Connect with us

Svijet

Kako se ZAPADNI BALKAN pojavio u sporazumu koje su potpisale Njemačka i Britanija? OVO SU DETALJI DOKUMENTA

Dokument od 27 stranica potpisali su njemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer, predstavlja “potvrdu i proširivanje njemačko-britanskog partnerstva”

Njemačka i Velika Britanija sklopile su Sporazum o prijateljstvu koji podrazumijeva bližu saradnju ove dvije zemlje. Dokument od 27 stranica potpisali su nemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer, predstavlja “potvrdu i proširivanje njemačko-britanskog partnerstva” i obećava više trgovine, više razmjene, a prije svega više bezbjednosti i regionalne saradnje. Upravo u tom dijelu sporazuma, pominje se i Zapadni Balkan, što je izazvalo posebnu pažnju regiona.

Kao cilj sporazuma formuliše se da su obje zemlje “vođene željom da, u svjetlu suštinskih promjena u geopolitičkom okruženju, udruže svoje snage kako bi svojim građankama i građanima, kao i svojim otvorenim, demokratskim društvima, obezbijedile budućnost obilježenu blagostanjem, bezbjednošću i održivošću.”

Šta predviđa Sporazum o prijateljstvu i koje oblasti obuhvata?
· Bezbjednost – Njemačka i Velika Britanija potvrđuju blisku saradnju u toj oblasti. Upadljivo je da se ugovara klauzula o uzajamnoj pomoći, koja treba bilateralno da dopuni član 5 NATO ugovora.

Tamo se navodi:

“Svjesne bliske podudarnosti svojih suštinskih interesa i u uvjerenju da ne postoji strateška prijetnja za jednu stranu koja ne bi bila i strateška prijetnja za drugu, ugovorne strane kao bliski saveznici potvrđuju svoju duboku posvećenost međusobnoj odbrani i pružaju jedna drugoj pomoć u slučaju oružanog napada na drugu ugovornu stranu, uključujući i vojna sredstva,” i trebalo bi da važi i u novim oblastima, poput sajber-bezbjednosti, piše DW.

· Politika naoružanja – Dogovorena je, na primjer, izrada rakete s dometom većim od 2.000 kilometara. Taj cilj su Njemačka i Britanija već objavile sredinom maja. Takav sistem naoružanja još ne postoji iz evropske proizvodnje.

Takođe se planira i bliža saradnja u razvoju bespilotnih vazdušnih sistema, projektima poput oklopnog transportnog vozila “Bokser“, na istočnom krilu NATO i u oblasti podvodne bezbjednosti u Sjevernom moru. Saradnja u izvozu oružja trebalo bi da bude proširena. Izvoz zajednički proizvedene vojne opreme treba da bude olakšan. Njemačka je do sada, zbog vrlo strogih pravila, često kočila takve projekte. Britanci se nadaju da će promjena kursa doneti dodatni izvoz u vrijednosti od više milijardi.

· Ukrajina – Obje zemlje obavezale su se da će nastaviti da podržavaju Ukrajinu – u njenoj odbrani od Rusije, ali i u obnovi.

· Zapadni Balkan – Velika Britanija takođe želi da se uključi u tzv. Berlinski proces, koji treba da približi zemlje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji kroz pojačanu međuregionalnu saradnju.

· Migraciona politika – Za suzbijanje neregularnih migracija dvije zemlje žele da uspostave sopstveni akcioni plan. Borba protiv trgovine ljudima biće unapređena, između ostalog, kroz međusobnu pravnu pomoć, podršku u gonjenju kriminalaca i efikasne granične kontrole.

Više od 20.000 izbjeglica prešlo je Lamanš od početka godine. Njemačka važi kao tranzitna tačka za gumene čamce i drugu opremu, i kao prolazna stanica za migrante. Takođe, trebalo bi pojačati saradnju u borbi protiv prekograničnog kriminala. To se posebno odnosi na pranje novca, ilegalne finansijske tokove i trgovinu drogom.

· Putovanja – Do kraja godine trebalo bi da budu omogućena putovanja školskih grupa bez viza između Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke. Trenutno je problem što učenici bez njemačkog pasoša – npr. iz Sirije ili Avganistana – moraju da traže vizu za Veliku Britaniju. To je često komplikovano. Kako ta djeca ne bi bila faktički isključena iz školskih ekskurzija, neke škole trenutno potpuno odustaju od razmjene s Velikom Britanijom.

Od kraja avgusta biće olakšano putovanje Britanaca u Njemačku kroz takozvane “E-Gates“ terminale na graničnim prelazima. Razlog za trenutnu regulativu je to što Britanija ne samo da je napustila EU, već nikada nije ni pristupila Šengenskom prostoru – što stvara znatne probleme Britancima pri putovanjima u Uniju.

· Ekonomija – Dogovoren je njemačko-britanski ekonomski forum. Saradnja bi trebalo da se proširi u oblastima visoke tehnologije i poslovnih finansija.

· Energetika – Obje zemlje žele da sarađuju u snabdijevanju energijom preko Sjevernog mora i u izgradnji infrastrukture za vodonik i CO₂.

· Saobraćaj – Za deset godina trebalo bi da saobraćaju prvi direktni vozovi iz Njemačke za Veliku Britaniju – ispod Lamanša. Trenutno je to, zbog kontrole pasoša, moguće samo sa presjedanjem. Za realizaciju željezničke veze biće formirana radna grupa.

Svijet

“KONSTRUKTIVNA DISKUSIJA”! Razgovarali Rubio i Lavrov

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov razgovarao je telefonom sa državnim sekretarom SAD Markom Rubiom, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

“Održana je konstruktivna diskusija o mogućim konkretnim koracima u interesu sprovođenja dogovora koji su postignuti tokom telefonskih razgovora između predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa 16. oktobra”, navodi se u saopštenju.

Tramp je prošle sedmice rekao kako bi uskoro mogao da se sastane sa Putinom u Budimpešti.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Uspjeh samita u Budimpešti naš EGZISTENCIJALNI INTERES”

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je egzistencijalni interes Mađarske da budimpeštanski mirovni samit između američkog predsjednika Donalda Trampa i predsjednika Rusije Vladimira Putina bude uspješan, jer će mađarska ekonomija konačno moći da odahne i vrati se na rast prije rusko-ukrajinskog rata.

Od objave budimpeštanskog mirovnog samita, jedino pitanje koje ljevo orijentisani analitičari i političari postavljaju, pokušavajući da traže dlaku u jajetu, jeste da je lijepo što se Tramp i Putin sastaju u Budimpešti, ali kako će to učiniti da hljeb bude jeftiniji, napisao je Orban na Facebook-u. On je naveo da je tokom prve tri godine rusko-ukrajinskog rata Mađarska izgubila 9,1 milijardu forinti (23,3 miliona evra), odnosno više od dva miliona forinti po porodici.

Kako je naveo, poskupjela je energija i gas, inflacija je skočila, Mađarska je pretrpjela gubitke zbog sankcija, smanjena je trgovina, porasle su kamate na državne obveznice, a finansiranje zemlje postalo je skuplje.

– Ako rat bude okončan, sve ovo će prestati. Mađarska ekonomija će konačno moći da odahne i vrati se na rast prije rata. Svi će više zarađivati, a čak će i hljeb biti jeftiniji – poručio je Orban i istakao da je zbog toga egzistencijalni interes Mađarske da budimpeštanski mirovni samit bude uspješan.

– Treba da učinimo sve što možemo da do toga dođe – istakao je on.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP OPTUŽIO SOROŠA “On je umiješan u u organizovanje protesta u SAD”

Američki predsjednik Donald Tramp vjeruje da je Džordž Soroš umiješan u organizovanje protesta koji su proteklog vikenda održani u Sjedinjenim Državama.

– Pretpostavljam da su to platili Soroš i drugi ludaci radikalne ljevice – rekao je Tramp. On je istakao da su demonstracije bile veoma male i neefikasne.

– Kada pogledate te ljude, oni nisu reprezentativni za narod naše zemlje – ocijenio je Tramp.

On je rekao da nije kralj kako ga nazivaju organizatori protesta i da naporno radi da bi Sjedinjene Države bile velike.

Organizatori skupa pod nazivom “Nema kraljeva” ranije su saopštili da je najmanje sedam miliona ljudi učestvovalo u protestima protiv Trampove politike.

Većina demonstranata nosila je transparente kritikujući Trampa i njegovu administraciju.

Prethodni protesti “Nema kraljeva” održani su 14. juna na Trampov rođendan i dan vojne parade u Vašingtonu.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno