Lider Srpske demokratske stranke Branko Blanuša uputio je oštru poruku pojedinim članovima SDS-a koji su posljednjih dana javno kritikovali stranačko rukovodstvo, poručujući da bi izborni rezultat bio znatno bolji da su neki od njih više radili na terenu, a manje polemisali na društvenim mrežama.

„Kamo sreće da su neki radili koliko sada galame, rezultat bi bio puno bolji. Ništa ne dolazi samo po sebi. Za bilo kakav rezultat treba ozbiljno raditi, ne samo mjesec dana. Da bi se napravio jedan odbor, potreban je posao koji zahtijeva i vrijeme i ljude“, rekao je Blanuša u intervjuu za Euronews.

U intervjuu sedmice govorio je o stanju u SDS-u, unutarstranačkim razmiricama, brisanju Ljubiše Petrovića iz evidencije članstva, rezultatima izbora, odnosima unutar opozicije, ali i vlastitoj političkoj budućnosti.

Posebno je odjeknula njegova poruka da se u narednom periodu ne vidi na čelu SDS-a i da neće biti kandidat na izbornoj skupštini ukoliko bude održana u najavljenom terminu.

## „Sve nesuglasice treba rješavati na stranačkim organima“

Govoreći o sukobima i različitim stavovima koji su posljednjih dana iznošeni u javnosti, Blanuša je poručio da unutarstranački odnosi ne bi trebalo da se rješavaju putem medija i društvenih mreža.

„Ne volim da unutarstranačke odnose iznosim na mreže i u javnost. Sve nesuglasice i različite stavove treba da iznesemo na stranačkim organima. Sljedeće sedmice treba da imamo sjednicu Predsjedništva, pa nakon toga Glavnog odbora. Sve što imamo da kažemo jedni drugima treba da kažemo na stranačkim organima“, rekao je Blanuša.

Dodao je da su pojedinci iz SDS-a iznosili stavove koji, kako tvrdi, nisu bili zvanični stavovi stranke.

„Krenuo je jedan orkestar u kojem su pojedinci iz SDS-a iznosili mišljenja i stavove koji nemaju veze sa zvaničnim organima stranke. Mislim da to nije dobro. Moj odgovor je došao nakon mnogo napisanog i rečenog. Smatram da to nije bio odgovarajući nivo korektnog ponašanja“, naveo je.

Blanuša je posebno kritikovao one za koje smatra da nisu dovoljno radili na terenu, a sada su među najglasnijima u javnim raspravama.

Na pitanje o odnosima sa Želimirom Neškovićem i Aleksandrom Pandurević, odnosno da li su mu lično zamjerali njegove izjave ili su kritike iznosili prvenstveno putem medija i društvenih mreža, odgovorio je da na sjednicama Predsjedništva nije bilo otvorenih rasprava o tome.

„Imali smo sjednice Predsjedništva gdje ništa nije rečeno osim komentara za Ljubišu Petrovića. Sve ovo ostalo došlo je putem medija i to zaista mislim da nije u redu. Tek što se završi Predsjedništvo, imamo razgovor, iznesu se stavovi na osnovu odluka, a onda neposredno nakon toga stignu objave na društvene mreže. Mogli ste sve iznijeti na sjednici Predsjedništva“, rekao je.

## SDS ne bi trebalo da ulazi u vlast sa SNSD-om

Blanuša se osvrnuo i na mogućnost saradnje opozicionih stranaka sa SNSD-om, ističući da bi opozicija trebalo da zauzme zajednički stav i radi na tome da ima dva delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Prema njegovoj ocjeni, takav dogovor omogućio bi opoziciji veći politički uticaj i ravnopravniju poziciju u eventualnim razgovorima o formiranju vlasti.

Upozorio je da bi ulazak u vlast bez odgovarajuće političke snage mogao značiti samo formalno učešće, bez stvarnog uticaja na donošenje odluka.

„Ukoliko SNSD sa partnerima bude imao četiri ili čak pet delegata, u tom slučaju, čak i da ste pozvani da budete dio vlasti, vi biste bili samo ikebana. Možda ćete dobiti neke institucije, možda i nekog ministra, međutim, imate istu poziciju kao i manje stranke koje su u koaliciji sa SNSD-om – slušati i raditi ono što vam se kaže“, poručio je Blanuša.

Naveo je da očekuje da SDS ostane na liniji ostalih opozicionih stranaka, te da bi u narednoj sedmici trebalo da budu održani konkretniji razgovori o saradnji na nivou Republike Srpske i BiH.

## Blanuša ne računa na novi mandat na čelu SDS-a

Govoreći o svojoj političkoj budućnosti, Blanuša je poručio da se ne vidi na čelu SDS-a u narednom periodu i da neće biti kandidat na izbornoj skupštini ukoliko ona bude održana u najavljenom terminu.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada se u SDS-u vode rasprave o unutarstranačkim odnosima, odgovornosti za izborni rezultat i budućem pravcu djelovanja stranke.

Blanuša je izrazio očekivanje da neće biti novih prelazaka članova SDS-a u druge političke organizacije, dok će naredne sjednice stranačkih organa pokazati da li će postojeće nesuglasice biti prevaziđene i kakav će biti dalji raspored snaga unutar stranke.

Predstavnici Vlade Republike Srpske, Sindikata i poslodavaca naredna tri dana razgovaraće o najnižoj plati, a cilj je da se dođe do zajedničkog dogovora o njenom novom iznosu.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić najavio je da će sastanci biti održani danas, sutra i prekosutra, ističući da Vlada želi da se do rješenja dođe dogovorom, a ne jednostranom odlukom.

Minić je naveo da već postoje određene ideje i načelne saglasnosti, ali da je važno da i predstavnici Sindikata i poslodavaca iznesu realne činjenice koje će biti uzete u obzir prilikom utvrđivanja najniže plate.

Na prethodnoj sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, održanoj 2. novembra, predstavnici Vlade, Sindikata i poslodavaca saglasili su se da najniža plata mora biti povećana, ali tada nije postignut dogovor o konkretnom iznosu.

Poslodavci su tada naveli da ne osporavaju potrebu za povećanjem najniže plate, ali upozoravaju da ono mora biti usklađeno sa mogućnostima privrede i makroekonomskim pokazateljima. Smatraju i da bi eventualno veće povećanje trebalo pratiti smanjenje poreza i doprinosa na plate.

Sindikat smatra da najniža plata mora biti značajnije povećana zbog rasta troškova života i inflacije, ističući da radnici očekuju primanja koja neće služiti samo za pokrivanje osnovnih životnih potreba, već i za dostojanstveniji život.

Trenutna najniža plata u Republici Srpskoj zavisi od stručne spreme i iznosi od 1.000 do 1.450 KM.

Kako je rasla najniža plata u Srpskoj
Najniža plata u Republici Srpskoj posljednjih godina bilježila je značajan rast. Tako je 2020. godine iznosila 520 KM, dok je početkom 2021. godine ostala na istom nivou, da bi u maju te godine bila povećana na 540 KM.

Početkom 2022. godine najniža plata iznosila je 590 KM, a od maja je povećana na 650 KM. U 2023. godini utvrđena je na 700 KM, dok je od početka 2024. godine povećana na 900 KM.

U 2025. godini uveden je sistem različitih iznosa najniže plate u zavisnosti od stručne spreme koja se zahtijeva za obavljanje posla. Tako je najniža plata iznosila 900 KM za poslove bez zahtijevane srednje stručne spreme, 950 KM za poslove za koje je potrebna trogodišnja srednja škola, 1.000 KM za poslove za koje je potrebna četvorogodišnja srednja škola, te 1.300 KM za poslove za koje je potrebna viša stručna sprema.

Od 1. januara 2026. godine najniža plata u Republici Srpskoj iznosi 1.000 KM za radnike bez kvalifikacije, 1.050 KM za poslove za koje se zahtijeva trogodišnja srednja stručna sprema, 1.100 KM za četvorogodišnju srednju stručnu spremu, 1.350 KM za višu stručnu spremu i 1.450 KM za visoku stručnu spremu.

Posmatrano u odnosu na 2020. godinu, osnovni iznos najniže plate povećan je sa 520 na 1.000 KM, odnosno za 480 KM ili oko 92 odsto.

Međutim, uprkos rastu plata, troškovi života i dalje predstavljaju veliki izazov za građane.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, prosječna neto plata isplaćena u septembru 2026. godine iznosila je 1.727 KM.

Istovremeno, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u septembru je iznosila 2.964,10 KM. To znači da je prosječna neto plata pokrivala 58,26 odsto vrijednosti potrošačke korpe, dok je za njeno potpuno pokrivanje nedostajalo još 1.237,10 KM.

Kada je riječ o radnicima koji primaju osnovnu najnižu platu od 1.000 KM, ona pokriva svega oko 33,7 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe.

Polovina mosta na Savi u Gradišci, koji je nedavno pušten u saobraćaj poslije polugodišnjeg zastoja, osvijetljena je a polovina u mraku.

To je jasna odrednica granice između dvije države.

Na mjestu gdje se susreću mark i tama, tu je granica, na polovini Save.

Hrvatska strana koja pripada Staroj Gradišci je osvijetljena a druga polovina, koja pripada Bosni i Hercegovini je u mraku.

Nadvožnjak koji je u maju urušen, osposobljen je za saobraćaj, uređena saobraćajnica, asfaltiran parking ali nije osposbljena rasvjeta na mostu, koji je takođe korozirao, kao i ograda.

Međutim, to noću nije naročito vidljivo, kao neispravna rasvjeta. Kada osvane dan, jedan problem, u očima putnika, ustupa mjesto pred drugim, pišu Nezavisne.