Connect with us

Društvo

INFLACIJA POPUT MOLJCA JEDE VRIJEDNOST NOVCA: Za istu svotu kupujemo daleko manje nego prije 5 godina

Evropska valuta izgubila je u posljednjih pet godina na vrijednosti skoro 23 odsto, što znači da se danas za jednu te istu svotu novca može kupiti daleko manje nego u pretpandemijskom periodu s početka 2020. godine.

Otkriva ovo i takozvani kalkulator inflacije iz kojeg se može vidjeti da je vrijednost evra u ovom posmatranom periodu značajno izgubila na svojoj vrijednosti, prvo zbog prekomjernog štampanja novca, a onda i negativnih posljedica rata u Ukrajini i mnogobrojnih suludih sankcija koje su dovele do rasta cijena energenata pa samim tim i osnovnih životnih namirnica.

Prema ovom kalkulatoru, ono što se 2020. godine moglo kupiti za 100 evra, za to isto danas treba izdvojiti 23 evra više.

Evro je u posljednjih pet godina imao prosječnu stopu inflacije od 4,2 odsto, što je dovelo do kumulativnog rasta cijena. Kada se sve sumira, podvuče crta, današnje cijene su za 1,23 puta veće od onih iz 2020. godine, odnosno realna vrijednost evra, s kojim je konvertibilna marka vanbračno vezana putem karensi borda – značajno je pala te ljudi za istu svotu novca mogu kupiti daleko manje artikala nego prije pet godina.

Nekom će se učiniti da se ne radi o problematičnom gubljenju vrijednosti evra, koji inflacija poput moljca polako, ali sigurno izjeda, ali ako se za primjer uzmu veći i ozbiljniji brojevi, onda sve poprima i dramatične dimenzije.

Pretpostavimo da je neko 2020. imao mogućnost da “zašteka2 nešto evra za crne dane, recimo 10.000 ili 50.000. Oni su u posljednjih pet godina “izgubili”, odnosno inflacija im je pojela 2.280, odnosno 11.400 evra. U slučaju 500.000 evra to iznosi čak 114.120.

Uzme li se kao reper veći vremenski razmak, može se vidjeti da se radi o trendu, da inflacija jede vrijednost novca. Ona je u posljednjih 20 godina pojela vrijednost evra za čak 53 odsto. Kupovna moć od 100 evra iz 2005. ekvivalentna je današnjoj vrijednosti od 153.

Ono što je karakteristično za posljednjih pet godina jeste da su bila dva kritična period, i to 2022. i 2023. kada je inflacija pojela devet, odnosno šest odsto vrijednosti evropske valute. Primjera radi, ona je u vrijeme velike finansijske krize iznosila tek 3,34 odsto

Slična situacija je sa funtom i dolarom. Ni glavna svjetska valuta nije ostala imuna na sva svjetska dešavanja. Kupovna moć 100 dolara u 2020. godini ekvivalentna je današnjoj od oko 124. Kada je u pitanju britanska funta, ona je izgubila vrijednost za 25 odsto, dok je švajcarski franak opet pokazao otpornost na sve spoljne uticaje te je u posljednjih pet godina izgubio na “težini” za samo sedam odsto.

Neki su očigledno shvatili da držanje novca u slamaricama nije rješenje te da ako žele da sačuvaju njegovu vrijednost – nađu alternativu. Zlato se pokazalo kao jedno od najsigurnijih utočišta kapitala.

Da je tako govori i kretanje vrijednosti ovog plemenitog metala na svjetskim berzama. Zbog velike potražnje cijena zlata je udvostručena u posljednjih pet godina. Jedna unca zlata je početkom 2020. koštala oko 1.800 dolara, a danas oko 3.400, što znači da jedan gram danas košta 178 maraka. Slična je priča i sa srebrom, koje je i poput zlata postalo interesantno mnogima koji pokušavaju da nađu odgovor na inflaciju te sačuvaju zarađeno i stečeno od inflatornog moljca, prenosi Glas Srpske.

Oni koji su recimo 2020. imali 50.000 evra i nisu bili u grupi onih koji su taj novac držali u nekakvom “šteku”, već su se odlučili da kupe zlato, u pomenutom periodu ne samo da su sačuvali vrijednost svog novca, već su i dobro profitirali, pa i kad se uzme u obzir valutna inflacija.

Ovi drugi to nisu uspjeli, pa čak ni oni koji su novac držali oročen u bankama.

Inflacija evra
GODINA VRIJEDNOST INFLACIJA

2020. 100 0,74

2021. 102,9 2,90

2022. 112,3 9,19

2023. 119,4 6,28

2024. 122 2,17

2025. 122,8 0,68

Društvo

GNJEV POLJOPRIVREDNIKA! Ministarstvo ih ostavilo na cjedilu u ključnom trenutku, prijeti li propast?

Žetva ječma na semberskim poljima privodi se kraju, a kombajni će za koji dan ući u polja pšenice. Rod je dobar, kažu poljoprivrednici, ali je problem i ove godine u Vladi Republike Srpske, odnosno Ministarstvu poljoprivrede, koji još nisu isplatili podsticaje ni odredili otkupne cijene.

Vremenski uslovi ove godine su uglavnom išli na ruku semberskim ratarima, pa je rod ječma, koji se kreće od 5 do 6 tona po hektaru, zadovoljavajući.

Njegova žetva, koja je počela sredinom prošle sedmice, završava se za dva do tri dana, kada bi trebalo da počne žetva pšenice. Dakle, što je do poljoprivrednika, to je urađeno.

Sada je na potezu država, koja za ječam ne daje nikakve podsticaje, a one koje daje za pšenicu, u iznosu od 500 maraka, još nije isplatila, rekao je Darko Živković, poljoprivrednik iz Ostojićeva.

“Podsticaji nam nisu isplaćeni, a i da su isplaćeni, to je milostinja. Ne može se živjeti samo od podsticaja. Treba da se napravi neka realna cijena pšenice. Na 40 feninga po kilogramu je samo pokrivanje troškova, a sve ispod je totalni minus. Pogledajte cijenu sjemenske pšenice – bila 130 maraka, pa cijena đubriva i cijena goriva. Gorivo je i sad 3 marke, a mi treba da naspemo danas 500 litara u kombajn da bismo krenuli u žetvu”, kaže Živković.

Da cijena o kojoj se ovih dana govori, od 35 maraka za tonu ječma, nije zadovoljavajuća, kaže i Srbo Trišić, višegodišnji proizvođač ove kulture.

“Prije godinu dana cijena je bila 38 maraka, a sada je 35. A kada odeš u Bijeljinu, u grad, da prodaješ, možda možeš da prodaš i 45 ili čak 50 maraka. Poljoprivrednik je totalno na nuli. Tražio sam gorivo od države, pošto sam registrovan, pitaju me za prihod. Ja, pošto nisam bio upućen, kažem koliko sam imao ukupno novca poslije žetve, a sad kada sam pravio, rekao sam da sam na nuli. Jer kad posijem, ovršem i vratim svima, nema para ni onih lanjskih. Manje imam”, kaže Trišić.

Otkupna cijena pšenice, koja je prošle godine, poslije brojnih negodovanja poljoprivrednika, iznosila 35 KM, ove godine ni izbliza nije dovoljna, kaže Slaviša Marković, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

“S ozirom da je prošle godine, u vrijeme vršaja, cijena nafti bila oko 2 KM po litru, a s obzirom da je danas na pumpama i dalje oko 3 KM po litru, što znači da je poskupjela za 50% i to kada pretopite na ovu otkupnu cijenu od 38 feninga, znači, neka realna cijena bi trebala da bude preko 50 feninga, čime bi i poljoprivrednici bili zadovoljni. Ono što je jako loše da se Vlada po ovom pitanju još nije izjasnila, a mislim da trebaju da se aktivno uključe u pitanje određivanja otkupne cijene“, kaže Marković.

Odnos aktuelne vlasti prema poljoprivrednim proizvođečima je u najmanju ruku neodgovoran, kaže Marković i dodaje, da dok oni koji prolivaju znoj na njivama, čekaju otkupnu cijenu, dio odgovornih lica iz Ministarstva poljoprivrede već uživa na moru.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

UPALJEN ALARM ZA REPUBLIKU SRPSKU! Vrelina i sparina okovale zemlju, a najgore nas čeka tek od OVOG DANA!

Toplotni talas. Lokacija: Cijela Republika Srpska. Vrijeme: Do 26. juna. To je, ukratko, prognoza za naredne dane.

Udanima pred nama klima će biti najbolji drug. Po prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, očekuje se vrlo toplo vrijeme.

To znači temperature i do 37 stepeni. I sparno vrijeme. –Od ponedeljka do srijede vrlo toplo i sparno. Na istoku i jugu nestabilno uz povremene lokalne pljuskove sa grmljavinom. U utorak i srijedu temperature od 28 do 33 stepena, na jugu toplije, do 37 – podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda. A od četvrtak sve toplije.

U svakom slučaju, izbjegavajte boravak na direktnom suncu u periodu od 11 do 17 časova. Unosite velike količine tečnosti i izbjegavajte tešku hranu, piše Srpskainfo.

Hronični bolesnici i meteoropate trebaju strogo pratiti svoje zdravstveno stanje i terapiju. Srećno svima.

Nastavi čitati

Društvo

KRAJ VIŠEGODIŠNJEG ČEKANJA! Granični prelaz u Kozarskoj Dubici dobio trajni status

Granični prelaz Kozarska Dubica – Hrvatska Dubica dobio je stalni status međunarodnog graničnog prelaza, čime je nakon višegodišnjeg privremenog režima trajno riješeno pitanje njegovog statusa, potvrdio je načelnik opštine Kozarska Dubica Igor Savković.

Savković je istakao da ova odluka predstavlja potvrdu značaja ovog graničnog prelaza za građane, privredu i institucije sa obje strane granice, ali i važan korak ka daljem razvoju opštine.

“Nakon godina privremenih rješenja i neizvjesnosti, danas možemo reći da je jedno važno pitanje za Kozarsku Dubicu konačno riješeno. Stalni status međunarodnog graničnog prelaza nije samo administrativna odluka, već potvrda da naša opština ima važnu ulogu u povezivanju ljudi, privrede i institucija sa obje strane granice”, rekao je Savković novinarima u Kozarskoj Dubici. Prema njegovim riječima, time se otvara prostor za snažniji privredni razvoj, lakši protok robe i putnika, te veće mogućnosti za investicije i kvalitetniju prekograničnu saradnju.

“Zahvaljujem svima koji su učestvovali u ovom procesu i doprinijeli da dođemo do rješenja koje će dugoročno koristiti našim građanima”, naveo je Savković.

On je posebno naglasio značaj zajedničkih aktivnosti na uređenju mosta između Kozarske Dubice i Hrvatske Dubice, ističući da je riječ o investiciji koja dodatno potvrđuje opredijeljenost obje lokalne zajednice za jačanje međusobne povezanosti. Međunarodni granični prelaz podrazumijeva granični prelaz namijenjen međunarodnom saobraćaju koji mogu koristiti državljani svih zemalja, u skladu sa važećim propisima BiH, Hrvatske i Evropske unije.

Takav status omogućava nesmetaniji protok putnika, unapređuje povezanost pograničnih područja i doprinosi razvoju privredne, turističke i institucionalne saradnje između dvije države.

Nastavi čitati

Aktuelno