Svijet
ISHOD POTPUNO NEIZVJESTAN! Četiri scenarija za kraj rata u Ukrajini

Rusija i Ukrajina mogle bi do sredine godine da postignu “nesavršen dogovor” kojim bi se rat na terenu zamrznuo, ali bez sklapanja sveobuhvatnog mirovnog sporazuma, navedeno je u novom izvještaju geopolitičkog centra američke banke JP Morgan Čejs.
U izvještaju savjetodavnog tijela za globalne izazove američke banke se navodi da je za predsjednika Rusije Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog završna faza već stigla, objavljeno je na sajtu banke.
Trajnost bilo kakvog dogovora zavisi i od toga koliko će Putin biti zadovoljan zapadnim i ukrajinskim ustupcima, kao i od snage bezbjednosnih garancija koje će pratiti sporazum, navodi se u izvještaju.
U analizi su navedena četiri moguća scenarija mirovnih pregovora, uz paralele sa drugim sukobima i procjenu vjerovatnosti za svaki od njih.
Nijedan scenario, međutim, ne pretpostavlja da će Ukrajina vratiti punu kontrolu nad svojim teritorijem ili se pridružiti NATO-u.
“Gruzija”
Analitičari smatraju da je najvjerovatniji ishod, sa 50 odsto izgleda, scenario “Gruzija”.
U tom slučaju Ukrajina ne bi dobila ni strane trupe ni značajnu vojnu podršku, što bi zemlju ostavilo izloženom daljoj nestabilnosti, usporilo njen put prema EU i NATO-u i dovelo do “postupnog povratka pod ruski uticaj”.
“Izrael”
Scenario nazvan “Izrael”, ima 20 odsto šansi i ocjenjen je kao “još uvijek prihvatljiv”.
U tom bi slučaju Ukrajina bi nastavila da prima snažnu i dugoročnu vojnu i privrednu pomoć Zapada, ali bez prisustva stranih vojnika na terenu.
Takva podrška bi omogućila Ukrajini da se pretvori u vojnu tvrđavu, sprovede modernizaciju vojske i vremenom razvije sopstveni mehanizam odvraćanja, ali opasnost od novog rata stalno bi visila nad zemljom.
“Južna Koreja” i “Bjelorusija”
Scenariji “Južna Koreja” i “Bjelorusija” imaju 15 odsto izgleda.
Scenario “Južna Koreja” predviđa stacioniranje evropskih vojnika u Ukrajini kao “odvraćajuće sile”, uz američku garanciju pomoći i obavještajnu podršku, čime bi se stabilizovalo područje pod kontrolom Kijeva, koje trenutno obuhvata oko 80 odsto zemlje.
Nasuprot tome, scenario “Bjelorusija” predviđa da bi SAD mogle da se povuku iz pružanja podrške Ukrajini, dok bi Evropa zakazala u jačanju svoje podrške.
– Rusija bi ostala pri svojim maksimalističkim zahtijevima i tražila potpunu kapitulaciju Ukrajine, pretvarajući je u svoju vazalsku državu – navodi se u izvještaju.
U tom scenariju Rusija bi efektivno dobila rat, podijelila Zapad i nepovratno srušila poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, istaknuto je u izvještaju.
Ukrajina i Rusija su se u Turskoj složile o razmjeni 1.000 zatvorenika u prvim direktnim mirovnim pregovorima od početka rata 2022. godine.
Svijet
MARIN LE PENDOŽIVJELA NOVI PORAZ: Evropski sud za ljudska prava odbio njen zahtjev, ništa od izbora 2027. godine

Kazna koju je dobila Marin Le Pen je posledica istrage o pronevjeri EU fondova koju je sprovela francuska pravosudna instanca.
Evropski sud za ljudska prava odbio je zahtjev liderke desničarske stranke Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, za privremenom mjerom koja bi značila suspenziju izvršenja njene kazne u Francuskoj, ocenivši da ne postoji rizik od nepopravljivog kršenja njenih prava.
Ovo je, kako piše Figaro, dodatni udarac za Nacionalno okupljanje na pravnom planu, nakon što su sjedište stranke pretresli sudski istražitelji pariskog tužilaštva u okviru istrage o finansiranju kampanje na posljednjim izborima.
Le Pen, koja i dalje namjerava da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine, tražila je od sudija ESLJP da, kao privremenu mjeru pre konačnog odlučivanja o slučaju, obustave izvršenje njene kazne zabrane kandidovanja na izborima, koja je donijeta sa neposrednim izvršenjem uprkos žalbi na apelacionom sudu.
Evropski sud za ljudska prava u saopštenju je naveo da je odbio ovaj zahtjev na osnovu člana 39 svog pravilnika, kojim se omogućava podnosiocima da traže privremenu suspenziju sudske odluke, jer ne postoji neposredna opasnost od nepopravljive štete za pravo zaštićeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Odluku je, jednoglasno, donijelo svih sedam sudija koji su razmatrali ovaj zahtjev.
Ovaj korak, objašnjava Figaro, predstavlja prvi neuspjeh za Marin Le Pen u postupku pred ESLJP, ali ona je podnijela i drugi zahtjev koji će biti razmatran u dužem roku.
U njemu osporava samu kaznu koja se tiče zabrane kandidovanja, tvrdeći da ona krši prava na odbranu i slobodu izbora u Francuskoj.
Podsjetimo, niža sudska instanca je donela osuđujuću presudu za Le Pen i dvadesetak ljudi iz njene stranke Nacionalni okupljanje zbog pronevjere EU fondova.
Le Penovoj je izrečena i petogodišnja zabrana kandidovanja za javne funkcije, što će joj onemogućiti da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine ukoliko njen pravni tim ne bude uspio da preinači presudu tokom žalbenog postupka na apelaciji i prije izbora.
Svijet
NEMA KRAJA! Tramp poslao još sedam pisama o carinama

Američki predsjednik Donald Tramp poslao je danas pisma o carinama za još sedam trgovinskih partnera SAD – Filipinima, Bruneju, Moldaviji, Alžiru, Libiji, Šri Lanki i Iraku.
Prema Trampovim pismima, carine na uvoz iz Šri Lanke, Libije, Iraka i Alžira u SAD iznosiće 30 odsto, iz Moldavije i Bruneja 25 odsto, a sa Filipina 20 odsto, počev od 1. avgusta, prenosi AP.
Tramp je takođe dodao da će kasnije u toku dana objaviti carine na uvoz robe iz iz drugih zemalja.
Pisma su objavljena na Trampovoj mreži Truth Social nakon isteka 90-dnevnog pregovaračkog perioda, a Tramp je juče rekao da neće biti novih produženja rokova za zemlje koje prime pisma.
Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič rekao je poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu da je EU pošteđena povećanih carina sadržanih u pismima koje je poslao Tramp i da bi produženje razgovora do 1. avgusta pružilo ”dodatni prostor za postizanje zadovoljavajućeg zaključka”.
Tramp je 2. aprila predložio carine od 20 odsto za robu iz EU, a zatim je zaprijetio da će je povećati na 50 odsto, a zatim je predložio početne carine od 10 odsto, prenosi Tanjug.
Svijet
NOVA SMJENA U RUSIJI! Putin smijenio Bogdanova

Ruski predsjednik Vladimir Putin smijenio je Mihaila Bogdanova sa mjesta zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije i specijalnog predsjedničkog izaslanika za Bliski istok i Afriku, prema ukazima objavljenim na portalu pravnih akata.
“Razriješiti Mihaila Leonidoviča Bogdanova sa mjesta zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije. Razriješiti Mihaila Leonidoviča Bogdanova sa dužnosti specijalnog predsjedničkog izaslanika za Bliski istok i Afriku”, navodi se u dokumentima.
Ukazi stupaju na snagu danom njihovog potpisivanja, prenosi Srna.
-
Region2 dana ago
TOMPSON BROJI MILIONE, UGOSTITELJI U DEBELOM MINUSU “Domoljublje” se itekako isplati, ali samo pjevaču!
-
Region3 dana ago
STRAVA U PODGORICI! Pakistanac silovao dijete, kćerku svoje partnerke
-
Politika2 dana ago
SENA UZUNOVIĆ UDARILA NA DODIKA! Prijavila ga zbog LAŽNOG PRIJAVLJIVANJA!
-
Hronika3 dana ago
HOROR KOD KOZARCA Sudar autobusa i tri auta! Više povrijeđenih, jedan u kritičnom stanju!
-
Region2 dana ago
OČEKUJE SE NAJVEĆA POSJETA U ISTORIJI: Tompson zakazao novi koncert na godišnjicu “Oluje”
-
Društvo3 dana ago
VLADIKA SERGIJE “Ponovo pjevaju pjesme koje su pjevane kada su Srbe vodili na klanje”
-
Društvo2 dana ago
PRIJEDORSKA POLICIJA TRAŽI POMOĆ: Nestao Vladan Bosančić
-
Hronika3 dana ago
JOŠ JEDNA NESREĆA! Zapalio se autobus iz Srpske na putu u Crnoj Gori