14. maja 2003. godine oko 13 časova izvučen iz prodavnice mješovite robe SТР “Branes”, u vlasništvu Novke Teletina, na raskrsnici ulica Marka Ećimovića i Gruje Novakovića. Akciju je izvelo šest pripadnika SFOR-a u civilu, sa dva nenametljiva civilna vozila, a Bjelica je potom odveden u nepoznatom pravcu.

Zanimljivo je da o ovoj akciji Centar javne bezbjednosti Srpsko Sarajevo nije bio obaviješten, niti su domaće institucije učestvovale u bilo kom segmentu hapšenja. CJB je za događaj saznao tek po prijavi građana Sokoca lokalnoj policijskoj stanici. Iz SFOR-a su tek naknadno potvrdili hapšenje, pravdajući se da je ono izvršeno u skladu sa njihovim mandatom.

U kasnijem svjedočenju, Bjelica je otkrio detalje boravka u bazi NATO-a, gdje, kako kaže, nije imao nikakav osjećaj ni za vrijeme ni za prostor.

“Proveo sam ukupno 60 dana u tom kontejneru u bazi. U pritvoru Suda BiH proveo sam 330 dana. Ukupno 13 mjeseci. Nakon suđenja koje su vodili sudija Salem Miso i međunarodni tužioci Erik Larson i Džonatan Ratel, oslobođen sam svih optužbi. Apelaciono vijeće Suda BiH je kasnije potvrdilo tu prvostepenu presudu i pravosnažno me oslobodilo”, naveo je Bjelica.

Koliko su tadašnja hapšenja, pretresi i psihološki pritisci bili učestali i duboko ostavili trag u društvu, pokazuje i skeč koji su o njegovom hapšenju i puštanju snimili glumci Narodnog pozorišta Republike Srpske za humorističku emisiju RTRS-a “Bez pardona”, sa Aleksandrom Stojkovićem, Željkom Kasapom, Ljubišom Savanovićem i drugima.

I danas, više od dvije decenije kasnije, ostaje gorak trag jednog vremena u kojem su mnogi građani Republike Srpske bili mete bez presude, a pravda – bez domaće adrese.

Nastavi čitati

Politika

Dodik pozvao PREDSJEDNIKE SVIH STRANAKA iz Parlamenta BiH u Doboj, HOĆE LI IH DOČEKATI?

U Doboju bi danas trebao da bude održan sastanak predsjednika svih partija koje imaju poslanike u Parlamentu BiH, a po pozivu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

Kako je najavljeno, sastanak bi trebalo da bude održan u 14 časova, a Dodik ga je inicirao nakon što je iz Savjeta bezbjednosti UN nedavno poručeno da izlaz iz ustavno-pravne krize u BiH treba da pronađu domaći političari.

Tom prilikom su predstavnici SAD, Rusija i Kina, kao najuticajnije članice SB UN, poručili da je dijalog neophodan i da odluke o unutrašnjim odnosima moraju da donose legitimno izabrani predstavnici naroda.

Očekuje se da se sastanku sigurno odazovu partneri koji sa SNSD-om čine vlast na nivou Republike Srpske, a koji imaju svoje poslanike u Parlamentu BiH.

Nastavi čitati

Politika

KRIŠTO UDARA PO DODIKU “Pravosuđe mora ostati izvan njegovih ruku!”

Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izazvala je buru reakcija svojim oštrim porukama upućenim Republici Srpskoj i predsjedniku Miloradu Dodiku, tokom video obraćanja članovima Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta. U fokusu njenog govora bila je politička kriza u Bosni i Hercegovini, kao i narušavanje ustavnog poretka.

– Na svaki način osuđujemo neustavne poteze Republike Srpske i njenog predsjednika Milorada Dodika – poručila je Krišto bez uvijanja, odgovarajući na pitanja evropskih parlamentaraca o aktuelnim tenzijama u BiH.

Krišto je istakla da su pojedine izjave domaćih političara, ali i medijski narativi, dodatno zakomplikovali ionako osjetljivu situaciju.

– Mislim da su pojedine izjave otišle predaleko, ali i da su mediji podgrijavali atmosferu, što nas je dovelo do sadašnje blokade i disfunkcionalnosti kako zakonodavne, tako i izvršne vlasti u BiH – rekla je Krišto.

Na direktno pitanje da li će se provoditi sudske naredbe protiv zvaničnika Republike Srpske, odgovorila je da je to isključiva nadležnost pravosuđa, te da izvršna vlast u to ne može i ne smije da se miješa.

– Kao predsjedavajuća Savjeta ministara, nemam nikakav dodir s pravosudnim institucijama. One su nezavisne, samostalne i odgovorne samo Ustavu, zakonima i – dodala bih – vlastitoj savjesti. Tako se prema njima i odnosim – naglasila je.

Dodala je da je ključna misija njene vlade jačanje pravne države i stvaranje ambijenta u kojem niko nije iznad zakona.

– Sve što činimo kao nosioci izvršne vlasti usmjereno je ka jačanju institucija kroz zakonski okvir. Naš cilj je da BiH bude pravna država u kojoj je vladavina zakona neupitna, a svi građani – bez izuzetka – jednaki pred zakonom – zaključila je Krišto.

Njeno izlaganje naišlo je na pažnju evropskih zvaničnika, a ostaje da se vidi kako će ove izjave odjeknuti u Banjaluci i da li će izazvati novi talas političkih sukoba unutar BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno