Connect with us

Društvo

LJUDSKI NEMAR U SRPSKOJ DOŽIVLJAVA VRHUNAC: Urušava se most star vijekovima

U selu Bratač, iznad rijeke Zalomke, gdje se susreću priroda i istorija, most “Ovčiji brod”, nekada ključna spona između Nevesinja i Gacka, iako je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, propada u tišini prepušten zubu vremena i ljudskom nemaru.

Svaki kamen ugrađen u ovaj most priča priču dugu više vijekova jer se pretpostavlja da je sagrađen najvjerovatnije u XVI vijeku ili poslije. Stotinama godina kasnije, zbog nebrige ljudi ovog doba, most se urušava, zbog čega su svoj glas digli mještani ovog kraja.

Kako kažu, most je pred rušenjem.

“Mi, grupa stanovnika Bratača, protekle dvije godine smo se obraćali svakoj instituciji za koju smo smatrali da može da pomogne da se most spasi. Bilo je svakakvih odgovora, od onih da nema para, preko onih da nije u njihovoj nadležnosti, do nekih tankih obećanja da bi mogli nešto pomoći. Uglavnom, da sumiramo, slaba vajda od svega. Manja je tuga što se most ruši – od one da to nikome ne smeta. Da li je moguće da kultura i istorija više nikome nisu važni?! Sudeći prema stanju našeg mosta, izgleda da zaista nisu”, kažu mještani.

I biće, izgleda, da su u pravu. O značaju mosta piše i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u svojoj odluci iz 2018. godine, kada ga i proglašava nacionalnim spomenikom.

“Istorijska građevina ‘Ovčiji brod’, most u selu Bratač, posjeduje veoma izražene vrijednosti: istorijska vrijednost dobra, umjetnička i estetska vrijednost dobra, društvena vrijednost, autentičnost, integritet i ambijentalno/pejzažni kontekst”, navodi se u odluci.

Oni su još prije sedam godina naveli da se most nalazi u veoma lošem stanju.

“Na svodovima mosta primjetna su oštećenja i nedostaci vezivnog maltera i spojnica, tako da je cijela konstrukcija u lošem stanju. Prisutna je samonikla vegetacija i biološke naslage na zidovima, u spojnicama i na svodu, a nedostatkom redovnog održavanja i višegodišnjim nemarom most je izložen ubrzanom propadanju”, istakli su iz Komisije prilikom proglašavanja mosta nacionalnim spomenikom.

Zbog svega toga ovaj most se nalazi i na listi ugroženih spomenika, a tu je jer je, kako kažu, “ugrožen zbog lošeg stanja konstrukcije, bioloških naslaga i nemogućnosti redovnog održavanja”.

Za komentar smo kontaktirali i Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, iz koga ističu da su bili započeli izradu projektne dokumentacije.

“Zavod je zastao jer su se prilikom projektovanja uočila značajna slijeganja samog tla, te su potrebna sveobuhvatna geološka istraživanja, za koje u tom trenutku nismo posjedovali dovoljna finansijska sredstva. Aplicirali smo na više međunarodnih projekata, čak je jedan i bio izvjestan da će se realizovati. Slovenačka Akademija umjetnosti se ponudila da izvrši ispitivanje tla i 3D snimanje pukotina mosta, ali do toga nije došlo iz Zavodu nepoznatih razloga”, navodi Jasna Milešević, direktorica Zavoda.

Kako dodaje, trenutno su u procesu nabavke drona za 3D snimanje kako više ne bi imali ovu vrstu problema.

“Da pojasnim: projekat ovakve vrste, tu se misli na kompletnu projektnu dokumentaciju – arhitektonska, konstruktivna i sve ostale faze podrazumijevaju opsežna istraživanja, najčešće angažovanje stručnjaka različitih profila, te zaista nisu jednostavna stavka, kako finansijski, tako i stručno. Zavod je opet kontaktirao nadležne u Nevesinju da se vidi mogu li se pronaći sredstva i stručnjaci kako bi se otkočio ovaj za nas značajan projekat”, kaže Mileševićeva za “Nezavisne novine”.

Da li će doći do obnove mosta i hoće li se za njegov spas zauzeti i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, koja ga je i proglasila nacionalnim spomenikom pitali smo upravo pomenutu komisiju, međutim odgovor nismo dobili.

Milenko Avdalović, načelnik Nevesinja, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da ova opština nema sredstva za obnovu.

“To je preozbiljan posao. Opština Nevesinje prvo nema pravo to da radi. Mi bismo možda i radili da nije pod zaštitom. Mi smo spremni da se uključimo, ali mora Zavod da krene, a mi smo spremni da pomognemo koliko možemo”, rekao je on.

Bez “Ovčijeg broda”, koji je jedan od simbola Nevesinja, neće biti ni turizma u ovom mjestu, smatra Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ova opština ima sve predispozicije da postane atraktivna turistička destinacija.

“Ukoliko ne bude ‘Ovčijeg broda’ neće biti ni turizma, toliki je značaj tog srednjovjekovnog mosta. Toliki je značaj i uticaj na turizam. Nebriga o kulturnom nasljeđu je velika i mislim da je već učinjena velika šteta. Da li je popravljiva ili ne, to treba da kažu nadležni, koji su trebali taj zaštićeni spomenik ne samo da očuvaju, nego da ga i obezbijede. S druge strane, dešava se da je on devastiran, da se obrušava”, kaže Radić.

Kako ističe, Nevesinje je postalo važno mjesto na turističkoj mapi Srpske u vremenu pandemije virusa korona, kada su ljudi bili okrenuti istraživanjima domaćih destinacija. Međutim, ako se ne sačuva most, turizma u ovom mjestu neće ni biti.

“Tamo gdje nema brige o kulturnom nasljeđu, nema ni turizma”, zaključuje on.

Related Topics:

Društvo

ZLATO NAM NIJE U ZEMLJI! 600 miliona KM na tuđoj teritoriji – šta ako ga NE VRATE?!

Za razliku od većine zemalja u svijetu i okruženju, Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ne planira da zlato koje ima u svijetu, barem djelimično vrati u BiH, a što je, prema ocjeni stručnjaka, pogrešno i rizično s obzirom na to da se u posljednje vrijeme i finansijski sistemi koriste kao geopolitičko oružje.

Trenutno, Bosna i Hercegovina, odnosno Centralna banka BiH, posjeduje oko 3,5 tona monetarnog zlata, čija vrijednost je 600 miliona KM, i ono je fizički smješteno u Centralnoj banci Engleske.

“Zlato koje se nalazi u Londonu ili drugim velikim finansijskim centrima u Evropi i svijetu je lako utrživo, odnosno veoma likvidno. Prenosom zlata u našu državu, njegova utrživost, odnosno likvidnost bi bila umanjena, te je u skladu sa ovim strateško opredjeljenje CB BiH da se zlatne rezerve nalaze u inostranstvu na trenutnoj lokaciji”, rekli su “Nezavisnim” u Centralnoj banci BiH dodajući da je zlato sastavni dio deviznih rezervi i služi kao pokriće domaćoj valuti te da se u svakom trenutku i u slučaju potrebe može iskoristiti i konvertovati u evre.

Ipak, za razliku od Bosne i Hercegovine, većina zemalja svijeta posljednjih nekoliko godina zlato povlači u svoje zemlje, a jedan dio ostavljaju u inostranstvu.

Slična situacija je i u regionu, pa tako Srbija, odnosno Narodna banka Srbije, planira da prenese sve svoje zlatne rezerve koje se nalaze izvan zemlje vrijednosti oko šest milijardi dolara, na domaće tlo.

Ovaj proces Srbija je započela još 2021. godine zbog “okruženja pojačane globalne neizvjesnosti”, a nedavno je Jorgovanka Tabaković, guverner NBS, rekla da će preostalih pet tona zlata koje se nalaze van zemlje biti vraćeno, “što je prije moguće”.

Pojedine zemlje, kao što je Rumunija, još 2019. godine u parlamentu su donijele zakon da 90 odsto od 61 tone zlata koje se drže u Londonu bude prebačene u Zemlju, a i Njemačka, kao zemlja koja poslije Amerike ima najveće zlatne rezerve u svijetu, dobar dio svog zlata vratila je u zemlju.

Trenutno, Njemačka ima oko 3.300 tona zlata, vrijednosti veće od 270 milijardi evra, a trenutno van zemlje imaju manje od 50 odsto zlata. Ranije, odnosno prije 2013. godine, najveći dio njemačkog zlata bio je van Njemačke. Do danas, od 2013. godine, Bundesbanka iz Njujorka je povukla 300 tona zlata, iz Francuske svih 374 tone, a značajne količine povučene su i iz Londona. Od 3.300 tona zlata, Njemačka u trezorima FED-a u Njujorku drži 1.200 tona, a preostalih malo više od 400 tona čuva Banka Engleske u Londonu.

Da zlato, ako nije u zemlji, i nije toliko sigurno, možda najbolje govori činjenica da je, recimo, 2019. godine Banka Engleske odbila Venecueli da vratiti 1,2 milijarde dolara vrijedno zlato.

“Povratak zlata u granice nacionalnih država nije samo tehničko pitanje upravljanja rezervama, to je politička i strateška poruka. Iskustva iz protekle decenije, uključujući blokade deviznih rezervi suverenih država i upotrebu finansijskih sistema kao geopolitičkog oružja, pokazala su koliko je važno imati neposrednu fizičku kontrolu nad ključnim oblicima imovine”, rekao je za “Nezavisne” Saša Stevanović, ekonomski analitičar.

On kaže da u tom kontekstu zlato ponovo stiče status monete suvereniteta, univerzalne, vanpolitičke i nezamjenjive rezerve vrijednosti, a njegova snaga leži upravo u tome što nije ničije “obećanje”.

“Što je dalje, što je dematerijalizovanije, to je nesigurnije. Upravo zato mnoge države, uključujući i naš region, vraćaju zlato u svoje trezore. Bosna i Hercegovina, nažalost, i dalje ima fiskalni tretman koji obeshrabruje i institucije i građane da povećaju izloženost zlatu – jedina smo zemlja u Evropi koja oporezuje investiciono zlato PDV-om. Vrijeme je da se i kod nas otvori ozbiljan dijalog o monetarnim rezervama, suverenitetu i zaštiti u vremenima globalne nestabilnosti”, zaključio je Stevanović.

Nastavi čitati

Društvo

“PLATA DOBRA, AL’ NIKO NEĆE DA RADI!” Srpska u panici – fali hiljade radnika, hitan uvoz stranaca!

Republici Srpskoj, prema procjenama, nedostaje između 7.000 i 8.000 kvalifikovanih radnika svih profila, ali mladi ne pokazuju interesovanje za ova dobro plaćena zanimanja, zbog čega se traže modeli uvoza radne snage, rekao je sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Srpske Mile Petrović.

Petrović je naglasio da se privredna društva u Republici Srpskoj susreću sa nedostatkom tesara, armirača, zidara, keramičara, rigipsera, rukovalaca građevinskim mašinama, ali i visokoobrazovanog kadra u ovoj oblasti.

“Konstantan je nedostatak ovih zanimanja i, nažalost, ne očekujem da ćemo ih iz domaćih resursa moći nadoknaditi. Imamo određeni broj radnika koji su na zalasku karijere, onih koji svoje poslove obavljaju adekvatno. Određen broj radnika je otišao na inostrana tržišta, ali nisu rijetki koji se u posljednje vrijeme vraćaju u Republiku Srpsku“, rekao je Petrović.

On je naveo da se u Republici Srpskoj traže određeni modeli uvoza radne snage, dodajući da je to neminovno i neophodno.

“Važno je da se u već postojeća privredna društva koja posluju na teritoriji Republike Srpske i imaju domaće zaposlene radnike, na osnovu određenih procedura, dovedu strani radnici“, rekao je Petrović.

Petrović smatra da je zbog svega što se dešava u svijetu neophodno da se bezbjednosne provjere tih radnika obavljaju mnogo ozbiljnije i da se tome posveti više pažnje, a da se procedure za dolazak pojednostave.

Prema njegovim riječima, problem je što mlade ne zanimaju ovakvi poslovi, iako su veoma dobro plaćeni.

“Preduzeća u Republici Srpskoj i te kako ulažu u radnu snagu, pa imamo slučajeve da na gradilišta dolaze ljudi koji se nikada nisu susretali sa ovim poslovima i oni bolji radnici troše svoje vrijeme kako bi osposobili stručnu i kvalitetnu radnu snagu“, rekao je Petrović i naglasio i da se zarade u sektoru građevinarstva konstantno povećavaju.

Petrović je naveo da obrazovni sistem u Republici Srpskoj u određenoj mjeri prati potrebe tržišta, međutim, nema zainteresovanog kadra da se bavi zanatima, prenosi Glas Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

UPOZORENJE ZA VLASNIKE ŠKODA! Problemi sa jastucima mogu izazvati OZBILJNE POVREDE – da li je vaše vozilo na spisku?

Za određene serije šest modela Škode u Srbiji predviđen je opoziv kako bi se sprečili rizici od povreda, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.

U pitanju su modeli City Go, Fabia, Rapid, Yeti, Octavia i Superb proizvedeni u periodu od 01. 07. 2015. do 01. 07. 2016. godine.

Razlog za opoziv, kako navodi NEPRO, jeste greška u proizvodnji vozačevog vazdušnog jastuka.

”Na obuhvaćenim vozilima došlo je do greške u proizvodnji vozačevog vazdušnog jastuka, iz ograničenog perioda proizvodnje, usled čega postoji rizik od pucanja plastičnog dela vazdušnog jastuka, kada se aktivira, što može dovesti do povređivanja putnika”, navedeno je na sajtu.

Opozivom broj “69PB” predviđena je zamena vozačevog vazdušnog jastuka.

Na sajtu Škode ovde vlasnici vozila, prema VIN broju (broj šasije vozila), mogu proveriti da li je njihovo vozilo obuhvaćeno ovim opozivom.

Nastavi čitati

Aktuelno