Connect with us

Društvo

Poljoprivreda na KOLJENIMA! Dok bacamo DOMAĆE, stiže skupo i sumnjivo!

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na inostrana tržišta je prošle godine iznosio 1,1 milijardu KM, dok je vrijednost uvoza bila višestruko veća – čak 4,9 milijardi KM.

Navedeno je to u Analizi spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2024. godinu, dokumentu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iz kojeg proističe da je stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila svega 22 odsto.

U strukturi našeg izvoza dominiraju proizvodi poput mlijeka, smrznute maline, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi poput kečapa, keksa, itd. manje zastupljeni.

Za razliku od izvoza, u uvozu dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, piva dobijenog od slada, cigareta, bezalkoholnih pića, goveđeg mesa, zatim primarnih proizvoda poput šećera za rafinisanje, kafe i dr.

“Iako i izvoz i uvoz bilježe rast, razlika u njihovoj vrijednosti od 3,8 milijardi KM ukazuje na činjenicu da BiH ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu”, naveli su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Dok se poljoprivrednici iz BiH već godinama, pa i decenijama, hvataju za glavu zbog nerentabilne proizvodnje, brojke pokazuju u koliko su oni, zapravo, teškoj tržišnoj utakmici.

“Vodeći uvozni proizvod su goveđe svježe ili rashlađene prednje četvrtine sa vrijednosti uvoza od 154,3 miliona KM. Oko 95 odsto goveđih svježih ili rashlađenih neraskomadanih ili raskomadanih prednjih četvrtina se uvozi iz Poljske (34 odsto), Italije (28 odsto), Nizozemske (14 odsto), Njemačke (12 odsto) i Belgije (sedam odsto). Uvoz tih proizvoda je veći za tri odsto u poređenju sa prethodnom godinom, dok je ta razlika značajno veća, i to za 95 odsto, u poređenju sa 2020. godinom”, navode iz Ministarstva.

Meso, međutim, nije jedini problem. Mnogi tvrde da je zdrava voda jedan od naših najvećih resursa, ali…

“Na drugom mjestu po uvozu je voda koja uključuje mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju sa vrijednosti uvoza 152,7 miliona KM, koja je takođe zabilježila povećanje uvoza za 18 odsto u poređenju sa prethodnom godinom”, kazali su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Pšenicu i suražicu uvozimo iz Mađarske (53 odsto), Srbije (37 odsto) i Hrvatske (10 odsto), te dajemo ogromne pare i na tu stavku: prošlogodišnji uvoz od 118,3 miliona KM je bio za 14 odsto veći od prethodne godine.

Uvozimo, naravno, i mlijeko u ogromnim količinama, ali i druge proizvode kao što su voće, povrće, med, alkohol itd.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, podsjeća da poljoprivrednici već godinama upozoravaju na težak položaj u kojem se nalaze.

“Jasno je da mi ne možemo da proizvedemo svega u dovoljnim količinama, ali imamo puno toga što bacamo, a ne možemo da plasiramo po fer, tržišnim cijenama. Imamo dampinške cijene iz uvoza koje guše našu proizvodnju. I onda prerađivači kažu da nemaju dovoljno sirovina, pa su prinuđeni da uvoze. Ali, kada bi stvari posložili redom i kada bi se odgovarajuće ograničavajuće mjere uvodile po sezoni i vrstama proizvoda, onda kada ih mi imamo, to bi ljude stimulisalo za proizvodnju jer imaju zagarantovano tržište. Međutim, očigledno je neko definisao da BiH bude uvozno orijentisana kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.

Borci za zaštitu potrošača poručuju: “Baš zato što toliko uvozimo, sve nam je i skupo”.

“Prvo, ne znamo šta uvozimo, drugo, to je lošeg kvaliteta, a treće, cijene su vrlo visoke i četvrto, upropaštavamo svoju poljoprivrednu proizvodnju. Kako god okrenemo, na taj način potrošači nisu zaštićeni”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Posmatrajući pojedinačno zemlje trgovinske partnere, tu se u najvećoj mjeri oslanjamo na države u regionu kada je riječ o našem izvozu. Naime, 20 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda se iz BiH plasira u Hrvatsku, 19 odsto u Srbiju, 11 odsto u Crnu Goru, osam odsto u Sjevernu Makedoniju, sedam odsto u Tursku, pet odsto u Sloveniju, itd.

Related Topics:

Društvo

ZEMLJOTRES U BIH: Građani prijavili snažno podrhtavanje i neobičnu buku

Podrhtavanje tla zabilježeno je u Bosni i Hercegovini jutros, 15. novembra, u 5.45 sati, prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).

Nakon zemljotresa građani su na stranici EMSC-a ostavljali komentare o tome kako su osjetili podrhtavanje.

Prijave su, između ostalog, stigle iz sarajevskih naselja Kobilja Glava, Koševsko i Velešići, prenosi “Avaz”.

Jedan od stanovnika Kobilje Glave naveo je da je na osmom spratu zgrade čuo snažan udar, ali da nije osjetio ljuljanje.

Drugi građanin iz istog naselja opisao je podrhtavanje kao snažno, ali kratkotrajno. Ljuljanje je osjetio i stanovnik Velešića.

U komentarima su se mogli pročitati i opisi poput: „Koševsko lagano“, „Kratko, Velešići“, „Zaljuljalo se uz veliku buku poput eksplozije, ali je brzo prošlo. Blizu Vječne vatre sam“ i „Čulo se kao da je nešto palo na zgradu“.

Prema trenutno dostupnim podacima na stranici EMSC-a, nisu navedeni magnituda, dubina ni tačna lokacija epicentra zemljotresa.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH sve traženiji odmor od 200 evra po noćenju: EVO ŠTA GOSTI DOBIJAJU

Noćenje u privatnim kućama i vilama prilagođenim porodičnom i halal turizmu u Bosni i Hercegovini košta od 200 evra i više, a rastuća potražnja za ovakvom vrstom odmora potvrđuje da BiH postaje sve prepoznatljivija destinacija za porodice koje traže privatnost, komfor i sadržaje prilagođene njihovim potrebama.

Kuće s bazenima sve traženiji turistički proizvod

Ovaj segment turističke ponude bilježi kontinuiran rast, a osim gostiju iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, sve je više posjetilaca iz zemalja Evropske unije, piše Fena.

Da je ovogodišnja sezona bila izuzetno uspješna, potvrđuje i Elma Badžak, vlasnica Agencije Halal Odmori, koja ističe da kuće s privatnim i unutrašnjim bazenima postaju važan turistički proizvod, posebno u mostarskoj regiji.

Kako navodi Badžak, osim stalnih gostiju koji se iz godine u godinu vraćaju, ove sezone zabilježen je i značajan dolazak novih turista, koji su upravo zbog specifične ponude privatnih kuća s bazenima odabrali Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju za odmor.

“Ove godine imali smo nove goste koji su se upravo zbog ponude kuća s bazenima, prilagođenih halal i porodičnom turizmu, odlučili doći u BiH. Kuće s bazenima predstavljaju novi turistički proizvod i ozbiljne smještajne kapacitete, posebno u mostarskoj regiji, koji su dodatni motiv za dolazak stranih gostiju”, kazala je Badžak.

Ponuda Agencije Halal Odmori trenutno obuhvata oko 70 smještajnih kapaciteta, među kojima dominiraju kuće s vanjskim i unutrašnjim bazenima, dok su dio ponude i hoteli koji su se opredijelili za ovu vrstu usluge.

Posebno ohrabruje podatak da više od 90 posto gostiju dolazi iz zemalja Evropske unije, što pokazuje da BiH sve više prepoznaju i turisti koji žive na evropskom tržištu, a traže privatnost, komfor i odmor prilagođen potrebama cijele porodice.

Luksuz i privatnost za najmanje 200 evra po noćenju

Prema riječima Badžak, broj zadovoljnih gostiju iz godine u godinu raste, a boravak u privatnim kućama sve se više pozicionira kao oblik luksuznog odmora.

“Za razliku od hotelskog smještaja, gdje dijelite određene sadržaje s drugim gostima, u kući imate ekskluzivnost koju koristite isključivo sa svojom porodicom. To je luksuzni odmor i gosti prepoznaju njegovu vrijednost. Prosječno trajanje boravka ove godine bilo je između četiri i po i pet noćenja, a imamo i rezervacije koje traju do 14 dana “, navela je Badžak.

Dodaje da su gosti spremni izdvojiti od 200 evra po noćenju za ovakav vid smještaja, što potvrđuje da postoji tržište za kvalitetnu i specijaliziranu turističku ponudu.

Više od 90 posto gostiju dolazi iz Evropske unije

Iako su ranijih godina među gostima dominirali bh. građani i dijaspora, Agencija Halal Odmori posljednjih godina uspješno se pozicionira i na širem evropskom tržištu.

Badžak smatra da je upravo Evropa tržište na kojem BiH ima značajan prostor za daljnji razvoj porodičnog i halal turizma.

“Naši gosti su uglavnom iz Evrope i više od 90 posto dolazi iz zemalja Evropske unije. Nemamo ambiciju da se nužno širimo na daleka tržišta. Bili bismo zadovoljni kada bismo dovoljno dobro promovirali ovu vrstu odmora među porodicama koje žive u Evropi i koje traže upravo takvu destinaciju”, istakla je.

Turisti troše i na restorane, izlete i druge sadržaje

Osim direktnih prihoda od smještaja, razvoj porodičnog turizma ima značajan multiplikativni učinak na lokalnu ekonomiju. Gosti koji borave u privatnim kućama koriste i brojne druge turističke sadržaje, od restorana i suvenirnica do muzeja, turističkih vodiča, izleta, outdoor aktivnosti i usluga iznajmljivanja automobila.

Prema ocjeni Badžak, riječ je o gostima koji tokom odmora žele upoznati destinaciju i koristiti različite sadržaje, čime direktno doprinose poslovanju brojnih lokalnih privrednih subjekata.

“Ljudi koji odaberu ovu vrstu odmora i Bosnu i Hercegovinu spremni su ovdje potrošiti značajan dio novca koji su tokom godine štedjeli za godišnji odmor. Oni svakodnevno posjećuju restorane, kupuju suvenire, koriste outdoor aktivnosti, obilaze muzeje, angažiraju turističke vodiče i iznajmljuju automobile. Na taj način podržavaju cijeli jedan sistem turističke ponude i otvaraju prostor za njen daljnji razvoj”, naglasila je ona.

Razvoj turizma zahtijeva bolju infrastrukturu

Ipak, smatra da daljnji rast turizma ne može zavisiti isključivo od privatnog sektora, koji se, kako kaže, relativno brzo prilagođava potrebama tržišta, već je neophodno da razvoj prati i odgovarajuća javna infrastruktura.

Kao neke od ključnih izazova navodi cestovnu infrastrukturu, nedostatak javnih parking prostora, turističke informativne centre i druge sadržaje koji su važni za kvalitetno iskustvo posjetilaca.

“Privatni sektor se jako dobro organizira i relativno brzo može odgovoriti na potrebe i potražnju gostiju. Međutim, infrastruktura je nešto na šta mi kao privatnici ne možemo utjecati. Prošle godine putovanje do Sarajeva znalo je trajati i do pet sati. To su problemi koji se moraju rješavati kroz razvojne strategije i djelovanje nadležnih institucija. Važno je da se i zvanične strukture prilagode dinamici razvoja turizma”,  upozorila je Badžak.

Potencijal u manje poznatim destinacijama Hercegovine

Kada je riječ o daljnjem razvoju porodičnog i halal turizma, smatra da BiH ima mogućnost postati konkurentnija destinacija u regionu, ali i da je neophodno pažljivije planirati turističku promociju.

Poseban potencijal vidi u promociji manje poznatih destinacija i područja koja se nalaze u zaleđu već etabliranih turističkih centara.

Kao primjer navodi Mostar i Blagaj, koji tokom ljetne sezone bilježe veliki broj posjetilaca, dok obližnja područja poput Podveležja, Rujišta i Goranci nude značajne mogućnosti za razvoj novih turističkih sadržaja.

“Mostar i Blagaj su tokom ljeta puni turista i u pojedinim periodima više nije ugodno boraviti u tim destinacijama zbog velikih gužvi. Međutim, imamo odličnu ponudu u njihovom zaleđu. Podveležje, Rujište i Goranci samo su neki od primjera područja koja imaju veliki potencijal. Upravo takve sadržaje trebamo više promovirati i povezivati u jedinstvenu turističku ponudu”, kazala je Badžak.

Dodaje da turističke zajednice i nadležne institucije trebaju raditi na ciljanoj promociji sadržaja koji imaju prostor za rast, umjesto da se promocija isključivo usmjerava na destinacije koje se već suočavaju s velikim brojem turista.

Planirano širenje ponude na Krajinu, Srednju Bosnu i Sarajevo

Agencija Halal Odmori u narednom periodu planira dodatno širiti ponudu i učvrstiti svoju poziciju na tržištu, a uz već razvijenu mrežu smještajnih kapaciteta u Hercegovini, interes za proširenje poslovanja usmjeren je i prema Krajini, Srednjoj Bosni i Sarajevu.

“Naši planovi su da se dalje etabliramo, širimo ponudu i doprinesemo razvoju turizma u BiH, ne samo u segmentu porodičnog i halal turizma nego i generalno. Smatramo da ova vrsta ponude ima veliki potencijal i želimo biti dio njenog daljnjeg razvoja”, zaključila je Badžak.

Nastavi čitati

Društvo

PAO SISTEM, nema prelaska granice sa Hrvatskom

Prelazak granice između BiH i Hrvatske je onemogućen zbog pada sistema na hrvatskim graničnim prelazima, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.

Kako navode na AMS RS u toku je otklanjanje kvara.

Na sajtu AMS RS navode se i da zbog tehničkih poteškoća trenutno nije dostupan prenos sa kamera koje prikazuju stanje saobraćaja na graničnim prelazima.

To znači da građani trenutno ne mogu putem kamera na zvaničnoj internet stranici AMS-a RS provjeriti kakvo je stanje na graničnim prelazima.

Dok se problem ne riješi, umjesto snimaka sa kamera prikazuje se logotip AMS-a RS.

Nastavi čitati

Aktuelno