Društvo
Poljoprivreda na KOLJENIMA! Dok bacamo DOMAĆE, stiže skupo i sumnjivo!

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na inostrana tržišta je prošle godine iznosio 1,1 milijardu KM, dok je vrijednost uvoza bila višestruko veća – čak 4,9 milijardi KM.
Navedeno je to u Analizi spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2024. godinu, dokumentu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iz kojeg proističe da je stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila svega 22 odsto.
U strukturi našeg izvoza dominiraju proizvodi poput mlijeka, smrznute maline, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi poput kečapa, keksa, itd. manje zastupljeni.
Za razliku od izvoza, u uvozu dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, piva dobijenog od slada, cigareta, bezalkoholnih pića, goveđeg mesa, zatim primarnih proizvoda poput šećera za rafinisanje, kafe i dr.
“Iako i izvoz i uvoz bilježe rast, razlika u njihovoj vrijednosti od 3,8 milijardi KM ukazuje na činjenicu da BiH ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu”, naveli su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Dok se poljoprivrednici iz BiH već godinama, pa i decenijama, hvataju za glavu zbog nerentabilne proizvodnje, brojke pokazuju u koliko su oni, zapravo, teškoj tržišnoj utakmici.
“Vodeći uvozni proizvod su goveđe svježe ili rashlađene prednje četvrtine sa vrijednosti uvoza od 154,3 miliona KM. Oko 95 odsto goveđih svježih ili rashlađenih neraskomadanih ili raskomadanih prednjih četvrtina se uvozi iz Poljske (34 odsto), Italije (28 odsto), Nizozemske (14 odsto), Njemačke (12 odsto) i Belgije (sedam odsto). Uvoz tih proizvoda je veći za tri odsto u poređenju sa prethodnom godinom, dok je ta razlika značajno veća, i to za 95 odsto, u poređenju sa 2020. godinom”, navode iz Ministarstva.
Meso, međutim, nije jedini problem. Mnogi tvrde da je zdrava voda jedan od naših najvećih resursa, ali…
“Na drugom mjestu po uvozu je voda koja uključuje mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju sa vrijednosti uvoza 152,7 miliona KM, koja je takođe zabilježila povećanje uvoza za 18 odsto u poređenju sa prethodnom godinom”, kazali su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Pšenicu i suražicu uvozimo iz Mađarske (53 odsto), Srbije (37 odsto) i Hrvatske (10 odsto), te dajemo ogromne pare i na tu stavku: prošlogodišnji uvoz od 118,3 miliona KM je bio za 14 odsto veći od prethodne godine.
Uvozimo, naravno, i mlijeko u ogromnim količinama, ali i druge proizvode kao što su voće, povrće, med, alkohol itd.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, podsjeća da poljoprivrednici već godinama upozoravaju na težak položaj u kojem se nalaze.
“Jasno je da mi ne možemo da proizvedemo svega u dovoljnim količinama, ali imamo puno toga što bacamo, a ne možemo da plasiramo po fer, tržišnim cijenama. Imamo dampinške cijene iz uvoza koje guše našu proizvodnju. I onda prerađivači kažu da nemaju dovoljno sirovina, pa su prinuđeni da uvoze. Ali, kada bi stvari posložili redom i kada bi se odgovarajuće ograničavajuće mjere uvodile po sezoni i vrstama proizvoda, onda kada ih mi imamo, to bi ljude stimulisalo za proizvodnju jer imaju zagarantovano tržište. Međutim, očigledno je neko definisao da BiH bude uvozno orijentisana kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.
Borci za zaštitu potrošača poručuju: “Baš zato što toliko uvozimo, sve nam je i skupo”.
“Prvo, ne znamo šta uvozimo, drugo, to je lošeg kvaliteta, a treće, cijene su vrlo visoke i četvrto, upropaštavamo svoju poljoprivrednu proizvodnju. Kako god okrenemo, na taj način potrošači nisu zaštićeni”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.
Posmatrajući pojedinačno zemlje trgovinske partnere, tu se u najvećoj mjeri oslanjamo na države u regionu kada je riječ o našem izvozu. Naime, 20 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda se iz BiH plasira u Hrvatsku, 19 odsto u Srbiju, 11 odsto u Crnu Goru, osam odsto u Sjevernu Makedoniju, sedam odsto u Tursku, pet odsto u Sloveniju, itd.
Društvo
MINIĆ NASTAVLJA PO SVOM, BEZ OBZIRA NA SVE! “Nema uslovljavanja cijene pšenice!”

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srpske je partner sa poljoprivrednim proizvođačima, ali ne može usloviti bilo koga da odredi cijenu berzanske robe, kao što je pšenica, kazao je Savo Minić, ministar ovog ministarstva.
– Bilo bi najnormalnije i najkorektnije da se donese neka mjera koja će usloviti davanje podsticaja i kada je u pitanju mlinsko-pekarski sektor i prerađivači u Republici Srpskoj da imaju obavezu da u okviru svog poslovanja u jednoj godini otkupe 10 do 25 odsto domaćeg proizvoda – naveo je Minić.
Minić je poslije sastanka kojem su pristvovali ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić, te predstavnici Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara i Grupacije ratarstvo i mlinsko-pekarska industrija, rekao da bi time ostvarili nephodnu vezu proizvođača pšenice i mlinsko-pekarskog sektora.
Naveo je da je na sastanku informisan da se trenutna cijena pšenice kreće od 34 do 45 feninga, te da taj dijapazon dovoljno govori da je u pitanju berzanska roba, da je kvalitet nešto što određuje cijenu i u mlinsko-pekarskom sektoru i kod onih koji proizvode za vlastite potrebe.
– Svi oni koji imaju prinos 4,5 tone po hektaru na nuli su sa proizvodnjom, a sve preko toga predstavlja zaradu i oni koji su primjenjivali agrotehničke mjere i ozbiljnije se banili poljoprivrednom proizvodnjom imaju prinose od sedam do osam tona po hektaru – rekao je Minić.
Naglasio je da će se Ministarstvo potruditi da se podsticaji za pšenicu isplate u julu.
Predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Branimir Andrić rekao je da je proizvodnja pšenica strateška stvar svake države, pa i Republike Srpske, koja na prijavljenih 50.000 hektara i sa prosječnim prinosom od šest tona, može zadovoljiti svoje potrebe.
– S druge strane, Federacija BiH neće moći da zadovolji svoje potrebe jer zavisi od uvoza i manja je proizvodnja nego u Republici Srpskoj – rekao je Andrić, koji je i direktor Poljoprivrednog dobra “Semberija”.
Smatra neprihvatljivom inicijativa da se zabrani uvoz pšenice, ali i da se na sastancima može usaglasiti zadovoljavajuća cijena i za proizvođače i za otkupljivače.
Društvo
LJETO SE NE PREDAJE! Temperature do 32 stepena, ali OVDJE će vas iznenaditi kiša!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje pretežno sunčano i toplije, a u drugom dijelu dana ponegdje će postojati uslovi za prolaznu kišu ili pljuskove.
Jutro će biti svježe i pretežno vedro, a prolazna magla moguća je u kotlina i oko rijeka, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Poslije podne oblačnost će se sa slabom kratkotrajnom kišom premještati ka sjeveru i istoku.
Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 15, u višim predjelima od sedam stepeni, a dnevna od 26 do 32 stepena Celzijusova.
Duvaće slab do umjeren vjetar, uglavnom sjevernih smjerova.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas preovladava sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.
Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak 17, Kalinovik, Mrakovica, Čemerno i Sokolac 18, Ivan Sedlo 19, Gacko i Kneževo 20, Drinić i Livno 21, Srebrenica i Bugojno 22, Mrkonjić Grad i Rudo 23, Zvornik, Šipovo, Drvar, Jajce, Sarajevo i Tuzla 24, Višegrad, Ribnik, Srbac, Foča, Bihać, Sanski Most i Zenica 25, Banjaluka, Bijeljina, Prijedor, Doboj, Novi Grad i Bileća 26, Trebinje 27 i te Mostar 31 stepen.
Društvo
HAOS U SOCIJALNOJ ZAŠTITI Sindikat poručuje: Lokalna samouprava NEMA PRAVO na plate u ustanovama!

Sindikat zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske smatra da je neprimjenjiva i pravno neosnovana inicijativa Saveza opština i gradova kojom se traži usklađivanje koeficijenata i plata u ustanovama socijalne zaštite sa zakonom koji reguliše plate u lokalnoj samoupravi.
Iz Sindikata su pojasnili da Zakon o platama za zaposlene u organima jedinice lokalne samouprave nema pravno dejstvo u ustanovama socijalne zaštite.
Istaknuto je da inicijativu Saveza pojedini direktori ustanova koriste kao izgovor da odugovlače ili odbiju kolektivne pregovore, što predstavlja direktno kršenje Zakona o radu i Posebnog kolektivnog ugovora.
“Prema odredbama kolektivnog ugovora, poslodavci su bili dužni da započnu pregovore za zaključenje pojedinačnih kolektivnih ugovora najkasnije do 10. jula ove godine”, istakli su u Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite Srpske.
Podsjećaju je posebni kolektivni ugovor za zaposlene u oblasti socijalne zaštite, koji je stupio na snagu 10. juna, važeći za sve ustanove u ovoj oblasti osim za one čiji je osnivač Republika Srpska, te da predstavlja obavezujući pravni akt.
“Finansijske teškoće ustanove ili odluke osnivača ne mogu biti osnov za ignorisanje odredaba kolektivnog ugovora. Svaka povreda odredaba podliježe nadzoru inspekcije rada, a u slučaju kontinuirane povrede, Sindikat zdravstva i socijalne zaštite će inicirati pokretanje postupaka pred nadležnim organima, uključujući sudske instance”, zaključuju u saopštenju.
-
Region1 dan ago
STIGLA PORUKA IZ BEOGRADA! Srbi da podnesu tužbe za genocid
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ PORUČIO JOKANOVIĆU “Ne možete tražiti veće plate, a istovremeno BLOKIRATI PRIHODE GRADA”
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ ODLUČAN: Prijevremeni izbori nisu rješenje, Republika Srpska čeka redovne izbore! (VIDEO)
-
Svijet3 dana ago
MAKRON NE ODUSTAJE! Evropa nikada neće napustiti Ukrajinu
-
Banjaluka3 dana ago
HUMANITARNA ŠETNJA ZA SRĐANA STOJNIĆA! Pomozimo da iz najvažnije trke izađe kao pobjednik
-
Politika2 dana ago
Savanović poručio doktoru “ĐAJIĆU, SPASAVAJ PACIJENTE, A NE BANJALUKU!”
-
Politika1 dan ago
PO KO ZNA KOJI PUT, NJIHOVI “PIPCI” SEŽU SVUDA! SNSD se miješa u rad Udruženja penzionera Banjaluke?
-
Politika3 dana ago
SUD I TUŽILAŠTVO BIH NEUSTAVNI, OSIM KAD NISU: Gdje prestaje logika, tu Radovan Kovačević počinje braniti Milorada Dodika