Connect with us

Svijet

Kako se ZAPADNI BALKAN pojavio u sporazumu koje su potpisale Njemačka i Britanija? OVO SU DETALJI DOKUMENTA

Dokument od 27 stranica potpisali su njemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer, predstavlja “potvrdu i proširivanje njemačko-britanskog partnerstva”

Njemačka i Velika Britanija sklopile su Sporazum o prijateljstvu koji podrazumijeva bližu saradnju ove dvije zemlje. Dokument od 27 stranica potpisali su nemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer, predstavlja “potvrdu i proširivanje njemačko-britanskog partnerstva” i obećava više trgovine, više razmjene, a prije svega više bezbjednosti i regionalne saradnje. Upravo u tom dijelu sporazuma, pominje se i Zapadni Balkan, što je izazvalo posebnu pažnju regiona.

Kao cilj sporazuma formuliše se da su obje zemlje “vođene željom da, u svjetlu suštinskih promjena u geopolitičkom okruženju, udruže svoje snage kako bi svojim građankama i građanima, kao i svojim otvorenim, demokratskim društvima, obezbijedile budućnost obilježenu blagostanjem, bezbjednošću i održivošću.”

Šta predviđa Sporazum o prijateljstvu i koje oblasti obuhvata?
· Bezbjednost – Njemačka i Velika Britanija potvrđuju blisku saradnju u toj oblasti. Upadljivo je da se ugovara klauzula o uzajamnoj pomoći, koja treba bilateralno da dopuni član 5 NATO ugovora.

Tamo se navodi:

“Svjesne bliske podudarnosti svojih suštinskih interesa i u uvjerenju da ne postoji strateška prijetnja za jednu stranu koja ne bi bila i strateška prijetnja za drugu, ugovorne strane kao bliski saveznici potvrđuju svoju duboku posvećenost međusobnoj odbrani i pružaju jedna drugoj pomoć u slučaju oružanog napada na drugu ugovornu stranu, uključujući i vojna sredstva,” i trebalo bi da važi i u novim oblastima, poput sajber-bezbjednosti, piše DW.

· Politika naoružanja – Dogovorena je, na primjer, izrada rakete s dometom većim od 2.000 kilometara. Taj cilj su Njemačka i Britanija već objavile sredinom maja. Takav sistem naoružanja još ne postoji iz evropske proizvodnje.

Takođe se planira i bliža saradnja u razvoju bespilotnih vazdušnih sistema, projektima poput oklopnog transportnog vozila “Bokser“, na istočnom krilu NATO i u oblasti podvodne bezbjednosti u Sjevernom moru. Saradnja u izvozu oružja trebalo bi da bude proširena. Izvoz zajednički proizvedene vojne opreme treba da bude olakšan. Njemačka je do sada, zbog vrlo strogih pravila, često kočila takve projekte. Britanci se nadaju da će promjena kursa doneti dodatni izvoz u vrijednosti od više milijardi.

· Ukrajina – Obje zemlje obavezale su se da će nastaviti da podržavaju Ukrajinu – u njenoj odbrani od Rusije, ali i u obnovi.

· Zapadni Balkan – Velika Britanija takođe želi da se uključi u tzv. Berlinski proces, koji treba da približi zemlje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji kroz pojačanu međuregionalnu saradnju.

· Migraciona politika – Za suzbijanje neregularnih migracija dvije zemlje žele da uspostave sopstveni akcioni plan. Borba protiv trgovine ljudima biće unapređena, između ostalog, kroz međusobnu pravnu pomoć, podršku u gonjenju kriminalaca i efikasne granične kontrole.

Više od 20.000 izbjeglica prešlo je Lamanš od početka godine. Njemačka važi kao tranzitna tačka za gumene čamce i drugu opremu, i kao prolazna stanica za migrante. Takođe, trebalo bi pojačati saradnju u borbi protiv prekograničnog kriminala. To se posebno odnosi na pranje novca, ilegalne finansijske tokove i trgovinu drogom.

· Putovanja – Do kraja godine trebalo bi da budu omogućena putovanja školskih grupa bez viza između Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke. Trenutno je problem što učenici bez njemačkog pasoša – npr. iz Sirije ili Avganistana – moraju da traže vizu za Veliku Britaniju. To je često komplikovano. Kako ta djeca ne bi bila faktički isključena iz školskih ekskurzija, neke škole trenutno potpuno odustaju od razmjene s Velikom Britanijom.

Od kraja avgusta biće olakšano putovanje Britanaca u Njemačku kroz takozvane “E-Gates“ terminale na graničnim prelazima. Razlog za trenutnu regulativu je to što Britanija ne samo da je napustila EU, već nikada nije ni pristupila Šengenskom prostoru – što stvara znatne probleme Britancima pri putovanjima u Uniju.

· Ekonomija – Dogovoren je njemačko-britanski ekonomski forum. Saradnja bi trebalo da se proširi u oblastima visoke tehnologije i poslovnih finansija.

· Energetika – Obje zemlje žele da sarađuju u snabdijevanju energijom preko Sjevernog mora i u izgradnji infrastrukture za vodonik i CO₂.

· Saobraćaj – Za deset godina trebalo bi da saobraćaju prvi direktni vozovi iz Njemačke za Veliku Britaniju – ispod Lamanša. Trenutno je to, zbog kontrole pasoša, moguće samo sa presjedanjem. Za realizaciju željezničke veze biće formirana radna grupa.

Svijet

JEZIVE BROJKE! U izraelskim zatvorima više od 11 hiljada Palestinaca

Palestinske organizacije za zaštitu prava zatvorenika saopštile su danas da je broj Palestinaca u izraelskim zatvorima porastao na više od 11.000, što predstavlja najveći broj od početka 2000. godine.

Prema navodima u saopštenju, u ovu brojku nisu uračunata lica koja se nalaze u izraelskim vojnim logorima, prenosi palestinska novinska agencija WAFA, dodajući da većinu zatvorenih čine administrativni pritvorenici i osobe koje čekaju suđenje.

U izvještaju se navodi da se među pritvorenima nalaze 94 žene, kao i više od 400 djece.

Organizacije su, takođe, istakle da je broj zatvorenika klasifikovanih kao “neprijateljski borci” dostigao 2.662.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI NE ŽELI U RUSIJU! “Neprihvatljiv sastanak u Moskvi”

– Predlog ruskog predsednika Vladimira Putina za sastanak sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Moskvi je neprihvatljiv, saopštila je danas ukrajinska vlada. Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha izjavio je da je najmanje sedam zemalja, uključujući Austriju, Vatikan, Švajcarsku i tri zalivske države, spremno da bude domaćin sastanka Zelenskog i Putina, prenosi Rojters.

“Ovo su ozbiljni predlozi i predsednik Zelenski je spreman za takav sastanak u bilo kom trenutku. Ipak, Putin nastavlja da obmanjuje sve nudeći očigledno neprihvatljive predloge”, objavio je Sibiha na svom nalogu na mreži Iks.

Ranije danas, Putin je rekao da ne isključuje mogućnost sastanka sa Zelenskim i predložio da se taj sastanak održi u Moskvi.

”Ako je Zelenski spreman za sastanak, neka dođe u Moskvu”, rekao je Putin, uz ocenu da ”postoji svetlo na kraju tunela”, prenosi agencija RIA Novosti.

On je istakao da ukoliko prevlada zdrav razum, onda može doći do dogovora o tome kako da se rat u Ukrajini završi na zadovoljavajući način.

”U suprotnom slučaju, moraćemo sve da rešimo vojnim putem”, rekao je Putin i dodao da je obavestio američkog predsednika Donalda Trampa o tome da želi da se sastane sa Zelenskim.

On je naveo da je moguće postići prihvatljivu opciju za okončanje rata, dodajući da su svi pokušaji Rusije da mirnim putem reši ukrajinsko pitanje bili osujećeni.

Istakao je da vidi iskrenu želju Trampove administracije da se reši ukrajinski sukob, a Zelenskog je nazvao ”vršiocem dužnosti šefa administracije Ukrajine”.

(Tanjug) Ilustracija/kyivindependent

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN POZVAO ZELENSKOG U MOSKVU! “U suprotnom slučaju, moraćemo sve da riješimo vojnim putem”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ne isključuje mogućnost sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i predložio da se taj sastanak održi u Moskvi.

„Ako je Zelenski spreman za sastanak, neka dođe u Moskvu“, rekao je Putin, uz ocjenu da „postoji svjetlo na kraju tunela“, prenosi agencija RIA Novosti.

On je rekao da, ukoliko prevlada zdrav razum, onda može doći do dogovora o tome kako da se rat u Ukrajini završi na zadovoljavajući način.

„U suprotnom slučaju, moraćemo sve da riješimo vojnim putem“, rekao je Putin i dodao da je obavijestio američkog predsjednika Donalda Trampa o tome da želi da se sastane sa Zelenskim.

On je rekao da je moguće postići prihvatljivu opciju za okončanje rata, dodajući da su svi pokušaji Rusije da mirnim putem riješi ukrajinsko pitanje bili osujećeni.

Istakao je da vidi iskrenu želju Trampove administracije da se riješi ukrajinski sukob, a Zelenskog je nazvao „vršiocem dužnosti šefa administracije Ukrajine“.

Sumirajući svoju posjetu Kini, gdje je prisustvovao vojnoj paradi povodom obilježavanja Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu, Putin je rekao da je posjeta bila veoma pozitivna i ocijenio da Kina ostaje pokretač globalne ekonomije.

„U tom smislu, posebno bih istakao kinesku inicijativu o globalnom upravljanju. Čini mi se da je ovo veoma pravovremeno i, što je važno, ova inicijativa je usmjerena na pozitivnu saradnju između onih zemalja koje su se okupile na samitu u Kini i naših potencijalnih partnera među zemljama koje trenutno ne žele da proglase ovo partnerstvo“, rekao je Putin i dodao da potreba za energetskim resursima raste, uključujući i u kineskoj ekonomiji.

Govoreći o principu multipolarnosti, Putin je rekao da to ne znači da se pojavljuju novi hegemoni u svijetu, već da sve zemlje treba da imaju jednaka prava.

Nastavi čitati

Aktuelno