Connect with us

Svijet

NJUJORK I LONDON NEDODIRLJIVI! Ali pravi šok tek dolazi, evo ko je IZBACIO Tokio s vrha!

U vremenu kada svijet puca po šavovima – zbog ratova, kriza i neizvjesnosti – jedan poredak ostaje važniji nego ikad: koji su gradovi najjači, najstabilniji i najpoželjniji za život i rad?

Odgovor donosi nova lista 1.000 najvažnijih svjetskih gradova koju je sastavio tim analitičara iz kompanije Oxford Economics, ocjenjujući ih kroz pet ključnih kategorija: ekonomija, ljudski kapital, kvalitet života, ekologija i upravljanje.

Top 10 gradova svijeta za 2025:
Njujork (SAD)

London (Velika Britanija)

Pariz (Francuska)

San Hoze (SAD)

Sijetl (SAD)

Melburn (Australija)

Sidnej (Australija) [novi ulazak]

Boston (SAD) [novi ulazak]

Tokio (Japan)

San Francisko (SAD)

Zašto baš ovi gradovi?
Njujork i London i dalje drže vrh. Ne samo da su svjetski finansijski centri, već i mjesta gdje se stvaraju ideje, obrazuju najbolji kadrovi i donose ključne odluke. Ovi gradovi su pravi motori planete.

Pariz je ove godine prestigao Silicijumsku dolinu i zasjeo na treće mjesto. Francuska prijestonica ima ogroman BDP i fokus na uslužni sektor. San Hoze i dalje briljira zahvaljujući tehnološkim gigantima poput Apple-a, Google-a i Mete – ali je pao na četvrto mjesto, prenosi Kurir.

Sijetl, dom Amazona, Microsofta i Boinga, ima odličnu kombinaciju tehnologije, avio-industrije i maloprodaje. Zahvaljujući tome, zauzeo je petu poziciju.

Sidnej i Boston – nova imena među elitom
Po prvi put među deset najboljih našli su se Sidnej i Boston. Sidnej je skočio na listi zbog izvanrednog kvaliteta života i poboljšanja ekoloških standarda. Boston, s druge strane, ima jaku ekonomiju, prestižne univerzitete (Harvard, MIT) i sve je popularniji kod globalnih kompanija.

Ko ide gore, a ko pada?
Stručnjaci iz Oxford Economics navode da su se gradovi iz Indije, Indonezije i Velike Britanije značajno popravili ove godine, dok su japanski, kanadski i brazilski gradovi zabilježili pad.

Gradovi budućnosti: Osam arhetipova
Analiza ide korak dalje i grupiše gradove prema njihovim karakteristikama u osam kategorija: globalni lideri, regionalni centri, kulturne prijestonice, održivi gradovi, industrijski centri, naslijeđeni gradovi, rastući megagradovi i zvijezde u usponu.

Svaka grupa ima svoje izazove i prednosti:

Globalni lideri (poput Njujorka i Londona) najbolje mogu da iskoriste potencijal vještačke inteligencije, ali se suočavaju sa sve većom nejednakošću.

Rastući megagradovi (u Aziji i Africi) imaju ogroman potencijal za razvoj ljudskog kapitala, ali se bore sa prebrzom urbanizacijom.

Kako se mjeri atraktivnost jednog grada?

Oxford Economics Global Cities Index uzima u obzir:

Koliko grad doprinosi globalnoj ekonomiji

Koliko je obrazovan i produktivan njegov narod

Kako se u njemu živi – zdravstvo, stanovanje, bezbednost

Koliko brine o okolini

Kako se njime upravlja – transparentnost, efikasnost, stabilnost

Svijet

RASULO U VRHU EU! Savjetnica Ursule fon der Lajen podnijela ostavku

Bivša šefica italijanske obavještajne službe, Elizabeta Beloni, napustiće svoju funkciju glavne savjetnice za spoljnu politiku predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u septembru.

– Beloni napušta svoju poziciju – rekao je portparol Evropske komisije tokom konferencije za novinare, dodajući da izvršno tijelo EU trenutno nema dodatnih informacija za podijeliti.

Beloni se pridružila kabinetu fon der Lajen u januaru 2025. godine, nedugo nakon što je odstupila s mjesta šefice italijanskog Odjeljenja za informacije i bezbjednost (DIS), što je iznenadilo mnoge u Rimu.

Na tu funkciju ju je imenovao bivši premijer Mario Dragi 2021. godine, a njen mandat u DIS-u je prvobitno trebalo da traje do maja 2025. godine.

Objava o njenom odlasku iz Komisije dolazi upravo u trenutku kada se fon der Lajen sprema za glasanje o povjerenju u Evropskom parlamentu u četvrtak.

Prema pisanju italijanskog lista La Republika, Beloni je najprije u privatnom razgovoru, a zatim i u zvaničnom pismu obavijestila fon der Lajen o svojoj odluci, navodeći lične razloge za odlazak.

Beloni bi trebalo da ostane na funkciji do septembra kako bi pomogla u pripremama za predstojeće samite EU u Kini i Japanu.

Klix.ba

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV OPLEO PO URSULI “Za ogavnu Ursulu počinje “spidošlic” (sidošupljina) i “krasnofaj” (crveni dosije)”

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev prokomentarisao je na Telegramu aktuelni skandal oko predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i vakcina.

Medvedev je, kako bi opisao situaciju, upotrebio termine sa Radija “Sudnjeg dana” — “spidošlic” i “krasnofaj”, kao simbole ubrzanog političkog kraha.

– Za ogavnu Ursulu počinje “spidošlic” (sidošupljina) i “krasnofaj” (crveni dosije). Izgleda da je zlobne tete-ginekološkinje svima preko glave. Pored toga, ispostavilo se da ima ljepljive prste i da je učestvovala u mahinacijama oko kupovine Fajzer vakcine tokom pandemije. Nije poznato šta je i u kojim količinama dobila, ali je ipak gorak ukus ostao. To je i postalo okidač neprijatnog procesa po nju – naglasio je bivši ruski predsjednik. Dodao je da će već ove nedjelje “besmisleni i nemilosrdni” Evropski parlament odlučivati o “sudbini Ursulke”.

– Ishod je nejasan. Sasvim je moguće da će ova toksična žena ipak ostati na funkciji. Ali, začulo se zvonce, a to znači da za razularene rusofobe polako počinje ‘sidošupljina’, koji će se neminovno pretvoriti u ‘crveni dosije’ (ko nije razumio – shvatiće)”, poručio je Medvedev, prenosi rt.rs.

Vojna radio-stanica poznata kao “UVB-76”, koja je u medijima dobila nadimak “radio-stanica Sudnjeg dana”, redovno emituje šifrovane poruke u obliku različitih riječi i formulacija, koje korisnici društvenih mreža često dovode u vezu sa geopolitičkim događajima. Zvanična svrha stanice nikada nije zvanično komentarisana.

Podsjećamo, u maju ove godine Evropski sud odlučio da je Evropska komisija prekršila pravila transparentnosti time što nije predstavila prepisku fon der Lajen sa farmaceutskim gigantom. Upravo je ta prepiska dovela do zaključenja ugovora o isporuci vakcina protiv kovida za gigantsku sumu od 35 milijardi evra.

Bivša šefica italijanske obavještajne službe Elisabeta Beloni napustiće svoju funkciju glavne savjetnice za spoljnu politiku Fon der Lajen u septembru, rekao je portparol Evropske komisije tokom konferencije za novinare, dodajući da izvršno tijelo EU trenutno nema dodatne informacije za podijeliti.

Objava o njenom odlasku iz Komisije dolazi upravo u trenutku kada se Fon der Lajen sprema za glasanje o povjerenju u Evropskom parlamentu u četvrtak.

Prema pisanju italijanskog lista La Republika, Beloni je najprije u privatnom razgovoru, a zatim i u zvaničnom pismu obavijestila Fon der Lajen o svojoj odluci, navodeći lične razloge za odlazak.

Beloni bi trebala ostati na funkciji do septembra kako bi pomogla u pripremama za predstojeće samite EU u Kini i Јapanu.

Nastavi čitati

Svijet

CIFRE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI: Ovo su PLATE NAJVIŠIH ZVANIČNIKA Evropskog parlamenta!

Nakon što je u Službenom listu Evropske unije objavljena odluka o novom obračunu koeficijenata za osoblje institucija EU, briselski portal Politico saznao je da će deset najviših funkcionera Evropskog parlamenta (EP) imati plate od 32.400 evra bruto.

“Funkcioneri EP-a poput generalnog sekretara parlamenta Alessandra Chiocchettija mogu računati na povećanje minimalne osnovne plate sa 20.536,29 evra mjesečno na 23.235,49 evra bez poreza i doprinosa, prema novim propisima o osoblju”, piše Politico.

Osim Chiocchettija, na povećane plate, između ostalih, mogu računati i glavni direktori pomenute institucije Christian Mangold (zadužen za komunikacije), Ellen Robson (ljudski resursi), Monika Strasser (budžetska politika) i Michael Speiser, u čijoj su nadležnosti ekonomska i industrijska politika Unije. Njihove povećane plate ukupno će poreske obveznike u EU koštati 324 hiljade evra godišnje, ali, ističe Politico, to nije sve jer će od 1. novembra ove godine još dvoje funkcionera sekretarijata EP-a steći uslove za povećanje koeficijenata i plata. “Niko to više ne može da objasni i ostavlja me bez riječi”, komentarisao je povećanje plata vrha sekretarijata EP-a Martin Schirdewan, kopredsjedavajući političke grupe Ljevica. On je za Politico izrazio protivljenje povećanju plata u EP-u.

“Dok ljudi širom EU pate zbog vremenskih nepogoda, a naši stariji se bore za opstanak, čini se da Parlament služi samom sebi”.dodao je Schirdewan.

Analizirajući pozadinu pomenutog povećanja rashoda za plate zaposlenih u EP-u, Politico napominje da je u maju ove godine došlo do niza unapređenja unutar hijerarhije osoblja institucija EU. Niz funkcionera EP-a, prema istom izvoru, u gradaciji od jedan do šesnaest, unaprijeđeni su iz petnaestog u šesnaesti „platni razred“. “Portparol parlamenta rekao nam je da svi primaoci povišice imaju najmanje tri godine staža u svojim prethodnim platnim razredima, dok je minimalni uslov za unapređenje dvije godine”, navodi briselski portal.

Prema pomenutoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU, „stanovnici“ najvišeg platnog razreda u institucijama Unije mogu računati i na veće plate koje je, između ostalih, ostvario generalni sekretar EP-a Alessandro Chiocchetti. Prema istom izvoru, u 16. platnom „arondismanu“ hijerarhije briselskog osoblja plata može dostići i do 25.229 evra bez poreza i doprinosa. Najniža osnovna plata u institucijama EU iznosi 3.645 evra.

Kada je u pitanju oporezivanje dohotka briselskog osoblja, Politico skreće pažnju na činjenicu da bi „vlasnici“ povećanih plata u sekretarijatu EP-a mogli doći pod udar višeg poreskog opterećenja koje nastupa iznad ostvarenog godišnjeg dohotka od 278.825,88 evra, što, dodaje portal, ne podleže belgijskom nacionalnom porezu na dohodak, već sopstvenom internom sistemu poreza na dohodak EU, u rasponu od 8 do 45 odsto, kao i doprinosima i penzijama. Uz plate, ne propušta da podsjeti Politico, funkcioneri mogu primati i naknade za stanovanje i druge benefite, piše Bankar/Jutarnji.

Nastavi čitati

Aktuelno