Connect with us

Svijet

Prvo se rugali, sada im zavide! BRITANCIMA POLJSKA POSTALA UZOR

Britanski Times iznio je prognoze u kojima je naveo kako bi Poljska mogla biti jedna od najprivlačnijih zemalja za život te da po mnogim parametrima mnogo bolje kotira i od same Velike Britanije. Iako je ranije možda trend bio drugačiji, za većinu mladih Poljaka ostanak u zemlji postao je mnogo atraktivniji.

“Poljski BDP 1995. godine po glavi stanovnika iznosio je 13.600 dolara u današnjem novcu – oko 36 posto britanskog i otprilike isto kao i brazilski. Danas je ta brojka za Poljsku 44.500 dolara, ili 81 posto našeg. Uskoro bi se mogao izjednačiti. Od kraja 2019. godine britanski BDP po glavi stanovnika porastao je za manje od jedan posto u realnim američkim dolarima. Poljski je porastao za gotovo 18 posto, gotovo dvostruko više od američkog”, piše Times.

Kako je Poljska to postigla?

“Od pada komunizma, okrenula se Zapadu: umjesto prodaje državne imovine malom broju bogatih pojedinaca, Poljska je održavala javne ponude i podsticala strano vlasništvo. U novije vrijeme uživala je u pogodnostima članstva u EU, ali je zadržala vlastitu valutu.

mladih talenata u zemlje poput Velike Britanije i Njemačke bio je problem tokom 2010-ih, ali nekoliko faktora je preokrenulo stvari.

Od 2019. godine Poljska ima niži porez na dohodak za radnike mlađe od 26 godina; nedavna studija je pokazala da je to treća najbolja evropska zemlja za život mladih odraslih osoba. Proizvodnja, predvođena proizvodnjom automobila, ostaje važna, ali njen tehnološki sektor cvjeta, s mnogim radnicima koji su se vratili iz inostranstva. Plate, prilagođene cijenama, sada su rame uz rame s onima u Italiji”, navodi se u analizi.

I dok će Britaniji trebati decenija da poveća izdvajanja za odbranu na 3,5 posto BDP-a, Poljska je to učinila gotovo preko noći.

“Ove godine se očekuje da će potrošiti ekvivalent od 4,5 posto svoje ekonomije na vojsku, u odnosu na 2,2 posto u 2022. godini. Finansirana je zaduživanjem, koje je do nedavno bilo skromno: dug se kretao oko 50 posto, u poređenju sa 96 posto ili više u Britaniji, Americi i drugdje. Dakle, poljska ekonomija brzo raste. Zar to nije ono što bismo očekivali?

Ekonomisti često govore o ‘sustizanju rasta’ – teoriji da siromašnije zemlje rastu brže. Imaju mnogo jednostavnih načina za povećanje produktivnosti, poput kupovine bolje opreme i ulaganja u bolju obuku osoblja. Bogatije zemlje poput Britanije su (navodno) sve to već uradile. Jedini način da poboljšamo našu ekonomiju, kaže teorija sustizanja, jeste novim tehnološkim otkrićima”, pojašnjavaju.

Međutim, detaljniji pogled na brojke rasta sugerše da Britanija, ali i druge zemlje Zapadne Evrope možda ima više toga da nauči od Poljske nego što se misli.

Podaci iz EU prate ekonomsku aktivnost sve do regionalnog nivoa. Upečatljivo je da otkrivaju da su mnoge dijelove Britanije pretekla uspješnija područja Poljske. Širi region Varšave ima BDP od 67.000 evra po glavi stanovnika, prilagođen cijenama, što je bolje samo od centralnog Londona.

“Glavni gradovi obično imaju snažne ekonomije. Ipak, 12 od 17 poljskih regija sada je bogatije od zapadnog Walesa, najsiromašnijeg dijela Britanije. Dolnoslaskie – ili Donja Šleska – na jugozapadu Poljske je u boljoj situaciji od Velikog Manchestera. U stvari, ako bismo izuzeli London, britanski proizvod po glavi stanovnika bio bi samo tri posto veći od poljskog.

Zaboravite na sustizanje – u nekim aspektima Poljska je već ispred. Zemlja ima brži mobilni internet, jeftiniju električnu energiju i više brzih željeznica. Britanija je dovoljno bogata da razvije složene zakone o planiranju, primjećuje David Lawrence iz think-tanka

Centar za britanski napredak, zemlje u razvoju poput Poljske grade jednostavno zato što to smatraju bitnim za prosperitet”, ističu iz ovog lista.

Na kraju, iz Timesa ističu kako Velika Britanija postaje država koja treba sustizati druge.

“Britanija već decenijama govori o trećoj pisti na aerodromu Heathrow: najnoviji prijedlozi će koštati 49 milijardi funti i biti završeni 2040. godine. Poljska očekuje da će do početka 2030-ih otvoriti novo centralno transportno čvorište – sa dvije piste i brzom željezničkom vezom, koja će opsluživati ​​45 miliona putnika godišnje – za 30 milijardi funti. Kada su u pitanju investicije, posebno u njenim regijama, možda je Britanija zemlja koja treba da sustigne”, zaključili su.

(Klix) Foto: Wikipedia

Related Topics:

Svijet

Tramp napao Merca pa povlači vojsku iz Njemačke: “RADI UŽASAN POSAO”

Američko ministarstvo odbrane povlači 5.000 vojnika iz Njemačke, usred sukoba između predsjednika SAD-a Donalda Trampa i njemačkog kancelara Fridriha Merca oko rata s Iranom.

Odluka dolazi dan nakon što je Tramp kritikovao Merca, koji je sugerisao da su Sjedinjene Države “ponižene” od strane iranskih pregovarača.

U objavama na društvenim mrežama Tramp je proteklih dana poručio da Merc “radi užasan posao” i da “mu je zemlja razvaljena”, ističući probleme s emigracijom i energetikom. Tramp je takođe predložio povlačenje američkih vojnika iz Italije i Španije.

SAD ima značajno vojno prisustvo u Njemačkoj, s više od 36.000 aktivnih vojnika raspoređenih u bazama širom zemlje, prema podacima iz decembra prošle godine.

Hegsetov nalog

U saopštenju je portparol Pentagona Šon Parnel rekao da je nalog donio ministar odbrane Pit Hegset.

“Ova odluka slijedi temeljnu reviziju rasporeda snaga ministarstva u Evropi i uzima u obzir potrebe na terenu i uslove u operativnom području”, rekao je.

“Očekujemo da će povlačenje biti dovršeno u sljedećih šest do dvanaest mjeseci”, dodao je.

Italija i Španija na udaru

Tramp, dugogodišnji kritičar NATO saveza, oštro je napadao saveznike zbog odbijanja učestvovanja u operacijama ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza.

Na pitanje u četvrtak razmatra li i povlačenje američkih vojnika iz NATO saveznica Italije i Španije, Tramp je odgovorio: “Vjerovatno hoću, zašto ne bih?” “Italija nam nije bila od pomoći, a Španija je bila grozna”, dodao je, kritikujući njihov odgovor na rat u Iranu. “U svim slučajevima su rekli: ‘Ne želim da se mješam.'”

Mercove riječi koje su zapalile fitilj

Merc je ranije ove sedmice studentima na univerzitetu rekao da “Amerikanci očigledno nemaju strategiju” i da ne vidi “kakav bi strateški izlaz mogli da izaberu”.

“Iranci su očigledno vrlo vješti u pregovorima, odnosno još vještiji u izbjegavanju pregovora, puštajući Amerikance da otputuju u Islamabad i zatim odu bez ikakvog rezultata”, rekao je. Dodao je da je “cijela nacija” “ponižena” od strane iranskog vođstva.

Kao odgovor, Tramp je na svojoj platformi Truth Social napisao da Merc misli kako je “u redu da Iran ima nuklearno oružje” i da “ne zna o čemu govori”. “Nije ni čudo da Njemačka stoji tako loše, i ekonomski i u svakom drugom pogledu!”, stoji u objavi.

Najveće američko vojno prisustvo u Evropi

Američki vojni raspored u Njemačkoj daleko je najveći u Evropi, s oko 12.000 vojnika u Italiji i dodatnih 10.000 u Ujedinjenom Kraljevstvu. Mnogi su stacionirani u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u blizini jugozapadnog njemačkog grada Kajzerslauterna. Jedino Japan ima veći broj američkih vojnika.

Iako je Tramp i ranije predlagao smanjenje američkih snaga u Njemačkoj, ti planovi do sada nisu sprovedeni. Godine 2020. prijedlog o premiještanju 12.000 američkih vojnika iz Njemačke u druge NATO zemlje u Evropi ili nazad u SAD blokirao je Kongres, a potom ga je poništio predsjednik Džo Bajden.

Tada je Tramp optužio Njemačku da je “neodgovorna” jer njena vojna potrošnja znatno zaostaje za NATO ciljem od 2% BDP-a. Međutim, to se pod vladom Fridriha Merca značajno promijenilo. Procjenjuje se da će Njemačka 2027. izdvajati 105,8 milijardi evra, dok bi ukupna odbrambena potrošnja već sljedeće godine trebalo da dostigne 3,1% BDP-a.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMPOVE CARINE IZAZVALE REAKCIJU U EU: “Ovo je neprihvatljivo ponašanje”

Najava amerikog predsjednika Donalda Trampa o povećanju carina na automobile iz EU pokazuje da su SAD nepouzdan trgovinski partner, izjavio je predsjednik trgovinskog odbora Evropskog parlamenta Bernd Lange.

“Ovaj najnoviji potez pokazuje koliko je američka strana nepouzdana. Ovako se ne ophodimo prema bliskim partnerima. Sada možemo samo da odgovorimo sa najvećom jasnoćom i čvrstoćom, oslanjajući se na snagu naše pozicije”, rekao je Lange.

On je dodao da je Trampovo ponašanje “neprihvatljivo” i da EU poštuje okvirni trgovinski sporazum sklopljen sa SAD u Škotskoj prošle godine kojim je nametnuta uvozna carina od 15 odsto na većinu robe iz EU.

Lange je napomenuo da su SAD više puta prekršile sporazum, “na primjer sa preko 400 proizvoda koji sadrže čelik i aluminijum, koji sada podliježu prosječnoj carini od 26 odsto”.

 

Nastavi čitati

Svijet

PREŽIVIO HIROŠIMU U UTROBI MAJKE: Hamasumi poručio – “Nema mira dok nuklearno oružje ne nestane”

Điro Hamasumi (80), koji je preživio atomsko bombardovanje Hirošime, zatražio je od Ujedinjenih nacija ukidanje nuklearnog oružja, ističući da u svijeti ne može biti mira dok broj nuklearnih bojevih glava ne padne na nulu.

“Nuklearno oružje je oružje đavola sa kojim se ne može koegzistirati”, rekao je Hamasumi, koji je generalni sekretar vodeće japanske organizacije preživjelih nuklearno bombardovanje.

On je na konferenciji UN u Njujorku naglasio da su bombardovanja Hirošime i Nagasakija ostavila dugoročne fizičke, psihičke i ekonomske posljedice po preživjele.

Hasumi je upozorio na veliki broj nuklearnih bojevih glava u svijetu, ističući da “ne može biti mira dok taj broj ne padne na nulu”.

On se obratio na konferenciji UN u Njujorku, koja se održava u okviru mjesečnog pregleda primjene Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, prenijela je agencija Kjodo.

Hamasumi je još u majčinoj utrobi preživio bombardovanje Hirošime 6. avgusta 1945. godine.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno