Društvo
POBUNA U ZDRAVSTVU ZBOG JAVNIH NABAVKI: Agencija tvrdi da pošteni nema čega da se plaše

Aktiv direktora kliničkih centara i bolnica u Bosni i Hercegovini uputio je poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zahtjev za neusvajanje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama i Prijedloga zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH.
O izmjenama ovih zakona poslanici bi trebali raspravljati na današnjoj sjednici, a ovu “reformu” mnogi su nazvali istorijskom s obzirom da se drastično povećavaju kazne za kršenje Zakona o javnim nabavkama, a uvodi se i posebno krivično djelo prevare u postupcima javnih nabavki.
Ipak, bolnice i klinički centri u BiH smatraju da je prije usvajanja Prijedloga Zakona o izmijenama Zakona o javnim nabavkama morala biti provedena javna rasprava. Ističu kako se u prijedlogu dva zakona navodi da sankcije moraju biti određene na takav način da budu odvraćajuće.
“Sankcije koje su predložene… su zaista odvraćajuće, ali na takav način da će odvratiti svakog od bavljenja poslovima javnih nabavki”, navodi se.
Smatraju da će uvođenje tako represivnog pravnog okvira dovesti do masovnog izbjegavanja i odbijanja učešća u postupcima javnih nabavki.
“Gledajući sa našeg stanovišta kao ugovornih organa čija je osnovna djelatnost usmjerena na pružanje usluga od opšteg interesa i pružanje blagovremene i što kvalitetnije zdravstvene zaštite svojim pacijentima, strahujemo da bi ovakva pravna rješenja dovela do ozbiljnog ugrožavanja funkcionisanja naših zdravstvenih ustavanova, a vjerujemo i drugih ugovornih organa”, navodi se.
Smatraju da srž i srce svakog postupka nabavke uglavnom čine tehničke specifikacije, te da u tom smislu dostupnost i posvećenost stručnih lica, naročito ljekara kao članova komisija, uglavnom ima presudan značaj u najvećem broju postupaka javnih nabavki.
Dodaju da je i do sada bio problem obezbijediti adekvatnu dostupnost i učešće stručnih lica u postupcima javnih nabavki, s obzirom da su pravashodno posvećeni svom primarnom poslu liječenja pacijenata i ne žele da se bave papirologijom, specifikacija i procedurama javnih nabavki.
“Uvođenjem ovakvih represvinih sanckija biti će gotovo nemoguće bilo koga privoliti da učestvuje u postupcima javnim nabavki, što bi moglo imati nesagledive posljedice po funkcionisanje zdravstvenog sistema”, ističu potpisnici.
Također, ističu da su odredbe Zakona o javnim nabavkama koje govore o tehničkim specifikacijama apsolutno postavljenje u interesu ponuđača te da zbog toga zdravstvene ustanove imaju velike probleme da nabave kvalitetne medicinske materijale.
“Sa tog stanovišta, bilo bi potpuno opravdano da nabavka medicinskih roba bude izdvojena u posebnom odjeljku zakona, kao nabavka roba koje imaju poseban tretman, koji bi omogućio nabavku kvalitetnih materijala u medicinskom snabdijevanju”, navodi se.
Osim toga, smatraju da bi u odredbama zakona i podzakonskih akata koji se odnose na ocjenu ponuda trebalo predvidjeti da u nabavkama koje se odnose na medicinsko snabdijevanje presudan značaj ima mišljenje konzilijuma ljekara koji pokrivaju oblast iz predmeta nabavke.
Ističu da bi to bilo potpuno opravdano jer i pored sve stručnosti koje posjeduju, upotrebom nekvalitetnih materijala prilikom medicinskih intervencija ljekari rizikuju da budu odgovorni za kasnije enevtualne komplikacije koje mogu nastati zbog upotrebe nekvalitetnih materijala.
“U takvim situacijama niko ne poziva na odgovornost ponuđača koji je prodao nekvalitetnu robu, nego zdravstvenu ustanovu i ljekara koji je obavio intervenciju”, navodi se.
Zbog svega toga pozivaju na “poseban tretman” zdravstvenim ustanovama u postupcima javnih nabavki.
“Također smatramo da zakonska rješenja koja se odnose na prekršajne i krivične odredbe i javnim nabavkama moraju biti rezultat sveobuhvatne stručne analize svih rizika i koristi, uz učešće relevantnih aktera iz struke i prakse”, navodi se.
Potpisnici zahtjeva su JZU Univerzitetski Klinički Centar Republike Srpske, Klinički centar univerziteta Sarajevo, JZU Univerzitetska Bolnica Foča, JZU Univerzitetski Klinički Centar Tuzla, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, JZU Bolnica “Sveti apostol Luka” Doboj, JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina, JZU Bolnica Zvornik, JZU Bolnica Srbija Istočno Sarajevo, JZU Bolnica Gradiška, JZU Bolnica Prijedor, JZU Bolnica Nevesinje, JZU Bolnica Trebinje, Specijalna Bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča, JZU Psihijatrijska Bolnica Sokolac, JU Bolnica Travnik, JU Kantonalna bolnica Zenica, JZU Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac.
Agencija za javne nabavke tvrdi da neće biti problema
S druge strane u Agenciji za javne nabavke BiH kažu da izmjene Zakona o javnim nabavkama nisu prijetnja zdravstvu već onima koji kradu na tenderima
Iz Agencije za javne nabavke odbacuju neutemeljene tvrdnje da će predložene izmjene Zakona o javnim nabavkama dovesti do kolapsa zdravstvenog sistema te naglašavaju da se Zakonom jača odgovornost, povećava transparentnost i spriječava zloupotrebe javnog novca, uključujući i zdravstveni sektor.
Iz kontinuiranog procesa praćenja sistema, koje provodi Agencija za javne nabavke, nesporno proizilazi da ključni uzroci problema kod nabavki u zdravstvenom sektoru nisu u Zakonu o javnim nabavkama, već u brojnim drugim slabostima, od kojih se izdvajaju sljedeći:
nedostatak funkcionalnih registara bolesti; neažurne liste lijekova; slabo planiranje potreba; kasno pokretanje postupaka javnih nabavki; izak nivo operativne odgovornosti zdravstvenih ustanova te nedovoljna organizovanost institucija koje provode nabavke.
Agencija za javne nabavke stoji na stanovištu da terapija ne smije biti privilegija već pravo, te da posljedice nepravilnosti i neodgovornosti u zdravstvu ne znače samo brojke, već izgubljene živote.
“Samo u 2023. godini, ugovorni organi iz oblasti zdravstva realizovali su više od 30.000 postupaka javnih nabavki ukupne vrijednosti većoj od 729 miliona KM. U 2024. godini, broj postupaka porastao je na više od 36.000, uz ukupnu vrijednost od 953 miliona KM”, navodi se u saopćenju iz navedene agencije.
Agencija naglašava da ti podaci jasno pokazuju obim sredstava i brojnost postupaka koji se provode pod zakonskim okvirom, što potvrđuje da sistem javnih nabavki nije prepreka, već ključni mehanizam zaštite interesa i života građana.
Agencija za javne nabavke poziva sve institucije, zdravstvene ustanove i političke subjekte da se uključe u reformski proces i to ne blokadom, već dijalogom i konstruktivnim prijedlozima.
“Niko ne smije trgovati strahom pacijenata”, upozoravaju iz te agencije.
Društvo
NA PRAGU NOVIH IZGUBLJENIH ARBITRAŽA: Da li će Slovencima pripasti 695 miliona evra iz budžeta Srpske?

Republika Srpska gubi milione maraka na plaćanje dugova zbog izgubljenih arbitražnih sporova. Na pomolu su i novi milionski sporovi, ali niko od nadležnih ne preuzima odgovornost za propuste. Postavlja se pitanje da li će se budžet Srpske izboriti sa gubicima koji broje stotine miliona i da li će se zbog arbitraža ići u nova zaduženja?
695 miliona evra, toliko će građani Srpske platiti ukoliko državna kompanija Elektrogospodarstvo Slovenije dobije arbitražni spor protiv BiH koji se vodi od 2014. godine pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu, tvrdeći da je oštećena zbog nepoštovanja ugovora o isporuci električne energije iz Rudnika i termoelektrane Ugljevik.
Da će Vlada Srpske sve morati da plati, jasno piše u sporazumu koji je u ime Vlade Srpske 2018. godine potpisao ministar energetike i rudarstva Petar Đokić gdje je navedeno da će sve troškove platiti Vlada.
Pitali smo i resorno ministarstvo o ovoj temi, ali nismo dobili odgovor. Međutim evo šta je ministar energetike i rudarstva tada potpisao.
„Sve eventualne novčane iznose (naknadu štete i/ili izgubljenu dobit sa kamatom, odštetu i drugo), koje bi na osnovu konačne arbitražne odluke donesene u arbitražnom postupku tužiocu bila dužna isplatiti Bosna i Hercegovina, po prijemu dokumentovanog zahtjeva Pravobranilaštva BiH, Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezuje da isplati u roku određenom arbitražnom odlukom“, piše u sporazumu iz 2018.g.
U dokumentu,između ostalog, još piše da će usljed eventualnog dobitka arbitražnog spora novac biti uplaćen na račun Vlade Republike Srpske. Ove dokumente je na društvenim mrežama objavio šef kluba poslanika SDS-a u Parlamentu Srpske Ognjen Bodiroga koji kaže da sve izgleda kao uigrana igra vlasti kako bi se taj novac od arbitraže podijelio.
„Mi smatramo da je to neodgovorna politika i neodgovoran način prema građanima Republike Srpske, a ja sam dao dokumenta na uvid da napomenemo da je arbitražni postupak između Elektrogospodarstva Slovenija i Vlade Republike Srpske potpisao tadašnji ministar energetike i rudarstva Petar Đokić i to je još jedan način da sumnjamo da je sve ovo jedna uigrana igra da bi na uštrb građana i na uštrb slabe Republike Srpske pojedinci izvukli silne milione“, kaže Ognjen Bodiroga, šef kluba poslanika SDS-a u NS RS.
Mnogi smatraju da se ponavlja scenario u slučaju arbitražnog spora od firme Vijadukt gdje smo izgubili 110 miliona maraka. Tu je i potencijalna isplata firmi Komsar enerdži od 240 miliona KM za otkup koncesije koju je ta firma dobila od Vlade 2013.godine. Postavlja se pitanje da li će ionako narušena i ekonomija i budžet izdržati sve ove nagomilane dugove.
„Svi ovi sporovi biće isključivo na teret Republike Srpske, a to ne znači na teret njene vlasti nego privrede i građana kao što to uvijek i biva. Za razliku od Viadukta gdje se sredstvima na koja se i nije računalo taj novac mogao pokriti, u ovom slučaju ne može doći u obzir jer je riječ o prevelikom iznosu i biće neophodno ozbiljno umanjenje javnih prihoda odnosno budžeta RS po ovom osnovu“, kaže Igor Gavran, ekonomista.
Sve ovo dovodi do još pitanja. Jedno od njih je kako će Republika Srpska uopšte isplatiti sva dugovanja po arbitražama, a ni kako planira dalje da se zadužuje, ako se uzme u obzir politička situacija u Srpskoj.
„Više se nije lako ni zadužiti kad ste ovoliko zaduženi kao do sada kada ste u raznim segmentima pod sankcijama kad imate najviše pozicije upražnjene jer predsjednika trenutno nema, predsjednik Vlade je upitne legalnosti, pitanje je i da sad želite da se zadužite i napravite nagodbu sa nekim ko to može i da potpiše i ko je za to uopšte i nadležan“, smatra Gavran.
Elektrogospodarstvo Slovenije u sporu je sa RiTe Ugljevik, jer je izgradnja ugljevičke termoelektrane bila zajednički projekat više republika bivše Jugoslavije. Tada je Elektroprivreda Slovenije uložila novac u zamjenu za trećinu proizvedene struje, koja se isporučivala do 1992. Ugljevik je nakon međunarodnog spora obnovio isporuku električne energije Sloveniji, ali dugovanja su ostala, a kako je krenulo, plaćaće ih naši praunuci.
Društvo
PREŽIVLJAVANJU NIKAD KRAJA: Kada će se nadležni pozabaviti poskupljenjima u Srpskoj

Predstavnici Vlade Republike Srpske trebalo bi da u srijedu, 17. septembra, održe sastanak sa predstavnicima trgovačkih lanaca u Srpskoj, kako bi, najavio je Denis Šulić, ministar trgovine i turizma, razgovarali o kretanju cijena u Srpskoj, te ispitali da li su poskupljenja namirnica i ostalih potrepština bila opravdana.
Na ove poruke građani odgovaraju da bi nadležni, umjesto stalne priče i obećanja, trebalo da pređu na djela i donesu konkretne mjere kako novčanici ne bi ostajali sve prazniji, a da nisu kupili praktično ništa.
“Ovo je katastrofa. Za doručak mi treba minimalno 10 KM. Pašteta je 2,50 KM, o čemu više treba da pričam”, poručuje za “Nezavisne novine” Milica Š. iz Banjaluke.
Potrošači kažu da bi ministri konstantno trebali da prate ne samo cijene namirnica, već sve ono što se veže za svakodnevni život građana Republike Srpske, a na šta se svakodnevno upozorava, jer, kako ističu, nije problem samo hrana, već i šta obući, kako platiti režije, pogotovo oni koji nemaju svoju kuću ili stan.
O tome su “Nezavisne novine” detaljno pisale prije samo nekoliko dana, gdje nam je iz više izvora potvrđeno da, osim što raste potražnja za stanovima, rastu i cijene najma, pa se, na primjer, stan u Banjaluci teško može naći za manje od 500 KM.
To će svakako najviše pogoditi buduće studente, pogotovo one koji u Banjaluku dolaze iz najudaljenijih krajeva Republike Srpske.
Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana DON Prijedor, ističe da nova poskupljenja dolaze praktično svakog mjeseca, a da priče o sindikalnoj potrošačkoj korpi moraju da se gledaju šire od toga, jer ono što je građanima svakodnevno neophodno, često statistički nije ni obuhvaćeno tom korpom.
I dok nadležni, po ko zna koji put, najavljuju da će ispratiti šta se dešava kad su u pitanju poskupljenja, Marićeva ih podsjeća da su, na primjer, cijene goriva već duže vrijeme na nižem nivou, te da bi već po tome i cijene pojedinih usluga morale da budu jeftinije nego što su trenutno.
“Osnovne životne namirnice, kao i sve ostalo što kupuju potrošači, samo su na još višem nivou nego što su bili. Ali naravno, sada se ovdje već priča o tome kako su povećane plate, kako poskupljuje struja, pa im je to opravdanje što dolazi do poskupljenja. Sve se to prelijeva preko leđa građana”, poručuje Marićeva.
Ona kaže da to što se trgovci hvale kako imaju ogromnu dobit, što možda jeste za čestitku, ali da je potpuno jasno da je više novca u njihove kase stiglo isključivo zato što građani za iste usluge sada plaćaju duplo više nego ranije.
“Da nema tako visokih marži i cijena, ne bi sigurno bilo tolike dobiti”, ističe Marićeva.
Nadalje navodi da činjenica da se zbog većih cijena onda i više novca po osnovu PDV-a sliva u državnu kasu, teško može dovesti do realne slike gdje se to i šta se može korigovati u korist potrošača.
Na pitanje da li zaista vjeruje da su u Vladi RS zabrinuti zbog poskupljenja i divljanja cijena, Marićeva odgovara da penzioneri, socijalno ugroženi, ali i drugi građani nemaju ništa od toga što će neko izaći na televiziju i druge medije i reći nešto što svi znaju ili izraziti žaljenje jer se nešto dešava.
“Zabrinutost neće pomoći penzioneru koji ima penziju od 321 KM, ili radniku koji mora dati minimalno 500 KM da opremi djecu za školu, pa da živi nakon toga. Svjedoci smo najavljenih svih poskupljenja i zaista mislim da smo mi zakasnili sa svim mjerama, sa prijedlozima i prije svega da zaštitimo naše ljude. To što ćemo mi sniziti za deset artikala maržu na nula odsto, ne znači ništa. A s druge strane, ako se neko ne odriče marže, znači da te cijene mogu biti znatno niže, ali da li te ljude moramo natjerati da cijene spuste i imamo li mehanizme za to, pita
Društvo
NOVI UDAR NA DŽEPOVE GRAĐANA: Registracija vozila u Srpskoj skuplja i za 100 KM

Registracija putničkih vozila u Srpskoj poskupjela je i za 100 KM, a u osiguravajućim društvima kao razlog navode ukidanje popusta i rast nameta koje ubire država.
U Srpskoj je početkom maja uspostavljena centralna elektronska evidencija svih polisa auto-osiguranja kojom upravlja Zaštitni fond RS, a cijene su sada ujednačene i transparentne. Cilj ovog sistema bio je da se eliminišu skriveni popusti, nelegalne pogodnosti i različiti rabati kojima su pojedina društva ranije privlačila osiguranike.
U osiguravajućim društvima navode da je najveći trošak prilikom ovogodišnje registracije vozila porastao zbog naknade za vodoprivredu, koja je sa 19 skočila na 33,60 KM.
Polise auto-osiguranja same po sebi poskupjele su, kako su istakli, simbolično, za oko jedan odsto, što je tri do četiri marke, ali je zbog ukidanja popusta i drugih pogodnosti ukupna razlika u cijeni registracije u posljednje vrijeme u odnosu na prošlu godinu između 60 i 100 KM, a negdje i više, zavisno od kategorije vozila odnosno zapremine motora.
Predsjednik Skupštine udruženja društava za osiguranje RS Bojan Popović istakao je za “Glas” da je cijena polise u suštini ostala ista kao lani, ali da se sada dosljedno poštuje pravilo da sva društva imaju iste cijene.
– Prije su vlasnici vozila pri registraciji dobijali razne popuste, između ostalog, i za tehnički pregled, ali je to sada sve ukinuto, što već daje željene efekte. Troškovi poslovanja društava su niži, a država istovremeno ubire više nameta. Zahvaljujući tome smo po prvi put, kao društva za osiguranje, uspjeli sa ozbiljnim iznosom da učestvujemo i u kupovini hartija od vrijednosti Republike Srpske – rekao je Popović.
On je dodao da je ranije bilo slučajeva da pojedina društva nisu u potpunosti uplaćivala ni dažbine državi ili da su se agenti odricali dijela zarade kako bi privukli i zadržali mušterije.
– Prosječna cijena polise ostala je oko 300 KM na godišnjem nivou. Sada, kada je uspostavljena centralna evidencija, više nema prostora za skriveno poslovanje. Ovo doprinosi transparentnosti i osiguraniku omogućava da bude siguran da će dobiti svoj odštetni zahtjev. Do prije nekoliko mjeseci sve je bilo u sivoj zoni, ali su sada sve dileme otklonjene, što je pravi način za vraćanje povjerenja u osiguranje – rekao je Popović.
S druge strane, iz Udruženja za zaštitu potrošača “Don” u Prijedoru poručuju da građani efekte za sada vide samo u dodatnim troškovima.
Izvršna direktorica Murisa Marić smatra da je ukidanje popusta samo izgovor za dogovoreno dizanje cijena.
– Vozila više nisu luksuz nego potreba čega su društva svjesna i njihova borba svodi se na to ko će privući više klijenata. Da to nije unosan biznis, ne bismo imali toliki broj društava. Nažalost, mi kao potrošači nemamo pravih pogodnosti. U inostranstvu kada platite polisu znate šta dobijate, a ovdje uglavnom imamo samo papir da je auto registrovan – tvrdi Marićeva.
Ona dodaje da u slučaju nezgode potrošači često ne znaju koliko zaista mogu dobiti od osiguranja. I pomoć na putu, prema njenim riječima, uglavnom znači jedan dolazak, dok se kilometraža dodatno plaća.
NAMETI
Građani u Srpskoj prilikom registracije vozila plaćaju više od same polise osiguranja. U ukupne troškove, kako su ranije objasnili iz Udruženja društava za osiguranje pri Privrednoj komori RS, ulaze naknade za putarinu, takse za saobraćajnu dozvolu i tablice, tehnički pregled, eko-taksa i drugi državni i parafiskalni nameti.
-
Politika2 dana ago
SRPSKA UVELA SANKCIJE SLOVENIJI ZBOG DODIKA! “Njihova predsjednica nije dobrodošla”
-
Hronika2 dana ago
Vukanoviću ponovo ZAPALJEN AUTOMOBIL (VIDEO)
-
Politika2 dana ago
Vlada Slovenije uvela je danas sankcije MILORADU DODIKU
-
Hronika3 dana ago
“HOĆU NAZAD, SPUSTITE ME”: Pojavio se cijeli snimak parasejling vožnje prije nego što se Tijana (19) OTKAČILA I POGINULA
-
Politika2 dana ago
CRNADAK O PALJENJU AUTA VUKANOVIĆU: Stanje bezbjednosti postaje horor film!
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ: PDP ne mijenja odluku o izlasku na PRIJEVREMENE IZBORE
-
Politika3 dana ago
NOVI SPOR: Republici Srpskoj prijeti gubitak od oko 695 miliona evra!
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ: Ovo više nije izolovan slučaj VEĆ OPASNA SLIKA DRUŠTVA, još strašnije je što INSTITUCIJE ŠUTE