Connect with us

Politika

VIŠKOVIĆ O ISPLATI 200 MILIONA KM narodnog novca “Viaductu”: NEĆETE NAM PREVIŠE NAŠKODITI!

Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, rekao je da Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, nametanjem odluke o isplati novca Viaductu, zadire u budžet Republike Srpske, te da će Srpska preživjeti njegov udar.

“Poreski obveznici i svi stanovnici Srpske moraju da znaju na koji račun će se proslijediti sredstva u slučaju “Viaduct””, naglasio je on.

Premijer podsjeća da je po međunarodnim sporazumima tužena BiH i da je ona ta koja treba da izvrši arbitažu, a da poslije toga ide odštetni zahtjev prema Republici Srpskoj.

“Republika Srpska je predlagala da se obaveza prema ‘Viaductu’ isplati iz dobiti Centralne banke BiH, jer je Centralna banka vlasništvo oba entiteta i imamo puno pravo da raspoređujemo i dobit koja se ostvari. Međutim ono što vrijedi za sve druge zemlje ne vrijedi za BiH”, naveo je Višković za RTRS.

Podsjetio je da od strane Delegacije EU u BiH nisu dobili konkretne odgovore po ovom pitanju, te da je očigledno da su oni podržali su nametnutu Šmitovu odluku.

“Odgovori na pitanja o ‘Viaductu’, upućena šefu Delegacije Evropske unije u BiH, su izbjegnuta kao da nisu ni postavljena Ako je to slovenačka firma zašto se sredstva ne uplate na tamošnji račun. Koja zemlja stoji iza svega?”, upitao je Višković.

Najavio je da Srpska preko pravnih timova istražuje način kako pojedince iz BiH tužiti za štetu koju su načinili građanima BiH.

“Šmit je samo u jednom danu sa svojim nametnutim odlukama uzeto Srpskoj oko 200 miliona KM ali poručujem i njemu i svima drugima da ćemo mi preživjeti i ovaj udar na Republiku Srpsku i nećete nam previše naškoditi ali budite sigurni da ćete odgovarati za sva ova pitanja na koja smo tražili odgovore. I nećemo prestati da pitamo sve dok postoji Kancelarija OHR i ambasador EU u BiH koji je dužan da građanima Srpske pruži odgovore”, naveo je premijer Srpske.

“Evropske države izbacuju nove tehnologije za provođenje izbora”

Višković se ovom prilikom dotakao i druge odluke koju je nametnuo Šmit, a koja se, podsjetimo odnosi da 112,5 miliona KM iz profita Centralne banke BiH bude ustupljeno za modernizaciju izbornog procesa.

Premijer je kazao da evropske zemlje izbacuju tu opremu i ne koriste je jer se nije pokazala kao dobra već više predmet mogućih spekulacija.

“Na prošlim izborima ta oprema je tesno korištena u Doboju i Zvorniku gdje navodno izborni rezultati nisu korektni, i ništa se spektakularno nije desilo osim što je SNSD imao bolje rezultate nego kada nije bilo opreme”, naveo je Višković.

Istakao je i da ne isključuje mogućnost da BiH u nekom trenutku nije trebala nabaviti opremu za unapređenje izbornog procesa, ali poučen dosadašnjim iskustvom on sumnja u manipulaciju u cijeli proces.

“Posebno što se svi podaci slivaju na jedno mjesto i ne može se vjerovati da se neće nešto loše uraditi po Republiku Srpku.Zato izražavamo sumnju u namjere nabavke te opreme. Po dosadašnjim iskustvima mislim da smo više nego u pravu”, naglasio je Višković.

Politika

TOTALNA BLOKADA NA GRANICAMA SA EU! Od 14. septembra kreće masovni protest kamiondžija iz cijelog regiona!

Vozači kamiona iz Srbije od 14. septembra počeće sa protestom na svim graničnim prelazima ka Evropskoj uniji, a kako su saopštili, njima će se pridružiti i kolege iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Prema njihovim riječima, ova odluka je donesena jer od januarskih protesta nije dato nijedno efikasno i konkretno rješenje.

“Nakon višemjesečne borbe i apela za hitno rješavanje problema ograničenog perioda boravka profesionalnih vozača u zemlјama Šengena, vozači sa zapadnog Balkana se i dalјe hapse i deportuju i izriče im se zabrana ulaska u zemlјe Šengena. Samo u posljednjih nedjelјu dana prema evidenciji Udruženja vraćeno je više od 50 srpskih vozača sa granica Šengena”, stoji u saopštenju.

Oni su dodali da očigledno nema volјe i želјe u Evropskoj komisiji i među zemlјama članicama da se ovaj problem riješi.

“Kao posljednji poziv na razum upućen Evropskoj komisiji i zemlјama članicama Šengena, održaće se mirno javno okuplјanje ispred sjedišta Delegacije EU u sve četiri zemlјe (Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije), te će prevoznici i vozači predati isti zvaničan poziv u kome se posljednji put apeluje da se ne dopusti da prevoznici i vozači rješenje traže u protestima na granicama”, stoji u saopštenju, a vozači navode da će se ovaj vid protesta održati u ponedjeljak, 31. avgusta.

Oni se pitaju, ako je profesionalni vozač sa zapadnog Balkana 90 dana bezbjedan po Evropsku uniju, zašto 91. dana postaje prijetnja.

“Pitanje je na koje niko nema odgovora pa ni Evropska komisija”, dodaju oni.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Politika

MOLITVA NA OZRENU ZA GENERALA MLADIĆA! Stanivuković, Blanuša i Božović sa narodom odali počast u manastiru Svetog Nikole!

Predsjednik Pokreta „Sigurna Srpska“ Draško Stanivuković, predsjednik SDS-a Branko Blanuša i načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović prisustvovali su danas molitvenom pomenu premijulog generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je održan u manastiru Svetog Nikole na Ozrenu.

Molitvenom sabranju prisustvovali su brojni građani, borci i poštovaoci koji su željeli da odaju posljednju počast generalu Mladiću, koji je preminuo u Hagu u 84. godini.

Prisutni su se uz molitvu i polaganje vijenaca oprostili od nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, poslajući jedinstvenu poruku — sjećanje na njega i sve borce koji su dali svoje živote za nastanak i odbranu Republike Srpske ostaće trajno urezano u kolektivno pamćenje srpskog naroda.

IMG_7975

Manastir na Ozrenu danas je bio mjesto sjećanja na prelomne istorijske trenutke, a sabrani narod i narodni predstavnici poručili su da se borba i žrtva za opstanak naroda na ovim prostorima nikada neće zaboraviti.

Nastavi čitati

Politika

EVO NOVE PRILIKE ZA PRANJE PARA! Raspisan tender od 187 miliona KM za prvi vjetropark u Srpskoj

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) raspisala je 187 miliona maraka vrijedan tender za izgradnju vjetroelektrane „Hrgud“ u Berkovićima, skoro 11 godina nakon što je dobila koncesiju za ovaj projekat.
Projektovana snaga elektrane je 60 megavata, a procijenjena godišnja proizvodnja 160 gigavat časova.

Tender je raspisan po modelu EPC+F, što znači da se traži izvođač ili konzorcij koji će preuzeti obavezu projektovanja, nabavke i izgradnje, ali i finansiranje projekata.

Takođe, obaveza izvođača radova će biti i gradnja pristupnih puteva, dalekovoda, trafostanica i slično, a rok za završetak posla je dvije godine od potpisivanja ugovora.

Od ponuđača se traži da mu promet u zadnje tri godine nije manji od procijenjene vrijednosti nabavke, da pozitivno posluje i da mu račun nije bio u blokadi zadnjih šest mjeseci.

Po pitanju tehničke i profesionalne sposobnosti traži se iskustvo u gradnji vjetroparka snage 30 megavata čija je minimalna vrijednost 50 miliona maraka bez PDV-a u zadnjih pet godina, te iskustvo u gradnji trafostanica i dalekovoda.

Traže se i kvalifikovani radnici te mehanizacija poput bagera, buldožera, valjaka, kamiona.

Radi provjere tehničko ekonomske održivosti ponuđač je dužan dostaviti proračun procijenjene godišnje proizvodnje električne energije koja ne smije biti manja od procijenjene godišnje proizvodnje od 160 gigavat časova.

Ponude će se bodovati na način da će ponuđena cijena nositi 60 odsto ukupnih bodova, a u obzir će se uzimati i dužina garantnog perioda, rok za realizaciju, period otplate kredita i obezbijeđen procenat finansiranja.

Podsjećamo, riječ je o projektu koji je prvobitno trebala finansirati njemačka KfW banka koja je odustala zbog neslaganja sa politikom koju je provodio prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik.

Dodik je kasnije, pozivajući se na svoje prijateljstvo sa tadašnjim premijerom Mađarske Viktorom Orbanom najavljivao da će se ova zemlja uključiti u projekat.

Međutim kako je u Mađarskoj došlo do promjene vlasti, šanse za tako nešto su minimalne.

Generalno, lokacija na kojoj će se biti postavljeno 10 turbina se nalazi u južnom dijelu BiH, 50 kilometara sjeverozapadno od Trebinja i 30 kilometara jugoistočno od Mostara.

Prema ranijim mjerenjima prosječna brzina vjetra prelazi osam metara u sekundi što spada u visoku klasu isplativost.

Nastavi čitati

Aktuelno