Connect with us

Politika

SVI DETALJI SU TU! Šta piše u francusko-njemačkom non – pejperu o BiH

Francuska i Njemačka izradile su i partnerima u Evropskoj uniji uputile non – pejper o situaciji u Bosni i Hercegovini. Tim dokumentom, između ostalog, pozvali su na reakciju istovremeno navodeći da “spoljni uticaj treba biti ograničen”.

“Cilj Evropske unije ostaje očuvanje i izgradnja mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja poštuje principe i vrijednosti na kojima počiva Evropska unija: demokratska društva, vladavina prava, te budućnost Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije”, piše u non – pejperu koji je objavila FTV.

U nastavku teksta prenosimo non-pejper u cjelosti.

Dokument datira od 12. maj 2025.

Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH
Ovaj dokument predstavlja ažuriranu verziju dokumenta predstavljenog 3. novembra 2023. godine, i napisan je u svjetlu zaključaka PSC-a usvojenih 26. marta 2025. godine, koji su otvorili put za dalju aktivnu uključenost država članica EU u vezi s tekućom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini (BiH). Njegov cilj je da olakša diskusiju o odgovoru EU na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH.

Obrazloženje
Trenutna ustavna kriza u BiH predstavlja najozbiljniji izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina, od potpisivanja Dejtonskog-pariskog okvirnog sporazuma za mir. Tokom prethodnih sedmica, potezi i pravni procesi unutar RS, koji su uslijedili nakon presude protiv predsjednika RS Milorada Dodika 26. februara 2025. godine, otvoreno su napali ustavni poredak BiH.

Naime:

• Odluka o mjerama i zadacima koji proizilaze iz neustavnih odluka i postupaka neustavnih institucija BiH od 26. februara 2025.

• Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS od 27. februara 2025.

• Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani aktivnosti vanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, SIPA) od 27. februara 2025.

• Izmjene i dopune Krivičnog zakona RS od 27. februara 2025.

• Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija od 27. februara 2025.

• Nacrt ustava RS od 13. marta 2025.

• Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS od 13. marta 2025.

Evropska unija i njene države članice su u različitim formatima i jednostrano izrazile svoju nedvosmislenu osudu ovih akata, nazivajući ih prijetnjom funkcionalnosti institucija države i osnovnim slobodama njenih građana. Ovi akti su u suprotnosti s obavezama koje je BiH preuzela na svom putu prema EU, godinu dana nakon što je EU odlučila otvoriti pregovore o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Evropska unija se u zaključcima Vijeća od 17. decembra 2024. godine pozvala na moguće odgovore EU na aktivnosti i aktere koji podrivaju i prijete ustavnom poretku, suverenitetu, teritorijalnom integritetu i međunarodnoj ličnosti BiH.

EU je naglasila potrebu da se razmotre sve opcije i ozbiljne posljedice dostupne u okviru instrumenata EU.

Evropska unija je dodatno potvrdila da ostaje posvećena Dejtonskom-pariskom okvirnom sporazumu za mir i ustavnom poretku BiH. Osim toga, Evropska unija ozbiljno shvata svoju odgovornost za stabilnost i mir u BiH i regionu Zapadnog Balkana.

Cilj
Lokalno preuzimanje odgovornosti u mirnom rješavanju krize ostaje ključno. Vlasti i postupci na lokalnom nivou treba da vode ka stabilizaciji situacije. Spoljni uticaj treba biti ograničen.

Cilj Evropske unije ostaje očuvanje i izgradnja mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja poštuje principe i vrijednosti na kojima počiva Evropska unija: demokratska društva, vladavina prava, te budućnost Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije.

Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje nacrta novog ustava. Sve opcije za postizanje ovog cilja treba istražiti.

Trajno rješenje krize zahtijeva, prije svega, potpun i nepovratan povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovno opredjeljenje političkih predstavnika Srba za pravilno funkcionisanje državnih institucija i njihova obnova posvećenosti provođenju svih relevantnih koraka navedenih u preporukama Komisije od 12. oktobra 2022. godine kako bi napredovali u procesu pristupanja EU.

Sljedeći koraci
Sljedeće mjere bi trebale biti dio instrumenata Evropske unije:

Finansijska podrška
Svi projekti koji su direktno ili djelimično korisni za RS u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) treba da ostanu suspendovani. Države članice treba da istraže s Komisijom mogućnosti za prekid dva suspendovana projekta. Komisija treba da se uzdrži od predlaganja novih projekata koji bi koristili RS.

Kriteriji za ukidanje ovih mjera zavisiće od preduzimanja konstruktivnih koraka od strane rukovodstva RS. Države članice će morati biti prethodno konsultovane.

EU bi trebala stupiti u kontakt i s drugim relevantnim međunarodnim finansijskim institucijama, kao što je Svjetska banka, kako bi se osiguralo da i one usvoje sličan pristup.

Bilateralna finansijska pomoć projektima koji su direktno ili djelimično korisni za RS treba biti suspendovana.

Sankcije
Evropska unija treba da razmotri ciljani okvir za primjenu restriktivnih mjera (Odluka Vijeća 2011/173/ZVSP) u kontekstu situacije u Bosni i Hercegovini, usvajanjem restriktivnih mjera prema pojedincima ili entitetima koji podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Očekuju se prijedlozi od strane Visokog predstavnika za vanjsku politiku EU u narednim sedmicama u vezi s tim.

U nedostatku konsenzusa na nivou EU, nacionalne mjere, uključujući ciljanje pojedinaca (npr. zabrane putovanja), trebaju biti razmotrene i koordinirane među državama članicama. Usvajanje mjera od strane pojedinačnih članica EU treba biti praćeno lokalnim rješenjima koja bi trebala imati prioritet. Nacionalne mjere treba da budu privremene i reverzibilne restriktivne mjere koje imaju za cilj promjenu ponašanja ciljanih entiteta i pojedinaca.

Proširenje
EU i njene države članice treba da naglase da postupci RS-a idu suprotno evropskom putu Bosne i Hercegovine i interesima stanovništva BiH, uključujući i stanovništvo Republike Srpske. Napredak u procesu pristupanja zavisiće od sprovođenja potrebnih koraka navedenih u preporukama Komisije od 12. oktobra 2022. godine. Istovremeno, EU i njene države članice treba da svoju javnu komunikaciju fokusiraju na koristi evropskih integracija.

Kontakti s zvaničnicima Republike Srpske
Angažman EU i njenih država članica prema zvaničnicima iz vlasti RS-a ili SNSD-a treba da se fokusira na naglašavanje rizika daljeg sprovođenja neustavnog kursa predsjednika RS-a Dodika. Ovaj angažman treba da sadrži poruke kojima se izražava spremnost EU na otvorenost i ublažavanje tenzija čim postanu vidljivi znakovi povlačenja neustavnih poteza, te angažman s opozicijom iz RS i civilnim društvom. Kontakti na visokom nivou s liderima RS-a koji su osuđeni ili optuženi (M. Dodik, R. Stevandić i N. Visković) trebaju biti suspendovani.

Politika

DEZINFORMISAO BIRAČE: CIK kaznio SNSD zbog Dodikovih tvrdnji o izbornim tehnologijama

CIK je zaključio da je Dodik tvrdnjama o elektronskom namještanju izbora dezinformisao birače i prekršio Izborni zakon.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) kaznila je na današnjoj sjednici Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 4.000 KM nakon prijave Transparensi internešnela u BiH, i utvrdila da je predsjednik ove stranke Milorad Dodik širio lažne informacije o izbornim tehnologijama koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa.

TI BiH je 8. jula zatražio od CIK-a pokretanje postupka po službenoj dužnosti zbog Dodikovih izjava koje je 3. jula prenijela Radio-televizija Republike Srpske, u prilogu pod naslovom „Dodik: Stranci podvalili elektronski način glasanja, ali odnijećemo ozbiljnu pobjedu“. Dodik je, između ostalog, tvrdio da će tokom predstojećeg izbornog procesa biti pokušaja „izbornog inženjeringa i namještanja rezultata putem elektronskih sistema glasanja“.TI BiH je upozorio da se ove izjave mogu posmatrati u kontekstu člana 16.17a Izbornog zakona BiH, kojim je političkim subjektima zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. Nadležna služba CIK-a je, nakon analize izjava i dostavljenih dokaza, predložila da se utvrdi kršenje Izbornog zakona i SNSD-u izrekne novčana kazna od 4.000 KM što su bez rasprave izglasali svi prisutni članovi CIK-a.

Na sjednici je rečeno da je u postupku utvrđeno da je Dodik iznio tvrdnje da su „stranci podvalili elektronski način glasanja“, da se „izbori namještaju putem elektronike“, kao i da postoji „međunarodna namjera da se utiče na izborni rezultat i oslabi određena politička opcija“. Utvrđeno je i da je Dodik 3. jula objavio sličan sadržaj na društvenim mrežama čime je prekršio član izbornog zakona koji zabranjuje širenje lažnih informacija.

Važno je naglasiti da tvrdnje o namještanju izbora putem „elektronskog načina glasanja“ nisu tačne jer BiH uvodi tehnologije za elektronsku identifikaciju birača i elektronsko brojanje glasova, a ne opremu za elektronsko glasanje, tako da će birači i dalje glasati na papirnim glasačkim listićima. Takođe, članom 5.23 Izbornog zakona jasno je propisano da će nakon prebrojavanja glasova putem izbornih tehnologija, birački odbori vršiti i ručno brojanje glasova koje je i do sada postojalo.

Tehnologije se uvode zbog dokazanih izbornih prevara

S obzirom na to da se u javnom prostoru već vodi sistemska kampanja širenja dezinformacija, potrebno je istaći da se izborne tehnologije uvode upravo zato da se spriječe masovne izborne prevare koje su proteklih godina dokazane kroz brojne sudske presude i postupke vođene od strane CIK-a.

Naime, sudskim presudama za izborne krađe u 2020. i 2022. godine kroz svjedočenja građana i materijalne dokaze utvrđeno je da su se masovno falsifikovali potpisi birača koji nisu izašli na izbore ali i umrlih lica koja nisu izbrisana iz biračkog spiska. Na taj način se falsifikovao izborni rezultat, a sve je kulminiralo masovnim prevarama na prijevremenim izborima u Republici Srpskoj prošle godine kada su izbori poništeni na 136 biračkih mjesta.

Tada je grafološkim vještačenjem utvrđeno da je na pojedinim mjestima falsifikovano i preko 50 odsto potpisa birača koji nisu izašli. Isto tako ponovnim brojanjem glasova u Republici Srpskoj 2022. godine utvrđeno je da je samo na zapisnicima ukradeno nekoliko hiljada glasova a u proces grafoloških vještačenja tada se nije ni ulazilo.

Uvođenje izbornih tehnologija upravo bi trebalo da spriječi dva dominantna načina manipulacije rezultatima glasanja: prvi kroz krađu identiteta i dopisivanje glasova birača koji nisu izašli na izbore i drugi kroz prepravljanje zapisnika i manipulacije u brojanju glasova. Upravo bi biometrijska identifikacija trebalo da suzi mogućnost da jedna osoba glasa u ime druge, dok bi skeniranje glasačkih listića trebalo da smanji prostor za naknadno manipulisanje rezultatima ili uništavanje glasačkih listića.

Nema postupka protiv Minića zbog promocije Dodika na otvaranju javnih radova

S druge strane, CIK je odbio pokrenuti postupak protiv premijera Republike Srpske Save Minića zbog Dodikove promocije na javnom događaju početka izgradnje dodatne trake za spora vozila na dionici magistralnog puta Podromanija – Sumbulovac. Ovaj slučaj je takođe prijavio TI BIH jer izborni zakon zabranjuje promociju političkih subjekata na javnim događajima koje finansiraju institucije ili javna preduzeća.

CIK je utvrdio da samo prisustvo predsjednika SNSD-a na javnom događaju nije prekršaj, pogotovo jer predsjednik stranke, prema CIK-u, nije predstavljao navedeni projekat kao projekat iza kojeg stoji politički subjekat.

Ipak, Dodik je držao govor prisutnima o samom projektu, obećavao novi vrtić na Sokocu i uređenje prilaza spomen području “Novi Zejtinlik” te je podsjetio da je završena sportska dvorana. Suvišno je i spominjati da ovakva vrsta promocije javnim resursima i na događajima institucija nije omogućena predsjednicima drugih političkih subjekata i da je ovo postao obrazac ponašanja lidera SNSD-a na nizu događaja koje organizuje vlast u Republici Srpskoj.

(Transparentno) Foto: AP

Nastavi čitati

Politika

NOVO ZADUŽENJE: Vlada uzima još 200 miliona evra iz Amerike

 Nakon što se prethodnih mjeseci na Londonskoj berzi zadužila 750 miliona evra, Vlada Republike Srpske zadužuje se za još 200 miliona evra, ali ovaj put kod Amerikanaca, ekskluzivno otkriva CAPITAL.

Sa troškovima kamate i provizijom, građani Srpske će Amerikancima morati da vrate više od 242 miliona evra ili više od 470 miliona maraka, što se sa pomenutim zaduženjima na Londonskoj berzi iz marta i maja ove godine penje na skoro dvije milijarde maraka.

Vlada je na posljednjoj sjednici zadužila ministarku finansija Zoru Vidović da realizuje ovo zaduženje i potpiše mandatno pismo i kreditni sporazum sa Bankom Amerike.

„Zadužuje se Ministarstvo finansija da realizuje zaduženje Republike Srpske putem sindiciranog kredita u iznosu od 200 miliona evra sa rokom otplate od pet godina, grejs periodom od godinu dana koji je uračunat u rok otplate i varijabilnom kamatnom stopom od 4,5 podsto plus šestomjesečni EURIBOR“, navodi se u zaključku Vlade u čijem posjedu je CAPITAL.

Ako uzmemo u obzir trenutnu vrijednost šestomjesečnog euribora koja iznosi 2,69 odsto dolazimo do toga da će kamata na kredit biti 7,19 odsto.

To znači da će Amerikanci na kamati od građana Srpske zaraditi oko 70 miliona maraka.

Pored toga, Vlada je prihvatila i dodatne troškove realizacije u iznosu od dva odsto ukupne vrijednosti kredita ili četiri miliona evra, odnosno 7,8 miliona KM.

Iz ovoga proizilazi da će nas najnovije zaduženje Vlade RS koštati gotovo 80 miliona maraka.

„Ovlašćuje se ministar finansija da u ime Vlade Republike Srpske potpiše mandatno pismo i kreditni sporazum sa Bankom Amerike (Banc of America), kao i sporazum sa procesnim agentom i sporazum sa pravnim savjetnikom i ostale pravne akte za realizaciju ovog zaduženja“, navodi se u zaključku koji je usvojen prošlog četvrtka na posljednjoj sjednici Vlade.

Ovaj zaključak još nije objavljen u Službenom glasniku RS, što budi sumnju da je Vlada pokušala da prikrije novo kreditno zaduženje.

Podsjećamo, Vlada RS se krajem marta na Londonskoj berzi zadužila za 500 miliona evra, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,25 odsto.

Samo mjesec dana kasnije otkrili smo da se Vlada zadužila za još 250 miliona evra i to po većoj kamatnoj stopi i na duži period nego u martu.

capital.ba

Nastavi čitati

Politika

PSS TRAŽI ODGOVORE: Zašto protivgradna zaštita nije djelovala u cijelom Nevesinju? (FOTO)

Predstavnici Opštinskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Nevesinje posjetili su domaćina Acu Hadžića, čije je imanje pretrpjelo značajnu štetu usljed nedavnog nevremena koje je pogodilo ovu opštinu.

“Od Protivgradne preventive Republike Srpske zahtijevamo da javnosti hitno odgovori zbog čega nije djelovano na području cijele opštine Nevesinje, već samo na dijelovima koji su pokriveni solarnim panelima?! Takođe, tražimo informaciju sa koliko protivgradnih raketa raspolažu protivgradne stanice na području Nevesinja?”, navodi Dušan Mrakić, član Regionalnog odbora PSS Hercegovina.

Istovremeno, kaže da očekuje da nadležno Ministarstvo i Opština Nevesinje u što kraćem roku izvrše procjenu nastale štete i izađu sa konkretnim mjerama pomoći i podrške poljoprivrednim proizvođačima, kako bi im se omogućio nastavak proizvodnje i ublažile posljedice ove elementarne nepogode.

“Pokret Sigurna Srpska će aktivno pratiti rad Komisije za procjenu štete i insistirati na potpunoj transparentnosti cijelog procesa procjene, kao i raspodjele pomoći, kako bi svaki oštećeni poljoprivrednik bio pravično tretiran”, navodi Mrakić u saopštenju.

Nastavi čitati

Aktuelno