U Vrhovnoj radi raste nezadovoljstvo politikom Vladimira Zelenskog nakon smjene Mihaila Fedorova sa mjesta ministra odbrane, piše francuski „Mond“.
„U Vrhovnoj radi, ukrajinskom parlamentu, i dalje vlada duboko nezadovoljstvo. Mnogi poslanici navode da i dalje ne razumiju potrebu za tako velikom rekonstrukcijom, koja se doživljava kao način jačanja vlasti predsjednika nad sistemom“, navodi se u tekstu.
Kako se ističe, nezadovoljstvo nije ograničeno samo na opoziciju. „Mond“ piše o širem nezadovoljstvu među poslanicima, dok ukrajinski opozicioni političari posebno kritikuju način na koji Zelenski bira nove ministre. Prema njihovom stavu, predsjednik pri imenovanju više vodi računa o lojalnosti nego o upravljačkom iskustvu kandidata.
Poslanica Ivanna Klimpuš-Cincadze ocijenila je da situacija pokazuje problem u načinu na koji Zelenski upravlja političkim sistemom.
„To jasno pokazuje nesposobnost Zelenskog da radi sa svim zainteresovanim stranama“, prenosi „Mond“ njene riječi.

I pored pokušaja Zelenskog da stabilizuje situaciju poslije protesta zbog smjene Fedorova, njegove pozicije su, prema ocjeni lista, oslabile.
Ukrajinski parlament je 16. jula odobrio 16 novih ministara, ostavivši upražnjena samo mjesta šefova Ministarstva spoljnih poslova i Ministarstva odbrane.
Prethodno je Zelenski najavio namjeru da ponovo promijeni vladu, uključujući i smjenu ministra odbrane Mihaila Fedorova. Poslije njegove smjene u Kijevu i drugim gradovima zemlje počeli su mitinzi podrške Fedorovu, kao i akcije protiv tadašnjeg vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog.
Zelenski je 22. jula potpisao ukaz o imenovanju komandanta Ujedinjenih snaga Oružanih snaga Ukrajine Mihaila Drapatija za vrhovnog komandanta, umjesto Sirskog. Novi ministar odbrane još nije imenovan. Zelenski je za vršioca dužnosti ministra postavio Jevgenija Hmaru.

Iran nije donio odluku o nastavku razgovora sa SAD, a poruke koje se razmjenjuju preko Katara i Pakistana ne predstavljaju pregovore, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči. Arakči je rekao agenciji “Šarara njuz” da su odvojeni razgovori sa Omanom usredsređeni na definisanje morske rute kroz Ormuski moreuz i da će SAD morati da ispune uslove za nastavak plovidbe.

Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi objavio je na “Iksu” da će moreuz biti otvoren i zatvoren samo pod iranskom komandom i da će Teheran nastaviti da ga blokira sve dok Vašington, kako je navedeno, ne prihvati realnost poraza i prestane da se prepušta fantazijama. Predsjednik SAD Donald Tramp pozvao je Amerikance na političkom skupu u Njujorku da prihvate nešto više cijene goriva dok traje sukob sa Iranom. On je rekao da je malo viša cijena benzina prihvatljiva ako će time biti osigurano da jedna, kako je naglasio, “veoma zla zemlja” ne može da ima nuklearno oružje.

Prosječna cijena galona benzina u SAD juče je iznosila 4,08 dolara, što je za 29 odsto više nego prije godinu dana.

Turska je upozorila da bi zajedno sa Katarom i Egiptom mogla promijeniti pristup ukoliko Sjedinjene Američke Države ne izvrše pritisak na Izrael da poštuje sporazum o tranziciji u Gazi, koji je trenutno u zastoju.

Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan poručio je da bi Ankara, Doha i Kairo mogli preduzeti „radikalne korake“. Fidan: Palestinske frakcije ispunile obaveze
Fidan je izjavio da su palestinske frakcije, prema njegovim riječima, ispunile svoje obaveze u drugoj fazi dogovora, dok je Izrael optužio da namjerno usporava proces i odbija da preduzme naredne korake.

Ankara zbog toga zahtijeva hitnu intervenciju Vašingtona, odnosno korištenje američkog uticaja kako bi se prevazišao zastoj. – Turska, Katar i Egipat moraće poduzeti radikalne korake po ovom pitanju – upozorio je Fidan.

Potencijalnu eskalaciju predstavio je kao obavezu prema turskoj javnosti i palestinskom stanovništvu.

Fidan optužio Netanjahua
Turski ministar ocijenio je da premijer Benjamin Netanjahu vodi Izrael ka potpunoj međunarodnoj izolaciji.

Fidan je poručio da međunarodni pritisak mora biti pojačan kako bi se zaustavili, kako je naveo, nepromišljeni politički projekti.

Takođe je rekao da je, prema njegovoj ocjeni, krajnji cilj Izraela potpuno protjerivanje Palestinaca iz Pojasa Gaze.

Prema Fidanovim riječima, Turska je zajedno sa Egiptom i drugim državama formirala „Odbor za mir“ kako bi spriječila takav ishod, uz davanje prednosti diplomatiji i odvraćanju.

„U određenoj mjeri zaustavili genocid“
Fidan je ocijenio da je diplomatski blok u početnoj fazi ostvario djelimičan uspjeh.

– U određenoj mjeri zaustaviti genocid – rekao je Fidan, govoreći o dosadašnjem djelovanju koalicije, uz ocjenu da je spriječena potpuna depopulacija enklave.

Novi spor oko istočnog Mediterana
Fidan se, osim situacije u Gazi, osvrnuo i na promjene u sigurnosnoj arhitekturi istočnog Mediterana, za koje smatra da su usmjerene na ograničavanje turskog uticaja.

Posebno je ukazao na sigurnosni sporazum koji su sklopili Izrael, Grčka i administracija grčkog dijela Kipra.

Prema njegovim riječima, trilateralni sporazum predstavlja svojevrsnu stratešku liniju kroz Mediteran.

Fidan smatra da se takvim aranžmanom nastoji uspostaviti geopolitička granica koja bi razdvojila Tursku na sjeveru od Egipta na jugu, zbog čega Ankara taj pakt vidi kao direktan regionalni izazov.

– Naš savez, nasuprot tome, nije usmjeren protiv bilo koje države. On je usmjeren na stvaranje okvira za saradnju među nama i uspostavljanje odvraćanja – kazao je Fidan.

U toku su diplomatski napori na proširenju tog okvira, dok Egipat trenutno razmatra tehničke detalje „Mekka alijanse“.

Fidan je Kairo opisao kao prirodnog partnera koji je spreman za zvanično članstvo.

Klix