Connect with us

Svijet

KINA MENJA PRAVILA IGRE! AI mreža u svemiru otključava novu eru obrade podataka!

Lansiran je prvi klaster od 12 satelita koji će činiti osnovu buduće mreže od 2.800 letjelica, prvi svjetski pokušaj da se obrada podataka vrši u vakuumu svemira pomoću vještačke inteligencije i prirodnog hlađenja.

Time se zaobilaze centri na Zemlji i gubitak informacija u prenosu, prenosi Live science.

U trenutku kada energetski intenzivni AI sistemi postaju ključni za budućnost nauke, tehnologije i odbrane, Kina pravi radikalan iskorak – pomjera granicu obrade podataka izvan Zemlje.

Sa lansiranjem 12 satelita sa kosmodroma Điućuan, Kina je započela izgradnju Three-Body Computing Constellation, svemirske mreže koja će brojati 2.800 AI satelita i koja će, po prvi put u istoriji, vršiti obradu sirovih podataka direktno u orbiti, bez oslanjanja na ograničeni kapacitet zemaljskih stanica, prenosi Telegraf.rs.

Sateliti koriste koncept tzv. “edge computing“-a, u kome se podaci ne šalju na Zemlju na analizu, već se odmah procesuiraju na samom mjestu nastanka. Svaka jedinica opremljena je AI modelom sa osam milijardi parametara i sposobnošću obrade od 744 tera operacija u sekundi (TOPS), dok zajednički kapacitet cijelog lansiranog klastera prelazi pet peta operacija u sekundi. Za poređenje, najnoviji AI laptopovi iz Microsoftove Copilot+ serije dostižu do 40 TOPS — više od sto puta manje po jedinici.

U hladnoći svemira, sateliti prirodno odbacuju toplotu, bez potrebe za konvencionalnim sistemima hlađenja, a napajaju se isključivo solarnom energijom, što značajno umanjuje ekološki otisak u poređenju sa tradicionalnim data-centrima. Pored laserske međusobne komunikacije, jedan od satelita nosi i polarizacioni detektor X-zraka, namijenjen proučavanju izuzetno energetskih kosmičkih pojava poput gama-zračenja.

Naziv konstelacije inspirisan je “problemom tri tijela“, jednim od klasičnih nelinearnih problema iz mehanike, ali i istoimenom trilogijom kineskog pisca Ljoa Cišina, koja je popularizovala ideju svemira kao arene haosa i kompleksnosti. Upravo taj kontekst — nepredvidivost, višestruke sile i međunarodna međuigra — oslikava i ambiciju projekta.

Direktor laboratorije Zhejiang Lab Vang Đien izjavio je da je svemir ponovo postao granica na kojoj se odlučuje tehnološka budućnost.

“Vrijeme je da razmislimo šta AI može da uradi u orbiti, a ne samo u vašem telefonu ili laptopuu”, kazao je Đien.

Naglasio je i da će infrastruktura biti otvorena za međunarodnu saradnju, kako bi i druge zemlje mogle koristiti svemirske superračunare za sopstvene naučne ciljeve.

Dok su SAD i Evropa do sada testirale pojedinačne AI module u svemiru, Kina je prva koja pokreće operativni sistem na ovoj skali. Paralelno, bivši izvršni direktor Gugla, Erik Šmit, ulaže u slične planove — kupivši udio u Relativity Space, i zagovarajući svemirske data-centre koji bi mogli ublažiti energetsku krizu izazvanu sve većom potrošnjom AI centara na Zemlji. Šmit upozorava da će do 2030. godine industriji biti potrebno dodatnih 67 gigavata struje.

U budućnosti, ovakve orbitalne konstelacije mogle bi postati srž globalne infrastrukture vještačke inteligencije, ali i nova tačka saradnje – ili takmičenja – među svjetskim tehnološkim silama.

Svijet

Potpuni haos zbog poplava u Americi: RASTE BROJ MRTVIH

Upozorenje na poplave na snazi je za Vašington i glavne gradove srednjeg Atlantika, kao što su Baltimor, Filadelfija i Trenton, dok se oko 27 miliona Amerikanaca suočava s rizikom od jakih grmljavina i bujičnih poplava.

Linija oluja koja donosi intenzivne padavine prijeti regionu, a obilne kiše mogle bi da izazovu bujične poplave u gradovima duž autoputa I-95, uključujući Filadelfiju, Baltimor, Vašington i Ričmond u Virdžiniji, prenio je “ABC News”.

Nacionalna meteorološka služba (NWS) izdala je upozorenje na bujične poplave za Vašington, okrug Kolumbija i dijelove Merilanda i Virdžinije, a upozorenje na jaku grmljavinu važi do ponoći. Najveća prijetnja uključuje udare vjetra do 110 kilometara na čas i mogućnost pojedinačnih gradova, dok je u sjevernom dijelu Vašingtona bilo kratkog upozorenja na tornado.

S obzirom na zasićeno tlo zbog prethodnih padavina, bujične poplave predstavljaju ozbiljan rizik. Upozorenja na poplave takođe važe od Sjeverne Karoline do Pensilvanije, a u četvrtak se očekuje još jedan talas oluja u Južnoj i Sjevernoj Karolini.

Ova upozorenja dešavaju se u trenutku kada Teksas i Novi Meksiko nastavljaju da se oporavljaju od jakih poplava.

U Teksasu je broj žrtava porastao na najmanje 120, dok se najmanje 170 osoba i dalje vode kao nestale. Okrug Ker, koji je najteže pogođen, broji najmanje 95 smrtnih slučajeva, uključujući 36 djece. Poplave su izazvane izlivanjem rijeke Gvadalupe, koja je porasla za sedam metara za manje od sat vremena.

U Novom Meksiku, u poplavama u selu Ruidozo poginule su tri osobe, uključujući dvoje djece. Rijeka Rio Ruidoso porasla je za rekordnih šest metara, dok je područje doživjelo 8.9 centimetara kiše u samo 90 minuta, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PRIJETI HARVARDU GUBITKOM AKREDITACIJE: Optužbe za antisemitizam i “woke” ideologiju

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa upozorila je Univerzitet Harvard da bi ta visokoškolska ustanova mogla da ostane bez akreditacije, uz obrazloženje da je moguće da više ne ispunjava neophodne standarde.

Takođe se navodi da bi Harvardu mogla biti izdata sudska naredba za dostavljanje dokumentacije o stranim studentima.

Ovaj potez predstavlja dio šireg nastojanja Trampove administracije da se, kako objašnjava Fajnenšl Tajms, postigne nagodba kojom bi Harvard pristao na reorganizaciju svog upravljanja i rada, što univerzitet ocjenjuje kao napad na akademske slobode i osporava pred sudovima.

Upitan da li očekuje postizanje dogovora sa Harvardom nakon najnovijih poteza Bijele kuće, predsjednik Tramp je izjavio da misli da bi to bilo moguće.

„Mislim da da. Harvard je bio veoma loš, potpuno antisemitski nastrojen, i da, apsolutno će pristati na dogovor“, rekao je Tramp.

Sekretarijat za obrazovanje i Sekretarijat za zdravstvo i socijalne usluge saopštili su da su obavijestili akreditaciono tijelo, Komisiju za visoko obrazovanje Nove Engleske, da je Harvard prekršio savezni zakon o zabrani diskriminacije, jer nije obezbijedio zaštitu za jevrejske i izraelske studente na kampusu.

„Postoje ozbiljni dokazi da univerzitet možda više ne ispunjava akreditacione standarde komisije“, navedeno je u saopštenju, pozivajući se na nalaz Kancelarije za građanska prava Sekretarijata za zdravstvo.

Sekretarka za obrazovanje Linda Mekmahon izjavila je da očekuje da komisija redovno informiše Ministarstvo o svojim koracima ka osiguranju da Harvard poštuje savezni zakon i akreditacione norme.

Harvard tvrdi da je riječ o političkoj odmazdi i pokušaju ograničavanja prava na slobodu govora, nakon što je univerzitet odbio zahtjeve administracije da prepusti kontrolu nad nastavnim planom i politikom upisa, a univerzitet je ranije podnio i tužbu protiv savezne vlade nakon što su mu uskraćena sredstva u iznosu od više milijardi dolara.

Administracija predsjednika Trampa navodi da nastoji da izvrši pritisak na Harvard i druge elitne univerzitete u zemlji, optužujući ih da su postali „uporišta lijevo orijentisane ‘woke’ ideologije i antisemitizma“, ocjenjuje Rojters, a prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

MARIN LE PENDOŽIVJELA NOVI PORAZ: Evropski sud za ljudska prava odbio njen zahtjev, ništa od izbora 2027. godine

Kazna koju je dobila Marin Le Pen je posledica istrage o pronevjeri EU fondova koju je sprovela francuska pravosudna instanca.

Evropski sud za ljudska prava odbio je zahtjev liderke desničarske stranke Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, za privremenom mjerom koja bi značila suspenziju izvršenja njene kazne u Francuskoj, ocenivši da ne postoji rizik od nepopravljivog kršenja njenih prava.

Ovo je, kako piše Figaro, dodatni udarac za Nacionalno okupljanje na pravnom planu, nakon što su sjedište stranke pretresli sudski istražitelji pariskog tužilaštva u okviru istrage o finansiranju kampanje na posljednjim izborima.

Le Pen, koja i dalje namjerava da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine, tražila je od sudija ESLJP da, kao privremenu mjeru pre konačnog odlučivanja o slučaju, obustave izvršenje njene kazne zabrane kandidovanja na izborima, koja je donijeta sa neposrednim izvršenjem uprkos žalbi na apelacionom sudu.

Evropski sud za ljudska prava u saopštenju je naveo da je odbio ovaj zahtjev na osnovu člana 39 svog pravilnika, kojim se omogućava podnosiocima da traže privremenu suspenziju sudske odluke, jer ne postoji neposredna opasnost od nepopravljive štete za pravo zaštićeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Odluku je, jednoglasno, donijelo svih sedam sudija koji su razmatrali ovaj zahtjev.

Ovaj korak, objašnjava Figaro, predstavlja prvi neuspjeh za Marin Le Pen u postupku pred ESLJP, ali ona je podnijela i drugi zahtjev koji će biti razmatran u dužem roku.

U njemu osporava samu kaznu koja se tiče zabrane kandidovanja, tvrdeći da ona krši prava na odbranu i slobodu izbora u Francuskoj.

Podsjetimo, niža sudska instanca je donela osuđujuću presudu za Le Pen i dvadesetak ljudi iz njene stranke Nacionalni okupljanje zbog pronevjere EU fondova.

Le Penovoj je izrečena i petogodišnja zabrana kandidovanja za javne funkcije, što će joj onemogućiti da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine ukoliko njen pravni tim ne bude uspio da preinači presudu tokom žalbenog postupka na apelaciji i prije izbora.

Nastavi čitati

Aktuelno