Connect with us

Društvo

ZDRAVSTVO U BiH DOBIJA MILIONE! Pogledajte KAKO ĆE BITI PODIJELJEN NOVAC!

Svjetska banka odobrila je 71 milion evra za unapređenje zdravstvene zaštite u BiH, od čega 28,4 miliona evra za Republiku Srpsku, a 42,6 miliona evra za Federaciju BiH /FBiH/, izjavio je Srni šef Kancelarije Svetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon.

Šeldon je pojasnio da je riječ o drugom programskom zajamu za razvojnu politiku zdravstvenih sektora koji je Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio u januaru, te dodao da se to nadovezuje na tekući projekat unapređenja zdravstvenih sistema koji finansira ova banka.

“Ovo je druga od dvije operacije osmišljene kao podrška naporima u BiH da ojača finansijsku održivost sistema zdravstvene zaštite, uz unapređenje okvira za upravljanje životnom sredinom u Republici Srpskoj i FBiH”, istakao je Šeldon.

Prema njegovim riječima, isplata sredstava svakom entitetu vrši se nakon uspješne primjene dogovorenih reformskih mjera.

Podrška u tri reformske oblasti

Šeldon je ukazao da ovaj program pruža podršku za donošenje politika u tri ključne reformske oblasti.

On je naveo da prvi prvac reformi ima za cilj jačanje finansijske održivosti i upravljanja sanacijom neizmirenih obaveza u zdravstvenom sektoru, uvođenje mehanizama odgovornosti da bi se spriječilo stvaranje novih neizmirenih obaveza i jačanje finansijskog upravljanja u javnim zdravstvenim ustanovama.

“Druga oblast se odnosi na unapređenje pružanja zdravstvenih usluga i prevencije bolesti kroz poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti, promociju preventivnih mjera kao što su HPV vakcinacija i ograničenje upotrebe duvanskih proizvoda, te unapređenje digitalne infrastrukture u zdravstvu, kroz inicijative kao što su e-recepti i integrisani zdravstveni informacioni sistem”, pojasnio je Šeldon.

On je napomenuo da u trećoj oblasti program pruža podršku za reforme na planu zaštite životne sredine i javnog zdravlja, uključujući bolje upravljanje uticajima životne sredine na zdravlje, veće oporezivanje duvanskih proizvoda i politike za ograničenje njihove upotrebe, te usklađivanje sa širim ciljevima javnog zdravlja i održivog razvoja.

KVALITET I PRISTUP ZDRAVSTVENIM USLUGAMA NEUJEDNAČENI

“BiH se i dalje suočava sa nezaraznim bolestima u vezi sa stilom života i faktorimma rizika iz životnu sredinu, kao što su rasprostranjena upotreba duvanskih proizvoda, nepravilna ishrana i nedovoljna prevencija”, istakao je Šeldon.

On je rekao da povećanje zdravstvenih rizika uzrokovanih klimatskim faktorima, kao što su sve učestaliji toplotni talasi, dodatno ugrožava osjetljive grupe stanovništva, naročito hronične bolesnike.

Osim toga, kaže Šeldon, kvalitet i pristup zdravstvenim uslugama su i dalje neujednačeni, naročito u ruralnim i zanemarenim područjima.

Prema njegovim riječima, infrastruktura za primarnu zdravstvenu zaštitu često je zastarjela, a korištenje digitalnih alata u zdravstvu je nedovoljno, što umanjuje sposobnost sistema za pružanje efikasne i moderne zdravstvene zaštite.

Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru rekao je da se reformski program koji trenutno podržava ova banka direktno bavi ovim pitanjima kroz prilagođen, partnerski pristup koji uvažava specifične potrebe Republike Srpske i FBiH.

“Ulaganjem u fiskalnu održivost, digitalno zdravstvo i prevenciju, uz istovremeno usklađivanje s ciljevima javnog zdravlja i prilagođavanja na klimatske promjene, ovaj program ima za cilj uspostavljanje otpornijeg, inkluzivnijeg i efikasnijih sistema zdravstvene zaštite”, poručio je Šeldon.

Related Topics:

Društvo

STIŽE NAM KIŠA! Objavljena najnovija prognoza, opet pogoršanje vremena

Prema vremenskoj prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) stabilno i sunčano vrijeme sa malom oblačnošću zadržat će se još u utorak.

Od srijede izgledno je pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa mjestimično slabom kišom, kraćim pljuskom nerijetko praćenim grmljavinom. Nestabilno vrijeme zadržat će se do kraja radne sedmice.

U dane vikenda prognozira se stabilizacija vremenskih prilika i toplije tokom dana. Tokom sedmice preovladavaće slab vjetar južnog smjera.

Minimalne temperature zraka varirat će uglavnom između 5 i 10 stepeni Celzijusa u Bosni, u Hercegovini od 7 do 13 stepeni Celzijusa. Najviše dnevne temperature od srijede između 17 i 22 stepeni Celzijusa u Bosni, na području Hercegovine od 19 do 24 stepeni Celzijusa.

U periodu od 11. do 18 maja prema raspoloživim prognoznim modelima, očekuje se nestabilno vrijeme sa povremenom kišom. Izraženije padavine moguće su 12. i 13. a nešto stabilniji period 15. i 16. maja.

Jutarnje temperature variraće uglavnom između 6 i 11 stepeni Celzijusa u Bosni do 14 u Hercegovini, najviše dnevne između 11 i 17 u Bosni do 21 stepeni Celzijusa u Hercegovini.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i mogućim pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima, uz mogućnost lokalnih padavina u drugom dijelu dana.

Prema prognozama, na zapadu i jugozapadu biće nešto više oblačnosti, dok su poslije podne i uveče mogući kiša i kratkotrajni pljuskovi.

Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar, koji će tokom dana povremeno jačati uz jake udare, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Minimalna temperatura vazduha biće od šest do 13 stepeni, a u višim predjelima oko dva stepena, dok će maksimalna biti od 22 do 28 stepeni, a u višim predjelima oko 18 stepenin Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ĐURĐEVDAN: Šta donosi kiša, a šta grmljavina na veliki praznik

U srijedu, 6. maja, Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Đorđa ili Đurđevdan.

Taj dan brojne porodice slave krsnu slavu, a praznik prati veliki broj običaja.

Vremenska prognoza i narodno tumačenje

Jedno narodno vjerovanje povezano je sa vremenskim prilikama.

Prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, 6. maja biće promjenljivo do pretežno oblačno sa sunčanim intervalima i nestabilno uz kišu ili pljuskove sa grmljavinom, koji se premještaju od zapada i jugozapada ka sjeveru i istoku.

Biće i vjetrovito uz umjeren, u Krajini i na planinama i jak vjetar južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od 8°C do 15°C, u višim predjelima od 5°C. Maksimalna temperatura vazduha od 20°C na zapadu i jugu do 27°C na sjeveroistoku, u višim predjelima od 12°C.

Kada na Đurđevdan zagrmi, to se tumači kao loš znak jer predskazuje nerodnu i lošu godinu. Posebno se to odnosi na plodnost zemlje i stoke. Vjeruje se da grom najavljuje da će ljetina stradati, piše Blic.

Kiša na veliki praznik tumači se u srpskoj tradiciji kao znak sušne godine, dok se vedro i sunčano vrijeme ocjenjuje kao znak plodne godine.

Vjerovanja o zaštiti i natprirodnim silama

Vjeruje se da na Đurđevdan djeluju vještice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre “da bi zaštitili sebe i selo”.

Slično, u nekim krajevima u đurđevdanskoj noći i dalje čuvaju zasijanu pšenicu i raž jer se vjeruje da baš tada neko može da “obere njivu”, tj. bacanjem čini prenese rod u svoj posjed.

Običaji sa vodom i biljem

Običaji su vezani za sam praznik, ali i dan pred Đurđevdan. Uoči 6. maja domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Vaskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.

Ujutru se svi redom umivaju ovom vodom:

– djeca – da budu zdrava kao dren,

– djevojke – da se momci “grabe” oko njih,

– stariji – da ih služi zdravlje

– domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana.

Đurđevdansko cvijeće i simbolika plodnosti

Na Đurđevdan treba požuriti i u rano jutro izaći na polja gdje se bere cvijeće i druge travke. Đurđevdansko cvijeće je: đurđevak, mlječika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili “berićetni”, pa se u narodu kaže: “Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru”. Ovi vjenčići treba da ostanu na vratima preko cijele godine, sve do sljedećeg Đurđevdana.

Ljubavni običaji i vjerovanja mladih

U pojedinim krajevima Srbije se tokom branja cvijeća djevojke i mladići “gađaju” biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su ljepljivi. Ukoliko vam se dopada neki mladić ili djevojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalijepi, to znači da će se i on ili ona “zalijepiti za vas”.

Na Đurđevdan se od ljeske prave krstići: jedna grana se rascijepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić koji se stavlja na kuću i na njivu jer se vjeruje da on štiti od gromova i zlih sila.

Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija “grabila” za vas. Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i djevojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga. Naravno, bere se i đurđevak.

Zaštita doma i simbolika drveća

Na Đurđevdan treba poraniti i ne valja spavati preko dana. Ako to uradite, rizikujete da vas glava boli preko cijele godine. Ali, narod je i za ovo smislio lijek. Ako vam se već desi da danas zadrijemate, onda na Markovdan, 8. maja, treba “spavati na istom mjestu” i bol će prestati.

Mladići u ponoć odlaze do kuća djevojaka koje im se sviđaju, skidaju kapije i odnose ih negdje daleko i tako stvaraju muke roditeljima koji zatim moraju da ih traže po selu. Skidanjem kapije vjeruje se da će se djevojka udati te godine.

Običaj je i da žene i djevojke donesu uveče kući vodu sa vodeničkog kola. U nju treba staviti različito bilje, a naročito selen, pa se na Đurđevdan tom vodom umiti, da bi se od njih “svako zlo i prljavština otresli i otpali”, piše Blic.

 

Nastavi čitati

Aktuelno