Connect with us

Društvo

INFLACIJA POPUT MOLJCA JEDE VRIJEDNOST NOVCA: Za istu svotu kupujemo daleko manje nego prije 5 godina

Evropska valuta izgubila je u posljednjih pet godina na vrijednosti skoro 23 odsto, što znači da se danas za jednu te istu svotu novca može kupiti daleko manje nego u pretpandemijskom periodu s početka 2020. godine.

Otkriva ovo i takozvani kalkulator inflacije iz kojeg se može vidjeti da je vrijednost evra u ovom posmatranom periodu značajno izgubila na svojoj vrijednosti, prvo zbog prekomjernog štampanja novca, a onda i negativnih posljedica rata u Ukrajini i mnogobrojnih suludih sankcija koje su dovele do rasta cijena energenata pa samim tim i osnovnih životnih namirnica.

Prema ovom kalkulatoru, ono što se 2020. godine moglo kupiti za 100 evra, za to isto danas treba izdvojiti 23 evra više.

Evro je u posljednjih pet godina imao prosječnu stopu inflacije od 4,2 odsto, što je dovelo do kumulativnog rasta cijena. Kada se sve sumira, podvuče crta, današnje cijene su za 1,23 puta veće od onih iz 2020. godine, odnosno realna vrijednost evra, s kojim je konvertibilna marka vanbračno vezana putem karensi borda – značajno je pala te ljudi za istu svotu novca mogu kupiti daleko manje artikala nego prije pet godina.

Nekom će se učiniti da se ne radi o problematičnom gubljenju vrijednosti evra, koji inflacija poput moljca polako, ali sigurno izjeda, ali ako se za primjer uzmu veći i ozbiljniji brojevi, onda sve poprima i dramatične dimenzije.

Pretpostavimo da je neko 2020. imao mogućnost da “zašteka2 nešto evra za crne dane, recimo 10.000 ili 50.000. Oni su u posljednjih pet godina “izgubili”, odnosno inflacija im je pojela 2.280, odnosno 11.400 evra. U slučaju 500.000 evra to iznosi čak 114.120.

Uzme li se kao reper veći vremenski razmak, može se vidjeti da se radi o trendu, da inflacija jede vrijednost novca. Ona je u posljednjih 20 godina pojela vrijednost evra za čak 53 odsto. Kupovna moć od 100 evra iz 2005. ekvivalentna je današnjoj vrijednosti od 153.

Ono što je karakteristično za posljednjih pet godina jeste da su bila dva kritična period, i to 2022. i 2023. kada je inflacija pojela devet, odnosno šest odsto vrijednosti evropske valute. Primjera radi, ona je u vrijeme velike finansijske krize iznosila tek 3,34 odsto

Slična situacija je sa funtom i dolarom. Ni glavna svjetska valuta nije ostala imuna na sva svjetska dešavanja. Kupovna moć 100 dolara u 2020. godini ekvivalentna je današnjoj od oko 124. Kada je u pitanju britanska funta, ona je izgubila vrijednost za 25 odsto, dok je švajcarski franak opet pokazao otpornost na sve spoljne uticaje te je u posljednjih pet godina izgubio na “težini” za samo sedam odsto.

Neki su očigledno shvatili da držanje novca u slamaricama nije rješenje te da ako žele da sačuvaju njegovu vrijednost – nađu alternativu. Zlato se pokazalo kao jedno od najsigurnijih utočišta kapitala.

Da je tako govori i kretanje vrijednosti ovog plemenitog metala na svjetskim berzama. Zbog velike potražnje cijena zlata je udvostručena u posljednjih pet godina. Jedna unca zlata je početkom 2020. koštala oko 1.800 dolara, a danas oko 3.400, što znači da jedan gram danas košta 178 maraka. Slična je priča i sa srebrom, koje je i poput zlata postalo interesantno mnogima koji pokušavaju da nađu odgovor na inflaciju te sačuvaju zarađeno i stečeno od inflatornog moljca, prenosi Glas Srpske.

Oni koji su recimo 2020. imali 50.000 evra i nisu bili u grupi onih koji su taj novac držali u nekakvom “šteku”, već su se odlučili da kupe zlato, u pomenutom periodu ne samo da su sačuvali vrijednost svog novca, već su i dobro profitirali, pa i kad se uzme u obzir valutna inflacija.

Ovi drugi to nisu uspjeli, pa čak ni oni koji su novac držali oročen u bankama.

Inflacija evra
GODINA VRIJEDNOST INFLACIJA

2020. 100 0,74

2021. 102,9 2,90

2022. 112,3 9,19

2023. 119,4 6,28

2024. 122 2,17

2025. 122,8 0,68

Društvo

GRANICE ZAKLJUČANE! Zbog nepostojanja ugovora nema novih prelaza između BiH i Hrvatske!

Novi ugovor o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske, po svemu sudeći, neće uskoro biti potpisan jer je dio bh. članova zajedničke komisije, koja treba da usaglasi tekst ugovora, otišao u penziju, a novi članovi još nisu imenovani.

Ovo, praktično, znači da nijedan novi granični prelaz između dvije zemlje ne može biti otvoren, niti postojeći prekategorisan dok BiH ne popuni ovo tijelo, a to znači da će brza cesta kod Gradiške i most na Savi koji su zajedno izgradili BiH i Hrvatska, u šta je uloženo desetine miliona eura, ostati zatvoreni jer hrvatski granični prelaz neće moći biti otvoren, iako su radovi na samoj saobraćajnici, koje izvodi preduzeće “Integral inženjering”, praktično završeni, pišu Nezavisne novine.

Iako su mediji godinama, pišući o ovom projektu, strahovali da bi Hrvatska mogla biti glavni faktor opstrukcija, ispostavilo se da najviše problema postoji na bh. strani, jer je teško vjerovati da jedan ovako važan posao, kao što je definisanje graničnih prelaza između dva najvažnija susjeda, zastane zato što se niko nije na vrijeme sjetio da promijeni članove komisije koji se nalaze pred penzijom.

Kako je rekao sagovornik Nezavisnih novina u Ministarstvu bezbjednosti, kada budu predloženi kandidati, sve mora ići na potvrdu u Vijeću ministara BiH, a tek onda bi sami pregovori mogli da počnu. Ipak, u Ministarstvu se nadaju da bi procedura mogla ići ubrzanim putem, jer ističu da su svi svjesni koliko je ovo važan problem.

Problemi s nekoliko prelaza
– Ako institucije dostave prijedloge u kratkom roku, moguće je da se i procedura završi relativno brzo – rekao nam je naš sagovornik.

Osim graničnog prelaza Gradiška, koji je važan za banjalučku regiju, postoji još nekoliko prelaza koji treba da se prekategorišu, a svaki dio BiH ima svoje lokalne prioritete. U januaru je na inicijativu poslanika Šemsudina Dedića, nakon usvajanja Zakona o graničnoj kontroli BiH, u Dom naroda BiH upućen prijedlog zaključka da se u roku od šest mjeseci usvoji novi ugovor s Hrvatskom o graničnim prelazima.

Dedić je tražio izmjene koje se odnose na Šamac, Svilaj i Izačić, ali je ostavio i mogućnost da se u zaključak dodaju i drugi. Ilija Cvitanović, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, pokrenuo je inicijativu da se izvrši prekategorizacija graničnog prelaza Kamensko, koji je važan za Hrvate u zapadnoj Hercegovini.

Sve ovo će stajati dok se ne usaglasi nova komisija, koja tek onda treba da počne pregovore s Hrvatskom. Komisija će morati naći način da usaglasi različite interese između dvije države, ali i unutar same BiH, koju trenutno potresa institucionalna kriza.

Skori početak pregovora
Podsjećanja radi, prošle sedmice dobili smo potvrdu iz Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske da je sredinom jula Hrvatska dostavila BiH prijedlog teksta novog ugovora o graničnim prelazima.

– Očekujemo skori početak pregovora izaslanstava dviju država koji bi trebalo da dovedu do njegovog usaglašavanja i sklapanja. Vjerujemo da će novim ugovorom dvije strane prekategorizacijom nekih graničnih prelaza osnažiti načine prelaska zajedničke državne granice, pa i dogovoriti uspostavljanje nekih novih graničnih prelaza, između ostalih i onog u blizini Stare Gradiške, odnosno Gornje Varoši na novom saobraćajnom pravcu. Imajući na umu da je riječ o obostranom interesu, posebno privrede obiju država i stanovnika s obje strane granice, očekujemo posvećene pregovore i završetak postupka njegovog sklapanja u relativno kratkom vremenu – odgovorili su iz Ministarstva.

Nastavi čitati

Društvo

Ako ste mislili da je ljetu kraj, treba da znate DA NAS ČEKA JOŠ JEDAN TOPLOTNI TALAS!

Iako se posljednjih nekoliko dana činilo da je ljeto gotovo i da ulazimo u jesenji period, to se, kako pokazuju najnovije prognoze, neće desiti. Naprotiv, pred nama je još jedan toplotni talas.

Ako ste mislili da se ljeto predaje, prevarili ste se…

Toplo vrijeme nastaviće se i narednih dana, a u dijelovima zemlje biće i tropski toplo, do čak 35 stepeni.

U petak u Srbiji sunčano i veoma toplo. U košavskom području duvaće umjeren do jak jugoistočni vjetar.

Maksimalna temperatura biće od 29 do 33 stepena, u Beogradu do 31 stepen Celzijusove skale.

Jaki udari vjetra
U toku večeri u sjeverozapadnim predjelima Srbije, a tokom noći i u ostalim predjelima usljed oslabljenog hladnog fronta vjetar će biti u skretanju na jak sjeverozapadni, na udare prolazno i veoma jak. Ipak, ostaće vedro vrijeme i bez padavine, a hladni front osjetiće se u vidu vjetra i tek blagog pada temperature vazduha.

Maksimalna temperatura u većini predjela za vikend biće od 28 do 31, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz malu oblačnost

U Republici Srpskoj i FBiH će preovladavati sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost.
Tokom noći i jutra biće pretežno vedro u većini krajeva, dok se u Krajini očekuje umjerena oblačnost.

Lokalno uz rijeke i po kotlinama biće prolazne jutarnje magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku dana biće uglavnom sunčano, uz umjerenu oblačnost na sjeveru i sjeveroistoku, a lokalni razvoji oblačnosti očekuju se od jugozapada ka istoku, ponegdje uz prolaznu kišu ili pljusak.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 20, na jugu do 22, a dnevna od 25 do 31, na jugu do 33 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren.

Nastavi čitati

Aktuelno