Mađarski premijer Viktor Orban upozorio je da su nepoznate osobe zapalile crkvu u Zakarpatskoj oblasti u Ukrajini, ostavivši natpis “Mađare na nož”.

“Prisilna mobilizacija, ubistva, palež crkava, poticanje i zastrašivanje. Sve se to događa Mađarima u Zakarpatju. Nećemo to dopustiti, možete računati na nas”, napisao je Orban na Facebooku, podijelivši fotografiju koja prikazuje sporni natpis, prenosi Index.

Zakarpatska policija saopštila je da se incident dogodio u srijedu oko 22 sata u selu Palad-Komarivci. Otkrili su da je neidentifikovana osoba ušla u crkveni krug, zapalila ulazna vrata i crnom bojom napisala provokativan natpis s namjerom poticanja nacionalnog i vjerskog neprijateljstva.

Policija trenutno, u suaadnji sa Službom bezbjednosti Ukrajine, provodi istragu kako bi identifikovala odgovorne.

Mađarska je prošle sedmice pozvala ukrajinskog ambasadora kako bi uložila prosvjed nakon medijskih izvještaja da je mađarski državljanin umro u Zakarpatju, navodno nakon što su ga pretukli zaposlenici vojne kancelarije.

Ukrajinci tvrde kako je forenzičkim pregledom utvrđeno da je uzrok smrti muškarca bila plućna embolija. Nekoliko dana kasnije, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sjarto predložio je da Evropska unija uvede sankcije trojici ukrajinskih zvaničnika u vezi s navodno nasilnom smrću mađarskog državljanina.

SAD su počele izgradnju novog “sekundarnog” zida na svojoj jugozapadnoj granici sa Meksikom kako bi ojačale postojeću čeličnu ogradu koja dijeli dvije zemlje.

Zid dugačak oko 11 kilometara gradi se u državi Novi Meksiko i dio je plana za zatvaranje “kritičnih” praznina na granici i poboljšanje bezbjednosnih operacija, navodi se u saopštenju koje je objavila Američka carinska i granična zaštita.

U junu je američka sekretarka za nacionalnu bezbjednost Kristi Noem izdala nova izuzeća za izgradnju novog graničnog zida dugog oko 58 km u Arizoni i Novom Meksiku, prenosi “b92”.

Kirsten Evans, 53-godišnja bankarska službenica iz Danske, vjerovatno će biti među prvim generacijama koje će morati čekati 70. rođendan da bi ostvarile pravo na punu penziju. Ipak, ona ne planira da čeka toliko. „Mislim da ste sa 70 godina stari. Želite imati dobar život poslije penzionisanja“, izjavila je, odlučna da se povuče sa posla već sa 65 ili 66 godina — iako će zbog toga primati umanjenu penziju.

Danski parlament usvojio je u maju zakon kojim se starosna granica za penziju do 2040. godine podiže sa sadašnjih 67 na čak 70 godina. Sistem je vezan za očekivani životni vijek i automatski se revidira svakih pet godina. Do 2030. granica će porasti na 68, do 2035. na 69, a svi rođeni nakon 31. decembra 1970. — uključujući Evans — penziju će dočekati tek sa 70 godina.

Većina ne izdrži do kraja

Međutim, brojke pokazuju da većina Danaca ne radi do formalne starosne granice. Prema podacima OECD-a, 2022. godine prosječna starost odlaska u penziju bila je oko 64 godine, iako je zvanična bila 67.

„Oko 20% ljudi u Danskoj odlazi u penziju jer ne mogu više da rade — ili zbog bolesti, ili zato što ne nalaze posao“, kaže Aske Juul Lassen, etnolog i stručnjak za starenje sa Univerziteta u Kopenhagenu. On upozorava da bi podizanje granice na 70 moglo dodatno produbiti jaz između imućnijih građana, koji mogu ranije da se povuku, i onih koji moraju da rade do kraja.

Nepravedno za fizičke radnike

Damoun Ashournia iz Danske sindikalne konfederacije naglašava da se među članovima sindikata rijetko ko penzioniše u punoj starosnoj dobi. „Naši članovi su iscrpljeni. Dvije trećine ih odlazi u penziju ranije, jer jednostavno ne mogu više“, kaže.

Camilla Rasmussen, 37-godišnja medicinska sestra, sumnja da će moći da izdrži do 70. „Zamislite mene sa 70 godina kako prelazim 10.000 koraka dnevno na odjeljenju. To ne bi bilo pošteno ni prema meni ni prema pacijentima“, ističe.

Kako izgleda danski penzioni sistem?

Danska ima složen penzioni sistem: univerzalnu državnu penziju (oko 965 evra mjesečno), dodatne penzije koje finansiraju poslodavci, i mogućnost privatne štednje. Ipak, to ne mijenja činjenicu da bi automatsko povećavanje starosne dobi — koje je na snazi od 2006. godine — moglo značiti da će neko ko danas ima 20 godina penziju dočekati tek sa 74.

I dok poslodavci pozdravljaju produženje radnog vijeka kao jedini način da se očuva socijalna država, sve je više poziva na promjenu pravila. Premijerka Mette Frederiksen izjavila je prošlog ljeta da više ne vjeruje u automatsko povećavanje dobi za penziju. „Sistem će vjerovatno morati da se revidira kad se granica približi 70.“

Sindikalci se slažu i predlažu sporiji ritam rasta: za svakih dodatnih godinu dana očekivanog života, starosna granica bi se povećavala za samo pola godine.

Danska, iako među najbogatijim i najuređenijim zemljama Evrope, sada stoji pred ozbiljnim pitanjem: da li će ljudi imati snage da rade do 70 — i hoće li to zaista biti život dostojan čovjeka?