Connect with us

Svijet

SVIJET NA IVICI PONORA! Izraelski napad na Iran mogao bi uvući svjetske supersile i ZAVRŠITI NUKLEARNOM KATASTROFOM

U noći između 17. i 18. juna 2025. godine, svijet je ušao u novu i potencijalno najopasniju fazu posthladnoratovske bezbjednosne arhitekture. Izrael je izveo precizan, višeslojni vazdušni udar na iranske nuklearne i vojne objekte, čime je ozbiljno destabilizovana bezbjednosna ravnoteža Bliskog istoka, ali i otvoren prostor za šire geopolitičke implikacije koje prijete uključivanjem globalnih sila u direktni sukob – sa nesagledivim posljedicama.

Hitan taktički udar – strateška neizvjesnost

Izraelske vlasti su, prema međunarodnim izvorima, ciljale infrastrukturu vezanu za iranski nuklearni program u Natancu, Fordou i Parčinu. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je napad bio “neophodan preventivni korak” kako bi se zaustavio, kako on tvrdi, “nepovratan put Irana ka izradi nuklearnog oružja”. Zvanični Teheran je odgovorio lansiranjem više desetina dronova i balističkih projektila u pravcu izraelskih vojnih položaja, a istovremeno uputio oštra upozorenja Vašingtonu i njegovim regionalnim saveznicima.

Dok je izraelska administracija uvjerena da su ovi udari odložili ili čak onemogućili nuklearni program Irana, većina analitičara upozorava na suprotan efekat – povećanje tenzija i podsticaj Teheranu da formalno izađe iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), te ubrza rad na sopstvenim odbrambenim sposobnostima, uključujući i nuklearne.

Uloga SAD – balansiranje između savezništva i odgovornosti

Sjedinjene Američke Države su, prema nezvaničnim izvorima, bile prethodno informisane o izraelskom planu, ali nisu učestvovale u napadu. Zvanični Vašington poziva na “uzdržanost i smirivanje situacije”, ali ostaje činjenica da prisustvo američkih vojnih baza u Iraku, Kuvajtu, Kataru i Bahreinu čini SAD ranjivim ukoliko se iranski odgovor proširi.

Ukoliko bi došlo do direktnog uključivanja SAD-a u ovaj konflikt, kao što je to bilo u prethodnim regionalnim ratovima, otvorila bi se mogućnost aktivacije tzv. “geopolitičkog lanca” u kojem bi Rusija, Kina, a potencijalno i Pakistan, morali zauzeti jasnije pozicije – bilo kroz diplomatske, obavještajne, ekonomske ili vojne mehanizme.

Opasnost nuklearne spirale

S obzirom na blizinu nuklearne tehnologije i posjedovanje iste od strane više zemalja u regionu (Izrael, Pakistan, Indija), kao i deklarativne ambicije Irana, opasnost od taktičke upotrebe nuklearnog oružja više nije akademsko pitanje, već realna prijetnja. Kineski i ruski zvaničnici već su upozorili da će “svaka eskalacija otvoriti vrata nepopravljivim posljedicama po globalni mir”.

Iran je ključni energetski partner Kine, a Rusija s Iranom već godinama sarađuje na polju bezbjednosti, kao i u Siriji. Eskalacija sukoba može direktno ugroziti kineske energetske interese (više od 40% uvoza nafte iz regiona) i posredno natjerati Peking da odgovori – makar ekonomskim ili logističkim kontramjerama.

Geopolitički domino efekat

Ako bi sukob prerastao iz bilateralnog u regionalni, njegovi efekti mogli bi se prenijeti daleko van Bliskog istoka. Stabilnost tjesnaca Ormuz – kroz koji prolazi 20% svjetske nafte – bila bi ugrožena. Cijene energenata skočile bi višestruko, što bi izazvalo novu ekonomsku krizu na globalnom nivou.

Osim toga, moguće uključivanje proiranskih milicija u Libanu, Jemenu i Siriji moglo bi zapaliti čitav region, a svakim novim danom rata, rizik od ulaska novih aktera u sukob eksponencijalno raste.

Zaključak

Ono što je u očima izraelske administracije taktički potez protiv, kako navode, neposredne prijetnje, u stvarnosti je otvorilo vrata najopasnijoj fazi međunarodnih odnosa u posljednjih trideset godina. Sa obje strane linije fronta nalaze se države koje raspolažu najmodernijim oružjem, saveznicima sa nuklearnim kapacitetima i, što je najopasnije – sve manjim prostorom za kompromis.

Ako međunarodna diplomatija ne preuzme inicijativu odmah, ovaj sukob bi mogao prerasti u katastrofu globalnih razmjera. A kada se otvore vrata rata među velikim silama, istorija nas uči – rijetko se zatvore bez ogromne cijene.

Banjaluka24

Svijet

LOŠE VIJESTI IZ BRAZILA! Bolsonaro boluje od teške bolesti

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro otpušten je iz bolnice u koju je primljen juče zbog povraćanja, vrtoglavice i niskog krvnog pritiska, saopštili su njegovi ljekari.

Bolsonarovo zdravstveno stanje se poboljšalo, ali će i dalje biti pod nadzorom, saopšteno je iz Bolnice “DF Star” u glavnom gradu Braziliji.

Bivši predsjednik je već bio u bolnici u nedjelju radi uklanjanja kožnih lezija.

Iz Bolnice su navode da su testovi pokazali prisustvo karcinoma, a Bolsonaru će biti potrebni rutinski pregledi.

– Testovi su pokazali da su dvije lezije rani tip raka kože – rekao je novinarima Bolsonarov ljekar Klaudio Birolini.

Vrhovni sud osudio je Bolsonara prošle sedmice na 27 godina i tri mjeseca zatvora zbog planiranja puča nakon što je izgubio na izborima 2022. godine.

On je u kućnom pritvoru od avgusta.

Nastavi čitati

Svijet

SAD UKIDAJU VIZE onima koji slave ubistvo Čarlija Kirka

Sjedinjene Američke Države poništavaju i odbijaju vize ljudima koji slave ubistvo američkog patriote Čarlija Kirka, izjavio je danas američki državni sekretar Marko Rubio.

„Amerika neće biti domaćin strancima koji slave smrt naših sugrađana”, napisao je Rubio u objavi na društvenoj mreži Iks.

Rubio je naglasio da je poništavanje viza u toku i upozorio sve koji u Sjedinjenim Država borave na osnovu vize, a slave ubistvo Kirka, da će biti deportovani.

Ova objava usledila je, kako navodi Juronjuz, nakon sličnog upozorenja zamjenika državnog sekretara Sjedinjenih Država Kristofera Landaua prošle nedjelje.

“Želim da naglasim da stranci koji glorifikuju nasilje i mržnju nisu dobrodošli u našoj zemlji”, napisao je Landau na društvenim mrežama.

Juronjuz dodaje i da nije jasno koliko je viza poništeno ili odbijeno niti na kojim osnovama.

Čarli Kirk ubijen je 10. septembra dok se obraćao studentima na Univerzitetu u američkoj saveznoj državi Juti.

Osumnjičeni Tajler Robinson uhapšen je, a protiv njega je podignuta optužnica za ubistvo.

Nastavi čitati

Svijet

Oglasio se POLJSKI PREMIJER “Pogodila nas NAŠA raketa, a ne ruski dron”

Poljski premijer Donald Tusk odbacio je u srijedu pisanje medija da je greškom ispaljena poljska raketa navodno pogodila kuću tokom ruskog upada drona, napominjući da Rusija snosi odgovornost za pričinjenu štetu.

“Sva odgovornost za štetu na kući u selu Viriki pada na one koji su odgovorni za provokaciju, Ruse. Nadležni organi će obavijestiti javnost, vladu i predsjednika o okolnostima incidenta kada se postupak završi”, napisao je on na platformi Iks.

On je pozvao javnost da “ne napada poljske vojnike”.

U utorak je poljski list “Žeščpospolita”, pozivajući se na anonimne bezbjednosne izvore, napisao da je kuću možda pogodila zalutala raketa koju je ispalio poljski lovac F-16 poslat da presretne dronove.

List je naveo da su sistemi za navođenje rakete bili u kvaru, zbog čega je udarila u kuću u istočnom selu Viriki umjesto u predviđenu metu, a ugrađeni bezbjednosni sistemi su spriječili detonaciju oružja pri udaru, prenosi Tanjug.

Incident se dogodio tokom upada ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske tokom noći između 9. i 10. septembra, zbog čega su podignuti borbeni avioni NATO-a.

Poljski Biro za nacionalnu bezbjednost (BBN), koji odgovara predsjedniku zemlje, objavio je u utorak saopštenje u kojem se navodi da poljski predsjednik Karol Navrocki nije dobio izvještaj od vlade o okolnostima u vezi sa oštećenom kućom prije nego što je “Žeščpospolita” objavio članak.

“Predsjednik Republike Poljske još uvijek čeka precizan izvještaj o ovom pitanju, a društvo s pravom zahtijeva istinu i pouzdane informacije”, navodi se u saopštenju koje je uslijedilo nakon što je poljsko Ministarstvo odbrane saopštilo da kontinuirano ažurira informacije BBN o incidentu tokom tekućih istraga.

Poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš je rekao da su optužbe o pokušajima prikrivanja informacija o prošlonedjeljnim događajima “lažne”.

“Vojska i službe obavljaju svoj posao uzorno, a agresor snosi punu odgovornost za gubitke nastale usljed ove neviđene ruske provokacije”, naveo je on.

Zvaničnik Ministarstva odbrane rekao je da će država pokriti troškove za popravku oštećene imovine.

Prema riječima zamjenika ministra odbrane Cezarija Tomčika, raketa dugačka oko tri metra i teška više od 150 kilograma pala je na kuću.

Incident se dogodio u selu Viriki-Volja blizu granice sa Belorusijom, a krov zgrade je oštećen.

“Odvijao se ruski vazdušni napad, a poljska strana se branila”, dodao je on.

Vlasnik kuće je preživio, a vlasnica kuće je rekla medijima da je uspjela da napusti svoju spavaću sobu nekoliko trenutaka prije nego što su ostaci upali unutra.

Nakon sprovođenja inspekcije, tužilaštvo u Lublinu, uz podršku stručnjaka, lako je identifikovalo ostatke 17 dronova, međutim, odbilo je da komentariše šta je palo u selu Viriki.

Nastavi čitati

Aktuelno