Connect with us

Društvo

MILIONSKE DOZNKE spašavaju BiH! Narod preživljava zahvaljujući dijaspori

Da bez novca iz inostranstva koji šalje dijaspora ne bi mogli preživjeti ni građani, ni ekonomija Bosne i Hercegovine, smatraju naši sagovornici, a da je tako govore i podaci o sve većoj količini novca koja stiže u BiH.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u Bosni i Hercegovini iznosili su 1.246 milijardi maraka, od čega se 931,39 miliona maraka odnosi na novčane doznake iz inostranstva.

Poredeći sa istim kvartalom lani, ove godine u BiH je stiglo više novca kroz doznake iz inostranstva i to 72,94 miliona maraka više.

Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, oni u prvom kvartalu ove godine iznose 315,04 miliona maraka, od čega se na socijalna davanja odnosi 287,49 miliona maraka.

Poredeći sa prvim kvartalom prošle godine, kroz ostale tekuće transfere stiglo je manje novca, pa tako i kroz socijalna davanja.

“Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još uvijek nema zvanične procjene istih po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, navode iz Centralne banke BiH za “Nezavisne novine”.

Da bez ovog novca mnogi građani BiH ne bi mogli preživjeti, kao ni ekonomija, smatra Igor Gavran, ekonomista.

“Najveći generator ovih doznaka su vlasti u BiH na svim nivoima, jer zahvaljujući njima građani se iseljavaju i onda se doznake povećavaju pa imamo situaciju da praktično oni koji su istjerani iz BiH sada održavaju u životu vlast koja ih je istjerala, jer ako bi ekonomija potpuno bankrotirala, onda ni vlast više ne bi imala izvore prihoda”, kaže Gavran za “Nezavisne novine” dodajući da neće ni rast doznaka vječno trajati, jer će broj članova porodica kojima se novac šalje biti manji, a povratnika će biti vrlo malo i uglavnom u penzionerskim godinama.

Kako ističe, jedino dugoročno rješenje za bh. ekonomiju je stvaranje uslova za povratak što većeg broja građana iz dijaspore koji bi uložili svoj novac u BiH i stvarali novu vrijednost.

Admir Čavalić, ekonomista, ističe da dijaspore kroz novac koji šalje zadržava socijalni mir i održava životni standard građana u BiH.

“Uopšteno, Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje značajno ovise o dijaspori. To vidimo po nivou doznaka. Ono što je bitno naglasiti jeste da, pored stare dijaspore, imamo novoformiranu dijasporu i ona se formira iz godine u godinu u kontekstu odlaska mlade radne snage na tržište Zapada, prije svega Njemačke”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.

Kako kaže, upravo ti mladi koji odlaze vani vjerovatno svakog mjeseca šalju novac.

“Ako se posmatra visina dohotka, od minimalne plate, a posebno minimalnih penzija, i izuzetno velikog broja penzionera na minimalnim penzijama, teško je objasniti kako održavaju tekuću egzistenciju, odnosno kako obezbjeđuju dovoljno sredstava za prehranu, lijekove, komunalije i sve ono što je poskupjelo u posljednjim mjesecima. Realno objašnjenje je da se to pokriva doznakama iz inostranstva, odnosno tim sistemima neformalne solidarnosti od strane naših predstavnika dijaspore”, objašnjava on i dodaje da, pored formalnih transfera koji su evidentirani kroz račune Centralne banke BiH, postoji vjerovatno i toliki iznos neformalnih transfera.
Nezavisne

Društvo

Da li je posao Vlade RS da zateže posteljinu u HOTELSKIM SOBAMA?

Nastavi li ovim tempom ulaganje u hotele, Vlada Republike Srpske će, moguće je, postati jedan od većih ugostitelja u RS, što mnogi kritikuju i pitaju da li je njen posao da zateže posteljinu u hotelskim sobama, te poručuju da su narodni milioni mogli biti uloženi mnogo racionalnije.

Pozamašnoj kolekciji će se, po svemu sudeći, uskoro pridružiti zatvoreni hotel “Monument” na Kozari, koji je “naciljao” Ugostiteljski servis Republike Srpske i trebalo bi da ga kupi za 20 miliona KM, i to od jedne bijeljinske kompanije, koja ga je samo tri godine ranije platila 3,1 miliona KM.

Pod okriljem ovog servisa već djeluje hotel “Rajska dolina” na Jahorini, u koji su planirana nova ulaganja: Ugostiteljski servis Vlade RS, naime, raspisao je konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja novog depandansa hotela sa brojnim pratećim sadržajima.

Osim toga, na Jahorini se nalazi i hotel u izgradnji “Partizan”, kao i vila u vlasništvu Vlade Republike Srpske, na atraktivnoj lokaciji, nedaleko od polazne stanice gondole “Poljice”. Raspolažu još i napuštenim banjalučkim hotelom “Krajina”, restoranom Narodne skupštine RS u Banjaluci te još jednom vilom, takođe na planini Kozara.

Tu, međutim, spisak nije gotov: proljetos je, podsjetimo, mnogo riječi bilo i o kupovini poslovne zgrade u Brčko distriktu, a riječ je o objektu u kojem je trebalo da budu hotel i kockarnica.

Kupovina “Monumenta”
I na kraju – buru u javnosti posljednja je izazvala kupovina “Monumenta”, koja je naišla na brojne kritike, a indikativno je i to što je objavljen javni oglas u kojem je upravo ovaj hotel opisom “nacrtan”, što otvara opravdanu sumnju da je oglas ništa drugo nego formalnost.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, ističe da su ministri i funkcioneri već potvrdili da je namjera da se kupi baš “Monument”, čime su zapravo potvrdili da je javni poziv za kupovinu poslovne zgrade od 13. oktobra 2025. najobičnija formalnost kojom se samo legalizuje namjera da se nabavi, odnosno kupi unaprijed određena zgrada.

“Na ovaj način je zaobiđen osnovni princip koji nalaže da se javni organi, u ovom slučaju Ugostiteljski servis, moraju ponašati jednako prema svim eventualnim ponuđačima, nediskriminišuće i to na način da se obezbijedi pravična i aktivna konkurencija, a sa ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava. Način da se javnim pozivom samo legalizuje namjera za kupovinu jednog, unaprijed određenog objekta, ne garantuje se ni aktivna konkurencija, niti najefikasnije korištenje javnog novca, što jeste smisao javnog nadmetanja”, kaže Ožegović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, svaki javni organ ima diskreciono pravo da određuje svoje potrebe, ali na ovaj način trošiti javna sredstva nije opravdano opštim principima zakona.

“Takođe, treba istaći da je javnim pozivom naglašeno da pokretnosti u objektu nisu predmet kupovine, što znači da će cijeli projekat, ukoliko se realizuje, biti mnogo skuplji od trenutne kupovine same zgrade”, kaže Ožegović.

Nedeljko Glamočak, član Odbora za finansije i budžet Narodne skupštine Republike Srpske, ističe da je Vlada Republike Srpske izrazito loš investitor.

“U šta je god do sada ulagala Vlada Republike Srpske, pa i po većim cijenama, sve je to propalo. Danas, kada ugostiteljstvo generalno teško stoji, te postoji i problem nedostatka radnika, Vlada ide u te investicije. Ja mislim da to nema nikakve veze sa investiranjem, već je to izvlačenje nesrećnih para. A građani od toga neće imati koristi. Svakako bi bilo mnogo pametnije da se ta sredstva ulože u investicije koje će donijeti dobit”, rekao je Glamočak za “Nezavisne novine”.

Poslovni ambijent
Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala “Capital”, ističe da Vlada Republike Srpske, izgleda, smatra da ona ne treba stvarati poslovni ambijent kako bi investitori ulagali u turistički sektor ili ugostiteljstvo, već da ona treba da zateže posteljinu, sređuje sobe i dočekuje goste.

“To je sasvim pogrešna politika, nešto za što smo mislili da je davna prošlost, u kojoj se dokazalo da vlast u bilo kojoj zemlji nije dobar menadžer i da ne zna i ne može upravljati hotelijerstvom i držati ugostiteljske objekte. Postavlja se pitanje – i da imamo novac, zašto je to prioritet? Zašto Vlada smatra da je novac, čak i da ga je dobila na loto izvlačenju ili da smo našli izvor nafte, potrebno uložiti baš u sektor ugostiteljstva, a ne u škole, puteve i hiljadu drugih stvari koje su nam nasušne”, pita Vukelić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Pokrenuta inicijativa da se Kozara proglasi vazdušnom banjom
Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić izjavio je prije nekoliko dana da je pokrenuta inicijativa da se Kozara proglasi vazdušnom banjom, kao i da će uslijediti ulaganja u smještajne kapacitete. Šulić je u tom kontekstu spomenuo i “veliki značaj” najavljene mogućnosti proširenja smještajnih kapaciteta kupovinom hotela “Monument” od strane Vlade Republike Srpske.

Vrijednost ulaganja
Njen predsjednik Savo Minić rekao je da će narednih dana biti obavljeno vještačenje da bi se utvrdila vrijednost ulaganja u hotel “Monument” na Kozari.

“Ugostiteljski servis Republike Srpske to radi. Imaćemo vještačenje i realne parametre, ne želim prejudicirati, vidjećemo kako će proći javne nabavke”, rekao je Minić.

Nastavi čitati

Društvo

Cijene peleta u BiH NEKONTROLISANO RASTU

Cijene peleta na bh. tržištu u posljednjih nekoliko dana su eksplodirale, pa je tako za tonu peleta potrebno izdvojiti i skoro 700 maraka.

I dok se kod nekih preduzeća pelet ne može više ni naručiti za ovu godinu, kod drugih cijene rastu skoro pa svakodnevno, ali stručnjaci iz ove oblasti ističu da je došlo do neopravdano visokih cijena.

Naime, iz Federalnog ministarstva trgovine upozoreno je u petak na neopravdano i spekulativno povećanje cijena peleta za grijanje na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine, ističući da su cijene proizvodnih komponenata i troškovi prerade ostali nepromijenjeni.

“Uprkos stabilnim ulaznim troškovima, zabilježeni su slučajevi povećanja cijena, što predstavlja nezakonit pokušaj ostvarivanja ekstraprofita u sezoni povećane potražnje”, kazali su iz ovog ministarstva i u dodali da su, u saradnji s nadležnim inspekcijskim organima, pokrenute pojačane kontrole s ciljem utvrđivanja eventualnih povreda Zakona o kontroli cijena i drugih propisa.

“Svi subjekti koji budu zatečeni u spekulativnom formiranju cijena, neprijavljivanju promjena cijena ili uskraćivanju podataka nadležnim organima, biće strogo sankcionisani, uključujući novčane kazne i zabranu obavljanja djelatnosti”, dodaju iz Federalnog ministarstva trgovine.

Povećana potražnja diktira cijenu
Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da povećana potražnja diktira cijenu.

“Sezona je grijanja, a čim je povećana potražnja, cijene skaču”, kazao je Ivanović i dodao da nagli skok cijena peleta sigurno nije opravdan.

Cijene oko 540 maraka u banjalučkoj regiji
Prema riječima Igora Andrića, sekretara Udruženja šumarstva i drvoprerade pri Privrednoj komori Republike Srpske, cijene su oko 540 maraka u banjalučkoj regiji.

“Sadašnje povećanje cijene uglavnom je izazvano od stane trgovaca koji su ljetos ispod 400 maraka nabavili pelet i sad oni diktiraju cijenu”, kazao je Andrić i dodao da je potražnja uticala na povećanje cijene.

“Ranijih godina proizvođači pelata bili su u problemu, imali su puna skladišta peleta, ali ove godine situacija je drugačija, kada je ovo naglo zahlađenje zateklo dobar dio proizvođača bez zaliha”, kazao je Andrić.

Iz kompanije “Drvoprodex” Banjaluka kazali su da oni trenutno ne primaju narudžbe za ovu godinu.

“Trenutno cijena palete je 535 maraka sa uključenim našim prevozom”, objašnjavaju iz ove firme”, kazali su iz “Drvoprodexa” i dodali da će nove narudžbe primati tek od početka naredne godine.

“Ove godine tokom ljetnih mjeseci nismo ni imali narudžbi i onda je krajem septembra, ali i početkom oktobra odjednom počelo veliko interesovanje tako da ne možemo da stignemo sve”, kazali su iz ove firme.

Cijene zavise od klase
Da su cijene peleta iz dana u dan veće, kažu iz firme “Drvosječa” iz Sarajeva, koja posluje kroz predstavništva u nekoliko gradova širom BiH, te, kako navode, cijene peleta zavise od klase.

“Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 670 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 690 KM po toni. Imamo veoma mnogo narudžbi, kupci čak moraju čekati nekoliko dana na isporuku”, navode iz ove firme i dodaju da se intenzivno radi na isporuci kako bi se zadovoljile potrebe tržišta.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine”, krajem septembra pisale, pelet je koštao od 466 do 580 maraka, zavisno od toga u kojem gradu je kupovan.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI SISTEM ULASKA U EU: Kolaps u Gradišci na izlazu iz BiH

Na izlazu iz BiH na Graničnom prelazu Gradiška vlada saobraćajni kolaps.

Budući da je subota, te da smo van sezone, na izlazu iz BiH nije uobičajena ovolika gužva, tako da se pretpostavlja da je razlog gužve novi sistem ulaska u Evropsku uniju, koji podrazumijeva davanje otisaka prsta i skeniranja lica.

Šta kažu u AMS RS

Iz Auto-moto saveza Republike Srpske (AMS RS) su naveli da je na graničnim prelazima Gradiška i Donja Gradina pojačana frekvencija vozila na izlazu iz BiH, a na ostalim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

“Zbog  registracije putnika po novom sistemu ulaska i izlaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), mogu se očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima”, naveli su iz AMS RS.

Ulazak u Evropsku uniju za državljanje BiH, od nedjelje 12. oktobra, više nije isti, jer je počela primjena novog i dugonajavljivanog EES sistema.

“Povećaćemo radno vrijeme”

Kako su rekli iz MUP-a Hrvatske, od tog datuma se ovaj sistem u Hrvatskoj primjenjuje na svim međunarodnim graničnim prelazima, kao i na onim pograničnim prelazima koji su temeljem Sporazuma između Hrvatske i BiH privremeno određeni za međunarodni saobraćaj

“U početnoj fazi sustav radi minimalno po dva sata u smjeni od 12 sati, odnosno minimalno četiri sata u 24-satnom razdoblju. Svaki idući mjesec radno vrijeme sustava postupno će se povećavati dok se ne postigne puna operativnost, što je predviđeno 10. travnja (april) 2026. godine. Tijekom prijelaznog razdoblja nastavit će se s otiskivanjem pečata u putne isprave putnika”, rečeno je iz MUP-a Hrvatske za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Aktuelno