Vlada Federacije BiH i kompanija “AAFS Infrastructure & Energy” ovih dana bi, a prema ranije usvojenom Zakonu o gasvodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska trebalo da potpišu ugovor o tom projektu, međutim, pitanje je šta će od svega toga na kraju biti i da li će realizacija tog projekta uopšte i početi.

Naime, u samom zakonu, kompanija AAFS definisana je kao investitor projekta i predviđeno je da 30 dana od dana stupanja na snagu tog zakona bude potpisan ugovor u kojem će biti detalji za realizaciju tog projekta.

Ističe rok za potpisivanje ugovora
Navodno, taj rok ističe 9. juna, ali ako je suditi po pojedinim izjavama i stavovima zvaničnika u Federaciji BiH, sve je još neizvjesno.

Ratifikacija sporazuma novo otvoreno pitanje
Osim toga, Bosna i Hercegovina još nije ratifikovala sporazum između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, koji su početkom maja potpisali Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske.

Kao sa ugovorom, veliko je pitanje šta će biti i sa samim sporazumom, jer pojedini zvaničnici u Federaciji BiH već pozivaju da se on ne ratifikuje.

“Pozivam koalicione partnere, kao i opoziciju sa SDA i DF-om na čelu, da ne ratifikujemo međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji sa Hrvatskom, kao niti da Federacija BiH ne potpisuje sporazum s američkim investitorom dok ne dobijemo jasnu sliku plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlaštenja te viđenja pitanja i zakona o državnoj imovini”, rekla je nedavno Sabina Čudić, predsjednik Naše stranke i poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Državna imovina ponovo u centru spora
Podsjećanja radi, projekat izgradnje gasovoda Južna interkonekcija, od određenih krugova u Federaciji BiH odmah u startu je problematizovan, i to zbog neriješenog pitanja “državne imovine”.

U početku bošnjačkim zvaničnicima ta “državna imovina” nije predstavljala problem, ali situacija se počela mijenjati onog trenutka kada se u Bosni i Hercegovini počelo govoriti o budućnosti OHR-a i insistiranju američke administracije da, suprotno stavovima EU, za novog visokog predstavnika bude imenovan Italijan Antonio Zanardi Landi. Kasnije izjave iz Ambasade SAD da će preispitati svoje prisustvo u BiH podstakle su one koji su uvijek bili protiv tog projekta da javno kažu šta misle.

Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da su u svim dosadašnjim aktivnostima vrlo direktno, jasno i čvrsto insistirali na preciznim koracima i principima.

“Ono što je možda najvažnije reći jeste da određeni sporazumi, uključujući i one vezane za projekat Južne interkonekcije, kada i ako dođe do njihovog potpisivanja, će se desiti tek onda kada budu ispoštovani prethodni koraci koji nisu nikakvo uslovljavanje ili prijetnja, nego isključivo dogovoreni zajednički koraci na zaštiti interesa naše države, ali i zajedničkih interesa BiH i ključnih međunarodnih partnera”, rekao je Magazinović, a saopšteno je iz Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu.

Problem se pojavio odmah na početku
Inače, odmah nakon što su u Parlamentu FBiH, u oba doma, usvojene izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, pojavio se problem i odmah su pojedinci rekli da će teško biti realizovati taj projekat, jer nije riješeno pitanje “državne imovine”.

Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u BiH još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da gasovod kroz oko 30 odsto trase prolazi takvom imovinom, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.

Gasovod spaja BiH i Hrvatsku
Podsjećanja radi, realizacijom projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, BiH bi diversifikovala pravac snabdijevanja. Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada – Šuice – Kupresa – Bugojna – Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.

Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske isplatiće izvođačima radova u šumarstvu dodatnih 4,8 miliona maraka po osnovu rasta cijene goriva, saznaje portal Capital.

Ovaj novac je planiran u rebalansu budžeta za ovu godinu.

U pripremi su izmjene Pravilnika o načinu prikupljanja, kriterijumima za raspodjelu sredstava i postupku korištenja sredstava posebnih namjena za šume po osnovu kojeg će se novac podijeliti.

Naime, ovim dokumentom je omogućeno da se dodijeli direktna podrška u oblasti izvođenja radova u šumarstvu radi subvencionisanja uvećanih troškova poslovanja, izazvanih povećanjem cijena nafte i naftnih derivata.

Uslov je da izvođači moraju da imaju licencu, zaključen ugovor o izvođenju radova kao i da nemaju dospjelih a neizmirenih poreskih obaveza.

U resornom ministarstvu navode da je tokom ove godine došlo do enormnog povećanja cijene nafte što je firme koje izvode radove dovelo u veoma težak položaj.

„Na taj način, doveden je u pitanje nastavak radova od strane izvođača i ugrožena proizvodnja šumskih drvnih sortimenata u „Šumama RS“, kao i snabdijevanje sirovinom drvoprerađivačkog sektora u Republici Srpskoj“, tvrde u ministarstvu obrazlažući svoju odluku.

Kažu da su napravili kalkulaciju koja je pokazala da su troškovi proizvodnje uvećani za tri marke po kubnom metru, odnosno 2,60 KM za izvođače koji imaju ugovorenu samo drugu fazu proizvodnje koja podrazumijeva transport od panja do stovarišta.

„Uzimajući u obzir planirani obim proizvodnje do kraja godine, koji treba uslužno da realizuju izvođači radova u šumarstvu, kao i utvrđeno povećanje troškova, potrebno je obezbijediti dodatna sredstva u iznosu od 4,8 miliona KM“, zaključuju u ministarstvu.

Podsjećamo, Vlada je izvođače radova pomagala i za vrijeme pandemije. Preko Kompenzacionog fonda im je 2022. godine odobrena isplata 4,12 miliona maraka zbog uvećanih radnih troškova.

(Capital)

Komisija za koncesije Republike Srpske vec dvije godine radi bez sekretara, zbog čega je upitna zakonitost koncesija datih u posljednje dvije godine. Pored toga, dva člana komisije su stekla uslov za penzionisanje, ali još uvijek rade.

 Uloga sekretara republičke Komisije za koncesije jeste zakonitosti rada same Komisije, a ona ga nema od februara 2024. godine. Tim se u dovodi u pitanje zakonitost svih koncesija datih u poslednje dvije godine. Republička inspekcija rada trebalo bi da preispita rad Komisije, smatra predsjednik Narodnog fronta, Jelena Trivić.

„Nevjerovatno je da tako jedna bitna institucija radi u okolnostima koje su protivzakonite, a koje je sama sebi nametnula, dakle nije nametnuo niko sa strane, i da se ne poštuju osnovna pravila radnog zakonodavstva. Kako očekivati da građani za neke sitne prekršaje poštuju uredbe, pravila, zakone, bilo šta, u saobraćaju, ako Komisija za koncesije radi pod ovakvim uslovima. Tu ima posla i za inspekciju rada i za reviziju“, kaže Trivić.

Trenutnim članovima Komisije istekao je mandat u martu, pa je raspisan konkurs za izbor pet članova. Sem toga, dva trenutna člana stekla su uslove za penziju, ali još rade. U oblasti koncesija vlada korupcija u najvećoj mjeri, tvrdi narodni poslanik Igor Crnadak.

„Tako da nas tu čeka jedno ozbiljno raščišćavanje. Za nekih 15-ak dana biće održana prezentacija rješenja, vezano za ovu oblast ispred PDP-a Republike Srpske, gdje ćemo između ostalog predložiti i da se zaustavi bilo kakvo izdavanje koncesija, dok se ne usaglase svi zakoni koji postoje i dok se ne utvrdi način kako će se spriječiti da se koncesije izdaju uporno kršeći zakone iz dana u dan. Tu je potpuni nered i mora se zaustaviti“, kaže  Crnadak.

Po isteku mandata članova Komisije, sve oduke koje donosi trenutna komisija su nevazece jer ne postoji v.d. Komisije niti tehnicki mandat Komisije sto bi moglo da dovede do novih arbizraza i tužbi od strane koncesionara jer su odluke nezakonite.

(BN) Foto: BN