Connect with us

Svijet

UBRZAVA SE ROTACIJA ZEMLJE: Dani u julu i avgustu biće kraći

Rotacija Zemlje se ubrzava, zbog čega će neki dani u julu i avgustu biti kraći, objavili su naučnici i dodali da se radi o neprimjetnom dijelu vremena od 1,3 do 1,6 milisekundi.

Naučnici navode da će se 5. avgusta, kao što je to danas, Zemlja okretati malo brže, zbog čega će ti dani biti kraći za oko 1,3 do 1,6 milisekundi.

Istraživači Međunarodne službe za rotaciju Zemlje i referentne sisteme (IERS), uz podršku institucija poput Skripsovog instituta za okeanografiju, identifikovali su položaj Mjeseca kao ključni pokretač ove privremene promjene.

Kako su naveli, 10. jul je bio najkraći dan u godini do sada, trajao je 1,36 milisekundi manje od 24 sata.

Dužina dana je, navodi se, vrijeme potrebno planeti da se okrene oko svoje ose – u prosjeku 24 sata ili 86.400 sekundi, ali u stvarnosti, svaka rotacija je pomalo nepravilna zbog različitih faktora, kao što su gravitaciona sila Mjeseca, sezonske promjene u atmosferi i uticaj Zemljinog jezgra.

Kao rezultat toga, puna rotacija obično traje nešto manje ili nešto više od 86.400 sekundi – razlika od samo nekoliko milisekundi koja nema nikakav očigledan uticaj na svakodnevni život.

Ipak, ova odstupanja mogu, dugoročno gledano, da utiču na računare, satelite i telekomunikacije, zbog čega se od 1955. prate najpreciznijim atomskim satovima.

Oni broje oscilacije atoma koji se nalaze u vakuumskoj komori unutar samog sata kako bi izračunali trajanje dana sa najvećim stepenom preciznosti, a dobijeno vrijeme se naziva UTC ili koordinirano univerzalno vrijeme, koje se zasniva na oko 450 atomskih satova i predstavlja globalni standard za mjerenje vremena, kao i vrijeme na koje su podešeni svi naši telefoni i računari.

Astronomi takođe prate Zemljinu rotaciju – koristeći satelite koji provjeravaju položaj planete u odnosu na fiksne zvijezde, mogu da otkriju male razlike između vremena atomskih satova i vremena koje je Zemlji zapravo potrebno da završi punu rotaciju.

Prošle godine, 5. jula, Zemlja je imala najkraći dan ikada zabilježen od pojave atomskog sata prije 65 godina, sa 1,66 milisekundi manje od 24 sata.

“Od 1972. imamo trend nešto bržih dana. Ali, postoje fluktuacije. To je zapravo kao da pratite berzu. Postoje dugoročni trendovi, a zatim postoje vrhunci i padovi”, izjavio je Dankan Egnju sa Skripsovog instituta za okeanografiju i istraživač geofizičar na Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu.

Nakon decenija relativno spore rotacije, 1972. godine je Zemljina rotacija akumulirala takvo kašnjenje u odnosu na atomsko vrijeme da je Međunarodna služba za Zemljinu rotaciju i referentne sisteme (IRS) naložila dodavanje “prestupne sekunde” UTC-u, što je slično prestupnoj godini, koja dodaje dodatni dan februaru svake četiri godine kako bi se objasnila razlika između gregorijanskog kalendara i vremena potrebnog Zemlji da završi jednu orbitu oko Sunca.

Od te godine ukupno 27 prestupnih sekundi je dodato UTC-u, ali se stopa dodavanja sve više usporavala zbog ubrzanja Zemlje – devet prestupnih sekundi je dodato tokom 1970-ih, dok nijedna nova prestupna sekunda nije dodata od 2016. godine.

Prema riječima Egnjua najkraće promjene u Zemljinoj rotaciji dolaze od Mjeseca i plime i oseke, koji uzrokuju da se ona uspori kada je satelit iznad ekvatora, a brže kada je na većim ili nižim visinama.

“Ovaj efekat se pojačava činjenicom da se Zemlja tokom ljeta prirodno brže okreće – rezultat usporavanja same atmosfere zbog sezonskih promjena. Zakoni fizike nalažu da ukupni ugaoni moment Zemlje i njene atmosfere mora da ostane konstantan, tako da brzinu rotacije koju gubi atmosfera preuzima sama planeta. Slično tome, u posljednjih 50 godina Zemljino jezgro se takođe usporava, dok se čvrsti sloj oko njega ubrzava”, rekao je on.

Fizičar i saradnik Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju u oblasti vremenske i frekvencijske podjele Džuda Levin rekao je da te fluktuacije imaju kratkoperiodične korelacije, što znači da ako Zemlja ubrzava jednog dana, ima tendenciju ubrzavanja i sljedećeg dana.

“Ali ta korelacija nestaje kako se ide na sve duže i duže intervale. A kada dođete do godine dana, predviđanje postaje prilično neizvjesno. U stvari, Međunarodna služba za rotaciju Zemlje i referentne sisteme ne predviđa dalje od godinu dana unaprijed”, rekao je on.

Budući da se mnogi fundamentalni tehnološki sistemi oslanjaju na satove i vrijeme da bi funkcionisali, poput telekomunikacija, finansijskih transakcija, električnih mreža i GPS satelita, pojava negativne prestupne sekunde je, prema Levinu, donekle slična problemu Y2K – trenutku na prelazu u novi milenijum, kada su mnogi mislili da računari neće moći da se prebace na novi format datuma – sa ’99’ na ’00’.

Klimatske promjene takođe doprinose problemu prestupne sekunde, ali na iznenađujući način jer služi kao suprotstavljanje silama koje ubrzavaju Zemljinu rotaciju, prenosi Euronews.

Egnju je u studiji objavljenoj prošle godine u časopisu “Nature” detaljno opisao kako se topljenje leda na Antarktiku i Grenlandu širi preko okeana, usporavajući Zemljinu rotaciju.

“Da se taj led nije otopio, da nije bilo globalnog zagrijavanja, već bismo imali skok negativnu skokovnu sekundu ili bismo bili vrlo blizu tome”, rekao je Egnju.

Svijet

FICO: Rusi kleče samo kada vežu pertle

Politika Brisela da baci Rusiju na koljena je pogrešna i neproduktivna, jer Rusi kleče samo kad vežu pertle, izjavio je premijer Slovačke Robert Fico.

“To je problem, pravi se neka strategija da se Rusija baci na koljena. Mislim da je to loša i nesprovodiva strategija, jer se to ne može desiti”, rekao je Fico u video-poruci na “Iksu”.

On je naglasio da, od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, medijima kruže lažne vijesti o navodnom bacanju Moskve na koljena.

“Rusi vole da kažu: kada klečimo, to je zato što vežemo pertle, ne zato što nam je neko naredio”, dodao je slovački premijer.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNICI UPOZORAVAJU: Moguće teške posljedice po Evropu

Atlantski okean i njegov sistem morskih struja imaju ključnu ulogu u oblikovanju klime i vremenskih prilika u Evropi, Africi i Amerikama.

Međutim, najnoviji klimatski modeli upozoravaju na mogućnost njihovog ozbiljnog slabljenja, pa čak i potpunog kolapsa, što bi moglo imati katastrofalne posljedice.

Šta je AMOC i zašto je važan
Atlantska meridionalna obrtajuća struja (AMOC) dio je globalnog klimatskog sistema i odgovorna je za razmjenu tople i hladne vode u Atlantskom okeanu.

Naučnici su još 2021. godine primijetili njeno slabljenje i upozorili na moguće posljedice. Razlog za to je ubrzano zagrijavanje Arktika, usljed čega se okean sporije hladi.

Toplija voda ima manju gustinu i sporije tone, što dovodi do promjena u salinitetu i dodatno usporava struju, stvarajući začarani krug koji dodatno destabilizuje cijeli sistem.

Modeli pokazuju različite scenarije
Korišćenjem različitih klimatskih modela, naučnici su pokušali da predvide budućnost AMOC-a, ali rezultati nisu jedinstveni.

Dok neki modeli ne ukazuju na značajnije promjene, drugi predviđaju drastično usporavanje. Ipak, kombinovanjem podataka iz stvarnih mjerenja i modela, istraživači su došli do zabrinjavajućih zaključaka.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, AMOC bi do kraja vijeka mogao da oslabi između 42 i 58 odsto, što bi gotovo sigurno vodilo ka njegovom kolapsu.

Posljedice po Evropu i svijet
Takav razvoj događaja imao bi ozbiljne posljedice po zapadnu Evropu, zapadnu Afriku i istočne obale Amerike.

Pomjeranje pojasa tropskih kiša ugrozilo bi proizvodnju hrane za milione ljudi, dok bi zapadna Evropa mogla da se suoči sa ekstremno hladnim zimama i sušnim ljetima.

Uz to, nivo mora mogao bi da poraste i do jednog metra, što bi dovelo do potapanja brojnih obalnih gradova, uključujući Rio de Žaneiro i Njujork.

Naučnici upozoravaju na „tačku preokreta“
Istraživači ističu da se AMOC približava kritičnoj tački nakon koje bi promjene mogle postati nepovratne.

„Otkrili smo da će AMOC usporiti više nego što se ranije očekivalo, što znači da smo bliže prekretnici“, upozorio je dr Valentin Portman iz istraživačkog centra u Francuskoj.

Profesor Stefan Rahmstorf iz Njemačke upozorava da je rizik značajno porastao.

„Ranije smo govorili o pet odsto šanse za kolaps, danas se pominje čak 50 odsto“, naveo je on.

Scenario koji treba izbjeći
Naučnici naglašavaju da bi ovakav scenario morao da se izbjegne po svaku cijenu, jer bi posljedice bile globalne i dugotrajne.

Rahmstorf upozorava i da bi stvarna situacija mogla biti još gora nego što modeli pokazuju, jer u proračune nisu u potpunosti uključeni efekti topljenja grenlandskog leda.

„To je dodatni faktor koji ukazuje da bi stvarnost mogla biti još ozbiljnija“, zaključio je on, prenosi tportal.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKA PLJAČKA U ITALIJI: Lopovi bili maskirani u filmske likove

Nekoliko naoružanih muškaraca opljačkalo je banku u Napulju, noseći maske sa likovima poznatih glumaca, a tom prilikom držali su 25 ljudi kao taoce prije nego što su pobjegli kroz kanalizacioni tunel.

Incident se dogodio u četvrtak oko 10 časova po lokalnom vremenu u jednoj filijali banke, a pljačkaši su iz banke opljačkali sefove iz kojih su odnijeli nakit, novac i dragocenosti pre nego što su pobegli, prenosi napoli tudej.

Svjedočenja talaca: „Bili su ljubazni uprkos oružju“
Portal navodi, na osnovu svjedočenja talaca koji su htjeli da govore za medije, da je u pljački učestvovalo tri ili četiri lopova, koji nisu uzeli ništa od talaca, da su imali jak napuljski naglasak, kao i da su bili “fini” prema ljudima zatečenim u banci, odnosno da su onima kojima nije bilo dobro nudili vodu.

Dodaje se da su pljačkaši nosili čarape na glavi preko kojih su bile maske sa likovima poznatih glumaca, ali nije navedeno kojih.

Dramatična intervencija: razbijeni prozori i šok-bombe
Na video-snimcima koji kruže društvenim mrežama vidi se kako vatrogasci razbijaju prozor ovnovima kako bi omogućili ljudima da izađu iz banke.

Tokom pljačke nije bilo povređenih, ali je šest osoba dobilo medicinsku pomoć zbog stanja šoka, piše BBC.

Pripadnici specijalnih snaga karabinjera hitno su dovedeni avionom iz Toskane, a nekoliko sati kasnije upali su u banku razbivši prozor.

Nekoliko pucnjava i glasni zvuci šok-bombi mogli su se čuti u prenosu uživo ubrzo nakon toga, navodi BBC.

Taoci oslobođeni, pljačkaši nestali bez trag
“Zahvaljujući brzoj reakciji, svi taoci su oslobođeni ubrzo poslije 13.30 časova bez ozbiljnih povreda”, rekao je regionalnli zvaničnik Mikele di Bari u saopštenju.

Još uvijek nije moguće proceniti vrednost ukradenog plena jer su pljačkaši zaplijenili lične sefove umjesto gotovine, piše Fanpage.it.

Bijeg kroz kanalizaciju i potraga za osumnjičenima
Redovni klijent banke na trgu Medalje d’Oro bio je jedan od talaca pljačkaša i istakao da je u početku pomislio da je šala, ali nakon što je video da je pljačkaš uznemiren, ubrzo je shvatio da je situacija ozbiljna.

“Ugledao sam maskiranog čovjeka. U početku sam mislio da je šala, ali onda, s obzirom na njegov uznemireni stav i autoritativan ton, shvatio sam da je sve stvarno. U tom trenutku sam se našao prenesen u detektivski film, onakav kakav gledate na televiziji”, rekao je Luiđi.

Luiđi nije mogao da razazna da li su u pitanju dva ili tri razbojnika, a po načinu koji su govorili sa “takvim samopouzdanjem”, rekao je da su Italijani zapravo Napolitanci, iz istorijskog centra, “jer su imali veoma jak akcenat”.

“Govorili su napolitanski i bili su veoma ljubazni, čak i ako su bili autoritativni”, dodao je on.

Još jedan očevidac je za Fanpage.it izjavio da su ih pljačkaši zaključali u sobu i da, iako su bili naoružani, “nisu koristili silu”.

Istraga u toku: sumnjivi automobil i koordinacija tužilaštva
Javni tužilac Nikola Grateri stigao je na mjesto događaja u roku od nekoliko minuta kako bi koordinisao operacije i nadgledao istragu sumnjivog automobila parkiranog u blizini banke, za koji je utvrđeno da ima lažnu registarsku tablicu, a istražiteljima sumnjaju da je to automobil koji su pljačkaši koristili da bi stigli do trga na kome se nalazi banka, prenosi portal Cronachedi.

Oko 17 časova specijalne snage su upale u banku, ali pljačkaši su nestali kroz rupu iskopanu u zidu koji je vodio do kanalizacionog otvora, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno