Ruski izvori tvrde da su njihove snage prvi put tokom troipogodišnje invazije zauzele jedno naselje u ukrajinskoj Dnjepropetrovskoj oblasti, što bi – ako se potvrdi – predstavljalo psihološki udarac za Ukrajinu.

Prema navodima ruske državne novinske agencije RIA i proruskih blogera, ruske snage zauzele su selo Dačne, smješteno tik unutar teritorije Dnjepropetrovske oblasti.

Pozivajući se na uticajnog proruskog službenika Vladimira Rogova, RIA piše da su ruske snage “protjerale neprijatelja iz sela Dačne”.

The village of Dachnoye has been captured by advancing Russian forces. This is the first settlement liberated in Dnepropetrovsk oblast.

Using the DeepState map for illustration. They're still coping with a lot of "grey zone". pic.twitter.com/z8VYl85uKm

— Russians With Attitude (@RWApodcast) June 30, 2025

“Naše snage su napredovale u tom smjeru i već su istjerale neprijatelja iz sela Dačne. To je prvo naseljeno mjesto u Dnjepropetrovskoj oblasti iz kojeg je neprijatelj izbačen”, napisao je Rogov na Telegramu.

Ni ukrajinske vlasti ni rusko ministarstvo odbrane nisu odmah potvrdili te tvrdnje.

Prije tri nedjelje, ruski službenici su tvrdili da su njihove snage ušle u istočni dio Dnjepropetrovske oblasti, no ukrajinske vlasti tada su poručile da je napad odbijen. Dnjepropetrovska se nalazi zapadno od Donjecke oblasti i nije među pet ukrajinskih regija na koje Rusija polaže formalno pravo.

Tokom nedavnih mirovnih pregovora u Istanbulu, ruski su pregovarači zaprijetili da će uzeti još teritorija ako Ukrajina ne pristane na ruske uslove mirovnog sporazuma.

Rusija intenzivno bombarduje Dnjepropetrovsku oblast: u napadu prošle nedjelje ubijeno je najmanje 17 civila, a pogođene su škole, bolnice i putnički voz. I dok Kijev tvrdi da ruska ljetna ofanziva posustaje, Moskva i dalje zauzima nove položaje, tokom vikenda ruske su snage preuzele veliko nalazište litijuma u Donjeckoj oblasti.

Riječ je o resursu na koji je Ukrajina računala u jačanju ekonomskog partnerstva sa SAD-om.

U aprilu su SAD i Ukrajina potpisale sporazum o podijeli dobiti od buduće prodaje ukrajinskih minerala i retkih elemenata.

Taj je dogovor, prema riječima američkog predsjednika Donalda Trampa, zamišljen kao ekonomski podsticaj SAD-u da nastavi ulagati u ukrajinsku odbranu i obnovu – nakon što on ispregovara mir s Rusijom.

No sporazum Ukrajini nije dao nikakve sigurnosne garancije, a rusko zauzimanje nalazišta moglo bi dodatno oslabiti pregovaračku poziciju Kijeva prema Vašingtonu.

Rusija trenutno kontroliše oko petinu ukrajinske teritorije, uključujući Krim, više od 99 posto Luganske oblasti te 70 odsto Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti. Takođe drži dijelove Harkovske i Sumske oblasti.

🇷🇺🇺🇦The first settlement in the Dnipropetrovsk region has been liberated!

The 114th brigade demonstrates the flag in the liberated Dachnoye! pic.twitter.com/7jBxbR6jcP

— Intel Slava (@Intel_Slava) July 1, 2025

Uprkos javnim izjavama o spremnosti na mirovne pregovore, Moskva ne pokazuje nikakve znakove usporavanja ofanzive.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedjeljak da bi uskoro trebao biti poznat vremenski okvir za treći krug pregovora s Ukrajinom. Dodao je da dinamika pregovora “uveliko zavisi o stavu Kijeva i efikasnosti posredovanja Vašingtona”, piše Index.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zasad nije uspio da uveri SAD da uvede dodatne sankcije Rusiji.

Američki predsjednik više je puta dao naslutiti da ne želi uvoditi nove sankcije Moskvi, uz obrazloženje da bi to moglo ugroziti pregovore o miru.

Guverner samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR), Leonid Pasečnik, izjavio je da Rusija sada ima punu kontrolu nad teritorijom te republike.

Pasečnik je u ponedjeljak za ruske medije rekao da su “sve teritorije LNR u potpunosti pod ruskom kontrolom” i da se trenutno preduzimaju koraci za obnovu infrastrukture i integraciju regiona u pravni i ekonomski sistem Ruske Federacije.

Ova izjava dolazi nakon više od dvije godine od početka ruske invazije na Ukrajinu i usljed intenzivnih sukoba u istočnom Donbasu, gdje su Lugansk i susjedni Donjeck centri separatističkih snaga koje podržava Moskva.

Ukrajinske vlasti nisu komentarisale najnoviju tvrdnju, ali su ranije više puta istakle da će nastaviti borbu za oslobađanje svih okupiranih teritorija, uključujući Lugansk.

Izbor nasljednika 14. Dalaj Lame, koji u nedjelju puni 90 godina, postaje sve aktuelnija tema, ne samo među budističkim vjernicima već i na relaciji Kina-Indija-Sjedinjene Američke Države, zbog širokih vjerskih i geopolitičkih implikacija.

U nedavno objavljenoj knjizi “Glas za one bez glasa”, Dalaj Lama navodi da će se njegov nasljednik roditi van Kine, te da će oko svog 90. rođendana saopštiti dodatne detalje o procesu nasljeđivanja, prenosi Reuters.

– Postojaće određeni okvir za razgovore o nastavku institucije Dalaj Lame – rekao je on na skupu u Daramšali, bez daljih pojašnjenja.

Tibetanska vlada u egzilu saopštila je da je formiran sistem za nastavak duhovne i administrativne linije, a Fondacija “Gaden Phodrang”, koju je Dalaj Lama osnovao 2015. godine, biće zadužena za pronalaženje i prepoznavanje njegove reinkarnacije.

Zvanični Peking, međutim, tvrdi da, prema zakonima i običajima iz vremena dinastije Ćing, ima pravo da odobri izbor Dalaj Lame, insistirajući da se reinkarnacija mora desiti u Kini i da se izbor obavi kroz tradicionalni ritual “zlatne urne”.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova nedavno je saopštilo da Dalaj Lama nema pravo da govori u ime tibetanskog naroda, označivši ga kao političkog izgnanika.

Dalaj Lama oštro odbacuje svaki pokušaj kineskog miješanja u izbor njegovog nasljednika, poručujući da tibetanski budisti ne treba da prihvate “kandidata izabranog iz političkih motiva, uključujući i one iz Narodne Republike Kine”.

Indija, u kojoj živi više od 100.000 tibetanskih budista, zadržava neutralan, ali zaštitnički stav prema Dalaj Lami, čije prisustvo u toj zemlji ima i simbolički i strateški značaj u odnosima sa Kinom.

SAD su više puta istakle da se protive bilo kakvom kineskom uticaju na izbor budućeg Dalaj Lame, a američki Kongres je 2024. godine usvojio zakon kojim se Kina poziva da pregovara o tibetanskoj autonomiji, prenosi Euronews.

Duhovni vođa Tibetanaca, dobitnik Nobelove nagrade za mir, nalazi se u egzilu u indijskom gradu Daramšali od 1959. godine, nakon neuspjelog ustanka protiv kineske vlasti.