Connect with us

Politika

ĆULUM SE VRAĆA NA ČELO SIPA-e: Izbor ministra bezbjednosti i dalje blokiran

Za Vukanovića nije bilo političkog dogovora, Selak povukao kandidaturu

Nakon što se politička scena u BiH u posljednjih nekoliko mjeseci okrenula za 360 stepeni, rukovodstvo Republike Srpske je pristalo na saradnju i priznalo nadležnosti pravosudnih institucija, pa se i Darko Ćulum vratio na poziciju direktora SIPA-e BiH, koju je bio napustio, očekuje li nas konačan rasplet i kada je riječ o izboru ministra bezbjednosti BiH?

Na ovo pitanje iz kabineta predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto juče nisu imali ništa novo za reći, jer sve su kazali ranije izbor ministra zavisi od političkog dogovora na nivou predstavnika parlamentarne većine.

Pozicija ministra bezbjednosti BiH upražnjena je od januara ove godine i praktično sve poslove ministra obavlja zamjenik Ivica Bošnjak.

Nakon što je uhapšen zbog korupcije, bivši ministar Nenad Nešić ostavku je podnio u danu u kojem je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao glasati o njegovoj smjeni.

– Ovim putem želim podnijeti ostavku na mjesto ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine iz moralnih razloga, zbog svih prošlih događaja, koji će sutra biti najavljeni i predati svim ovlaštenim institucijama preko mojih advokata – naveo je Nešić.

28. januara Krišto je prihvatila njegovu ostavku i razriješila ga dužnosti. Polovinom februara istaknuta je kandidatura Gorana Selaka, predsjednika SPS-a, a početkom marta nadležne institucije, uključujući Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i Centralnu izbornu komisiju BiH, završile su sve provjere. 7. marta Krišto je Selaka imenovala za ministra, a trebao je stupiti na dužnost nakon što imenovanje potvrdi Predstavnički dom PS BiH.

Desetak dana kasnije, na dan održavanja sjednice, Selak je povukao kandidaturu jer nije imao podršku stranaka trojke, a u medijskim istupima je isticao da će “čekati neka bolja vremena”, piše Avaz.

Jesu li ta vremena došla i je li stvorena politička klima da predsjedavajuća Krišto ponovo predloži kandidata kojeg je ranije imenovala, pod uslovom da on to prihvati, trebalo bi biti poznato uskoro.

Ništa bez dogovora

Inače, predsjedavajuća Savjeta ministara od januara insistira na političkom dogovoru o ovom pitanju, što je navela i u odgovoru inicijatorima imenovanja Nebojše Vukanovića na ovu dužnost.

– Pozicija mene kao predsjedavajuće Savjeta ministara i svakog od ministara i zamjenika ministara je politička pozicija na koju se dolazi prijedlogom i voljom političkih stranaka i u proceduri propisanoj u Zakonu o Savjetu ministara BiH, u skladu s odredbama Ustava BiH. Mjesto i adresa za ovakve i slične inicijative su političke stranke, koje u okviru programskih sporazuma ili koalicija za uspostavu ili redefinisanje parlamentarne većine dogovaraju stavove i smjernice potrebne za uspostavu i uspješno funkcioniranje zakonodavne i izvršne vlasti – navela je Krišto u odgovoru klubovima stranaka u PS BiH.

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ UZVRATIO CVIJANOVIĆEVOJ: Ko je Konakoviću prepustio Ministarstvo spoljnih poslova?

Povodom izjave Željke Cvijanović da je Elmedin Konaković „pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu“, oglasio se član Predsjedništva SDS Marinko Božović sa pitanjem: – Ko je, ako ne SNSD, u dva uzastopna mandata prepustio Ministarstvo spoljnih poslova BiH bošnjačkim kadrovima?

Božović je dalje upitao ko je dao saglasnost za imenovanje Zlatka Lagumdžije za ambasadora BiH pri UN i Svena Alkalaja za ambasadora BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.

On je podsjetio Cvijanovićevu da su za takva imenovanja neophodna saglasnost Predsjedništva BiH?

-Upravo su kadrovske i političke odluke SNSD-a dovele do ovakvog stanja. Ne možete prvo nekoga dovesti na funkciju, a onda se predstavljati kao njegov najveći kritičar – naglasio je Božović.

 

On je na kraju konstatovao da je očigledno SNSD-u važnije bilo da u raspodjeli vlasti zadrži Ministarstvo finansija i Upravu za indirektno oporezivanje, nego Ministarstvo spoljnih poslova, kako bi imao dovoljno ruku za izglasavanje posla poput kupovine „Kumove zgrade“.

-Strateško predstavljanje srpskog naroda u svijetu žrtvovano je zbog kontrole novca i političkih interesa – zaključio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI HITNU SJEDNICU: Vlada mora ispraviti grešku prema roditeljima njegovateljima

Nedavne izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti nisu riješile ključne probleme roditelja njegovatelja, poručio je na konferenciji za novinare poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević. Od Vlade traži da se što prije održi posebna sjednica parlamenta kako bi nepravda bila ispravljena.

Premijer Republike Srpske Savo Minić je tvrdio da će pravo na naknadu dobiti svi roditelji djece sa invaliditetom nezavisno od starosti djeteta, kaže Kresojević i dodaje da je sa novim zakonom ostalo neriješeno pitanje starosne granice od 30 godina.

“Što znači da roditelji koji su ranije imali dijete od 40 godina i po ranijem zakonu zbog ograničenja od 30 godina nisu dobijali pravo na naknadu za roditelja njegovatelja da ni po novom zakonu neće dobiti”, kaže Kresojević.

On kaže da je premijer Minić najavio da će pravo na nakndatu dobiti i roditelji čija djeca pohađaju školu, ali da to novim zakonom nije predviđeno.

“Tražimo hitno zasijedanje Narodne skupštine na kojoj će se izmijeniti Član 37a Zakona o socijalnoj zaštiti gdje će biti omogućeno baš svakom roditelju njegovatelju da dobije pravo na naknadu. Takođe tražimo bez odlaganja da škola i boravak u dnevnim centrima ne bude prepreka za naknadu roditeljima njegovateljima”, smatra Kresojević.

Kaže da vlast vrši pritisak na udruženja i narodne poslanike, ali da će istrajati da ova nepravda bude ispravljena.

“Kada dođete u Narodnu skupštinu i kažete da veliki broj ljudi na Kliničkom centru ima problem sa bolničkom bakterijom oni kažu nemojte da govorite o tome. Kada kažete u Narodnoj skupštini da treba borci da dobiju pet najboljih godina zato što su poklonili 4 ili 5 najboljih godina u rovovima za Republiku Srpsku da onda im se Rebublika Srpska za penziju oduži sa najboljim godinama tada dođe predsjednik BORS-a i kaže da pojedini poslanici to koriste u predizborne svrhe”, kaže Kresojević.

Insistiraćemo i na tome, kaže Kresojević, da preko hiljadu boraca koji imaju PTSP, a nemaju mogućnost da ostvare pravo na invalidninu po tom osnovu, da to dobiju. Ako ima novca za Serdarova i Vijadukt, smatra Kresojević, isti se mora naći i za ove kategorije.

BN

 

Nastavi čitati

Politika

MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM

Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.

„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.

On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.

„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“

Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.

„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.

Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.

Nastavi čitati

Aktuelno