Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija od Ukrajine ne traži kapitulaciju, već “priznavanje realnosti”.

“Ne tražimo kapitulaciju od Ukrajine. Insistiramo na priznavanju realnosti koje su se razvile na terenu”, rekao je Putin u petak na plenarnoj sjednici Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma (SPIEF).

Rusija je, prema njegovim riječima, predlagala postizanje sporazuma sa Ukrajinom u svakoj fazi sukoba.

“U svakoj fazi smo predlagali, odnosno onima sa kojima smo bili u kontaktu u Ukrajini, da prestanu. I rekli smo: hajde da pregovaramo sada, jer ova logika razvoja čisto vojnih akcija može dovesti do pogoršanja vaše situacije”, rekao je Putin.

Naglasio je da u Ukrajini postoje ljudi koji teže nezavisnosti i suverenitetu i da Rusija nikada nije osporila ovo pravo.

“Polazimo od realnosti koje se oblikuju. Naravno, postoje ljudi, poprilično njih u susednoj zemlji, koji se trude da obezbijede svoj suverenitet, nezavisnost. Uzgred, nikada nismo dovodili u pitanje pravo ukrajinskog naroda na nezavisnost i suverenitet”, rekao je Putin.

Prema njegovim riječima, Rusija je pokušala da “sredi situaciju” i riješi problem sa Ukrajinom mirnim putem.

“Pokušali smo da postignemo dogovor mirnim putem…ali naši ‘partneri’, kako ćemo ih sada nazvati pod navodnicima, kasnije se ispostavilo da su započeli ovaj puč samo sa jednim ciljem – da napumpaju Ukrajinu oružjem i nastave ove vojne akcije”, dodao je.

Ruski lider je naglasio da je Ukrajina odbila da pregovara sa Rusijom o zaustavljanju sukoba jer je, kako je ocijenio, Zapad bio siguran da može da profitira od trenutne situacije.

“Oni koji se vode starim neokolonijalnim principima, prije svega u Evropi, mislili su da će lako profitirati na račun Rusije. Sada će je zdrobiti, uništiti i dobiti neke dividende od toga. Zato su, siguran sam, bivši premijer Velike Britanije Boris Džonson i, takođe ne sumnjam, na podsticaj bivše američke administracije i predsjednika Džozefa Bajdena, došli u Ukrajinu i predložili da se ne pregovara sa Rusijom”, rekao je Putin.

Kako je naveo, to je primoralo Moskvu da proglasi nezavisnost Luganske i Donjecke republike.

“Nismo ih priznavali osam godina, osam godina, jer smo pokušavali da postignemo dogovor, ali smo bili primorani da priznamo njihovu nezavisnost, a zatim da počnemo da im pružamo podršku, uključujući i oružanu podršku, kako bismo okončali rat koji su pokrenuli naši protivnici na Zapadu i oni na koje su se oslanjali i sada se oslanjaju na ekstremne nacionaliste u Ukrajini”, rekao je Putin, prenosi Tanjug.

On je naglasio da Ruse i Ukrajince smatra jednim narodom.

“Već sam mnogo puta rekao da ruski i ukrajinski narod smatram jednim narodom, zapravo. U tom smislu, cijela Ukrajina je naša”, poručio je ruski predsjednik komentarišući primedbu moderatora, koji je izjavio da ruska vojska, u okviru ”Specijalne vojne operacije (SVO), napreduje van teritorija koje Moskva smatra svojima”.

On je ukrajinsku invaziju na Kursku oblast ocijenio kao “politički motivisanu”.

“Napad Kijeva na Kursku oblast imao je političke svrhe da se dobije pomoć od zapadnih sponzora”, naveo je Putin i dodao da su ukrajinske oružane snage počinile čitav niz zločina u Kurskoj oblasti, uključujući i zločine protiv civilnog stanovništva.

Kako je naveo, Ukrajina je izgubila 76.000 ljudi u Kurskoj oblasti.

“Pogledajte šta su uradili. Okupili su nas i izvršili invaziju na našu Kursku oblast. Prvo su tamo izgubili 76 hiljada ljudi”, rekao Putin.

Putin nije isključio mogućnost da ruske trupe preuzmu kontrolu nad gradom Sumi.

“Nemamo takav cilj – da osvojimo Sumi, ali, u principu, ne isključujem to”, rekao je on, napominjući da su akcije Oružanih snaga u Sumskoj oblasti diktirane logikom sukoba.

Podsjetio je da ukrajinski militanti stalno granatiraju ruske pogranične teritorije.

“Upravo su ti nepismeni i potpuno neosnovani koraci kijevskog režima doveli do potrebe za odgovorom Moskve u Sumskoj oblasti”, istakao je ruski predsjednik.

Putin je naveo da dubina zone bezbjednosti u Sumskoj oblasti iznosi od osam do 12 kilometara, a “dalje je grad Sumi, regionalni centar”.

Napomenuo je da ruska vojska svakodnevno napreduje u svim pravcima duž linije fronta.

Ruski predsjednik nazvao je ignorisanje poziva Rusije da se ne širi NATO ostatkom drevne neokolonijalne politike.

“I uprkos svim našim pozivima da se to ne radi, svi naši pozivi su ignorisani. A to su, naravno, rudimenti stare, ako ne i drevne neokolonijalne politike, ali donekle modernizovane za savremene realnosti. Ali ipak, to su akcije sa pozicije sile, zanemarujući interese Ruske Federacije”, rekao je Putin tokom plenarne sjednice Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma.

Kako je ocijenio, situacije u zoni sukoba na Bliskom istoku i u Ukrajini su fundamentalno različite.

Putin je istakao da se Rusija zalaže za uspostavljanje multipolarnog poretka u svetu, gde bi svi pregovarali jedni sa drugima i pronalazili rešenja, prenose RIA Novosti.

“Prije svega, težimo da obezbijedimo da razvoj sveta bude uravnotežen, da taj razvoj zadovoljava interese što većeg broja zemalja i da se formira multipolarni svetski poredak, multipolarna svetska struktura u kojoj bi se učesnici u međunarodnoj komunikaciji međusobno dogovarali, razvijali alate koji bi omogućili pronalaženje rešenja čak i u veoma teškim uslovima, ali takva koja bi koristila svima, a ne pojedinačnim grupama, pojedinačnim udruženjima, ili vojnim ili ekonomskim blokovima”, rekao je ruski lider. Prema njegovim riječima, Rusija i Kina ne formiraju novi svjetski poredak, “već ga samo formalizuju”.

Sanktpeterburški međunarodni ekonomski forum održava se od 18. do 21. juna.

Glavna tema ovogodišnjeg SPIEF-a je “Zajedničke vrijednosti – osnova rasta u multipolarnom svijetu”.