Connect with us

Društvo

SAGA SE NASTAVLJA Automobilom uskoro novom rutom do Zagreba, kamioni još na čekanju?

Hrvatska bi mogla vrlo brzo biti spremna da otvori granični prelaz za saobraćaj malim vozilima na novoj brzoj cesti kod Gradiške koju će “Integral” uskoro izgraditi, ali ne i za teretni saobraćaj, za šta se želi postići širi dogovor o drugim graničnim prelazima.

Kako smo nezvanično saznali, Hrvatska je zainteresovana da postojeći granični prelaz ostane kod Stare Gradiške, a da se novi veliki granični prelaz sa svim kategorizacijama i opremom za kontrolu robnog saobraćaja trajno postavi kod Svilaja.

Pitanja smo uputili i Ministarstvu finansija Hrvatske, ali nam još nije stigao odgovor, koji ćemo objaviti kada ga dobijemo.

Prema ovim informacijama, postoje dva razloga zbog kojih bi željeli da novi prelaz ne bude na novoj cesti nego kod Svilaja.

Prvi se odnosi na to da je u Svilaju evropski koridor 5c, koji je važan za EU, pogotovo zemljama srednje Evrope koji ovim putem imaju pristup Jadranskom moru.

Međutim, postoji i drugi razlog, koji se odnosi na pomaganje lokalnom hrvatskom stanovništvu u Posavskom kantonu na bh. strani, kojima bi ovaj prelaz bio važan iz ekonomskih razloga.

Najpoželjnija varijanta za RS je da se postojeći granični prelaz kod Gradiške na hrvatskoj strani izmjesti na novu lokaciju, a da se stari prelaz pretvori u lokalni prelaz za mala vozila i lokalno stanovništvo.

Hrvatska ima legitimne interese koje ima pravo da zastupa, ali problem je što na bh. strani ne postoji ni približna saglasnost.

Banjaluci je od strateške važnosti auto-put ka Gradišci i brza cesta na hrvatskoj strani, a Sarajevu je važniji Svilaj, koji se nalazi na trasi njihovog auto-puta. Za pretpostaviti je da će Mostar stati na hrvatsku stranu, mada je situacija komplikovana i zato što postoje nesuglasice između bošnjačkih i hrvatskih predstavnika oko odnosa na nivou BiH, a vlast u Republici Srpskoj bliska je Hrvatskoj zbog strateških razloga, od kojih se samo dio odnosi na odnose između tri naroda i ko će činiti državnu vlast.

Podsjećanja radi, RS je odigrala ključnu ulogu za Hrvatsku u vezi s odblokiranjem izgradnje Pelješkog mosta, koji je blokiralo Sarajevo dok se ne riješi lokalni granični spor, što je najvjerovatnije razlog da je Hrvatska pristala da izgradi brzu cestu kod Gradiške.

Drugi razlog je taj što Hrvatska gradi cestovni koridor ka Virovitici i dalje ka Mađarskoj. Taj pravac bi preko Banjaluke trebalo da poveže hrvatsko stanovništvo u centralnoj Bosni sa Zagrebom, ali i pruži alternativnu i bližu rutu istoka Hrvatske ka Dubrovniku.

Međutim, problem predstavlja izgradnja auto-puta preko Kupresa, koji bi za RS bio izuzetno skup projekat, koji bi koštao više od milijardu evra, a još nema planova ko će graditi auto-put dalje od Kupresa ka jugu. Bez kompletiranja te dionice, ni ovaj koridor za Hrvatsku nema puni značaj.

 

Kako se čini, Hrvatska je spremna i voljna da što prije otvori granični prelaz za prevoz putnika na novoj brzoj cesti, što bi se, kako smo pisali, moglo desiti već u septembru.

Međutim, u tom slučaju bh. i hrvatska strana trebalo bi da potpišu aneks ugovora o graničnim prelazima, gdje bi definisali ta dva prelaza, makar na privremenoj osnovi, kao što je sada slučaj sa graničnim prelazom kod Svilaja, čija se privremena dozvola za korištenje obnavlja svake godine.

Kako nam je rekao jedan dobro upućeni sagovornik, sadašnje nedefinisano stanje pravi probleme i Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koja je zadužena za uspostavljanje graničnog prelaza na bh. strani, koji je izgrađen, ali još se ne zna koju će kategorizaciju on imati.

Sagovornik nam je rekao da često dobijaju upite iz Delegacije EU i iz Brisela, ali da oni ne mogu ništa planirati jer ne znaju kakav je stav Hrvatske, kakav prelaz oni žele na svojoj strani, ali ni šta je tačan stav BiH.

Dobra vijest je da će Banjalučani uskoro do Zagreba novom dionicom moći stići za nešto više od jednog sata, ali robni prevoz će, barem još neko vrijeme, morati da se obavlja na postojećem i neadekvatnom prelazu u Gradišci.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, krajem dana u Krajini jači vjetar

U BiH se očekuje sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, a krajem dana u Krajini jači vjetar.

Ujutru će biti pretežno vedro i hladno, na sjeveru Hercegovine uz malu do umjerenu oblačnost. Oko rijeka i po kotlinama prolazna jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće toplije i pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost. Krajem dana u Krajini će duvati jači vjetar, uz naoblačenje koje će se do narednog jutra širiti ka svim krajevima, pa ponegdje na jugu može pasti i po koja kap kiše. Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 10, na jugu do 12, a dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

UMIČEVIĆ: Ministre ne viđam u trgovinama, samo Šeranić kupuje

Ljudi od ovih povećanja plata nemaju nikakve koristi, u svemu tome profitiraju samo trgovinski lanci, komentar je direktora fabrike “Bema” Marinka Umičevića na najnoviju odluku o povećanju najniže plate u Republici Srpskoj.

“Ovi ministri kao da ne idu u trgovine i ne vide cijene, sem Šeranića koga sretnem u kupovini. Ove druge ministre kao da cijene i ne zanimaju, ma sigurno i ne znaju koliko šta košta. Ja znam sve cijene, jer treba nahraniti zaposlene. Ma, kad vidim onaj letak ‘Društveno odgovorni’, dođe mi da namjerno kupim skuplje, jer mi sve ovo vrijeđa inteligenciju”, kaže Umičević za BL portal.

Prema njegovoj ocjeni, narod se više i ne raduje povećanju minimalne plate, jer, kako kaže, šta jednom zaposlenom vrijedi plata od 1. 000 maraka dok cijene „divljaju“. Ujedno podvlači da odavno malo ko od radnika u bilo kom sektoru radi za minimalac, jer zbog nedostaka kadra i odlaska radne snage poslodavci pokušavaju da ih zaustave koliko-toliko boljim platama.

„I tu platu treba zaraditi, nije to lako, a opet, šta da od nje kupiš?! Kad ti treba 100 maraka za jednu vrećicu u trgovini, to znači da nisu problem samo plate, niko ih ne spori. Suština je u cijenama koje za svakog normalnog čovjeka nisu više ni za preživljavanje. To ljude tjera odavde, radiš i opet ne možeš sebi priuštiti ono osnovno. Hrana je bezobrazno skupa”, tvrdi Umičević.

Istovremeno, najniža plata za fakultetski obrazovan kadar od početka iduće godine biće 1.450 konvertibilnih maraka, a to je, po mišljenju Umičevića, ponižavanje struke. Priznaje da u “Bemi” ima samo jednog visoko obrazovanog radnika i ujedno tvrdi da u ovoj fabrici obuće rijetko ko radi za minimalac.

“Naravno da Bema nijednu promjenu ne podnosi lako, ali nama je veći problem što posla dovoljno i nema. Zbog visokih cijena osnovnih stvari rijetko ko i kupi cipele, i to razumijemo. Nema narod za hljeba, pa neće mijenjati obuću svaki dan bez prijeke potrebe. Zbog toga država jednom treba da odgovori na moje pitanje – kako Italija i Njemačka imaju jeftiniju hranu nego mi u Banjaluci. Nek’ premijer uzme auto i ode da vidi cijene, ali da kopa malo dublje. Svi naši trgovački lanci imaju svoje firme po inostranstvu, pa onda dostave visoku cijenu i onda, kao, ovdje ispoštuju marže, zato treba to kopati dublje“, objašnjava Umičević za BL portal.

Šta se iza brda valja, pa je povećanje najniže plate najavljeno već u oktobru, ni Umičeviću nije jasno. Kako kaže, iako naviknuti na činjenicu da se godinama iznos minimalne plate mjesecima bezuspješno pokušava dogovoriti, pa na kraju Vlada Republike Srpske prelomi, juče smo, ipak, svjedočili potpuno drugačijem scenariju.

“Ma, ne bi me čudilo da opet za tri mjeseca povećaju iznos minimalca. Šta sad pokušavaju, kakve su igranke u pitanju, i ja se pitam”, dodaje Umičević.

BL Portal

Nastavi čitati

Društvo

PREDSTAVLJEN “ZMIJANJSKI VEZ” U KINI, izazvao posebnu pažnju

“Zmijanjski vez” je predstavljen u Kini u organizaciji Ambasade BiH i izazvao je posebnu pažnju.

Ambasada BiH je organizovala u Pekingu promociju kulturne baštine i turizma BiH. Tom prilikom je bila i izložba na kojoj su prikazane makete tradicionalnih narodnih nošnji, umjetnički motivi i najpoznatije turističke destinacije BiH.

Kako je saopšteno iz Amabasade BiH u Kini događaj je imao interaktivan karakter.

“Gosti su učestvovali u diskusijama i postavljali pitanja o kulturi, istoriji i nasljeđu ‘Zmijanjskog veza’, kao i o slikarskoj i filmskoj umjetnosti u BiH”, dodaje se u saopštenju.

Siniša Berjan, ambasador BiH u Kini, je istakao značaj kulturne razmjene kao mosta međusobnog razumijevanja i prijateljstva između naroda BiH i Kine.

Događaju su prisustvovali direktor Kinesko-moldavskog kulturnog centra i predstavnik Kineskog instituta za savremenu umjetnost koji su naglasili važnost međunarodne saradnje u oblasti kulture i umjetnosti.

Promocija je organizovana u saradnji sa molsavskom Ambasadom i Kineskim institutom za savremenu umjetnost.

“Zmijanjski vez” je 2014. godine uvršten na UNESKOV-u reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Nastavi čitati

Aktuelno