Predsjednica Evropske komisije pozdravila je sporazum o uvođenju 18. paketa sankcija Rusiji i istakla da se njime udara u “srce ruske ratne mašinerije”.

Ona je to napisala na svom nalogu na mreži Iks, a nakon što su ambasadori EU odobrili 18. paket sankcija.

“Udaramo u srce ruske ratne mašinerije. Ciljajući njen bankarski, energetski i vojno-industrijski sektor, uključujući i novo dinamično ograničenje cijena nafte. Pritisak je na snazi. Ostaće na snazi dok Putin ne okonča ovaj rat. Hvala vam na ovom prvom uspjehu”, napisala je ona, prenosi Tanjug.

Paket sankcija Rusiji, 18. po redu, koji su danas odobrili ambasadori Evropske unije predviđa, između ostalog, da će još oko 20 ruskih banaka biti isključeno iz međunarodnog platnog sistema Svift (SWIFT), ograničenje cijene nafte, ali i da će se Rusija suočiti sa potpunom zabranom transakcija, kao i ograničenjima nametnutim ruskoj nafti prerađenoj u trećim zemljama.

Paket bi trebao da bude usvojen u toku popodneva na sastanku ministara EU u Briselu, a prije nego što mjere budu formalno usvojene, moguće su izmjene.

U Njemačkoj su mnoga zanimanja toliko loše plaćena da radnici jedva sastavljaju kraj s krajem sa svojim mjesečnim prihodima.

Prema saopštenju Saveznog zavoda za statistiku kao odgovor na zahtjev grupe “Sahra Vagenkneht Alijansa” (BSW) u Bundestagu, poslovi čišćenja su među najslabije plaćenim zanimanjima u Njemačkoj, sa prosečnom bruto platom za puno radno vrijeme od 2.493 evra, objavili su nemački mediji.

Neadekvatna nadoknada

Poslovi u poljoprivredi su odmah iza njih, sa prosječnom bruto platom u Njemačkoj od 2.531 evra mjesečno. Poslovi u turizmu, hotelijerstvu i ugostiteljstvu takođe nisu baš dobro plaćeni, sa prosječnom bruto platom od 2.634 evra, javljaju njemački mediji.

Zapanjujuće je da mnogi nisko plaćeni poslovi uključuju i sistematski relevantne i svakodnevne aktivnosti. Ovi poslovi su neophodni za funkcionisanje društva, ali često dobijaju neadekvatnu nadoknadu.

Šta možete učiniti povodom niskih plata?

Ne postoji opšta izjava o tome koliko novca je osobi potrebno za život. Svaka osoba mora donijeti ovu odluku na osnovu svog individualnog načina života. Važno je da prihod bude dovoljan za pokrivanje osnovnih potreba kao što su smještaj, adekvatna hrana i društvene interakcije, piše Feniks magazin.

Jedan od načina za borbu protiv niskih plata jeste uspostavljanje minimalne satnice. Prema podacima Njemačke konfederacije sindikata, ona trenutno iznosi 12,82 evra, prenosi Blic.

Druga opcija je bezuslovni osnovni dohodak, u kojem svi građani dobijaju neoporezivi iznos novca, bez obzira na svoju profesionalnu djelatnost, pišu njemački mediji. Ovaj osnovni dohodak je namijenjen zaštiti samozaposlenih, podršci ljudima u njihovim karijernim izborima i smanjenju tereta za radnike sa niskim platama. Međutim, postoje neki izazovi u sprovođenju ove ideje u Njemačkoj.

Specijalni sud u Hagu postepeno uspostavlja praksu blagih kazni za osuđene bivše pripadnike terorističke OVK zbog ratnih zločina 1998. i 1999. godine na Kosovu i Metohiji, pišu beogradske ”Večernje novosti”.

Ovaj sud, službenog naziva ”Specijalna vijeća Kosova”, poslije Saljiha Mustafe znatno je smanjio kaznu i drugom osuđenom Albancu Pjeteru Šalji, a očekuje se da bude još ublažena.

Beogradski dnevnik piše da se već sada da uočiti obrazac po kojem rade strane sudije, da prvostepena presuda koju izreknu zločincu iz takozvane OVK bude realna i odgovarajuća za teške zločine, koje je počinio i koji su dokazani tokom suđenja.

Onda po žalbama drugostepena presuda potvrdi sve te strahovite zločine, zanemarljivo modifikuje poneku činjenicu, okrivljenog proglasi krivim, ali smanji mu prvostepeno izrečenu kaznu.

Nakon žalbe na visinu te pravosnažne kazne sudsko vijeće na kraju smanji i tu ublaženu sankciju.

Kazna na kraju bude skoro prepolovljena, ali, kako pišu ”Večerenje novosti”, u praksi će biti još manja jer će svaki osuđenik poslije dvije trećine izdržane kazne imati pravo da traži uslovni otpust iz zatvora, za šta već nema sumnje da će biti i odobren.

Tako je skoro prepolovljena kazna Saljihu Mustafi, osuđenom na 26 godina zatvora za teške ratne zločine u logoru u selu Zlaš na Kosovu i Metohiji 1999. godine nad albanskim civilima, koji nisu podržavali terorističku OVK.

Nakon žalbe na presudu kazna mu je smanjena na 22 godine, a nakon nove žalbe na visinu kazne osuđen je na 15 godina zatvora – kazna mu je umanjena za čak 11 godina.

Kako je u pritvoru već pet godina, za još pet, 2030. godine moći će da traži uslovni otpust i tako izađe na slobodu poslije samo 10 godina zatvora, na koji je osuđen zbog teških ratnih zločina.

List piše da se isti scenario uočava i kod Šalje, koji je za ratne zločine, proizvoljno lišavanje slobode, mučenja i ubistvo albanskih civila u fabrici metala u gradu Kukeš na sjeveru Albanije, koja je bila pretvorena u ilegalni zatvor, osuđen prvo na 18 godina zatvora.

Nakon žalbe na tu presudu kazna mu je prije nekoliko dana smanjena na 13 godina zatvora, a za koji mjesec može se očekivati da mu djelimično prihvate žalbu i još smanje kaznu.

Advokat Predrag Milovančević, koji je pred Haškim tribunalom branio okrivljene Srbe izjavio je za ”Novosti” da je isti taj model ranije korišten prema optuženim Hrvatima.

U toj instituciji sudi i četvorici vođa takozvane OVK – Hašimu Tačiji, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju. I ovo, kao i suđenja Šalji i Mustafi prate zastrašivanja svjedoka i odavanja identiteta zaštićenih svjedoka.