Connect with us

Svijet

JOŠ JEDAN NEUSPJEH! Pukli pregovori o primirju u Gazi

Specijalni izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za Bliski Istok Stiv Vitkof prekinuo je pregovore o primirju u Gazi, javlja AP.

Vitkof je izjavio u četvrtak da Sjedinjene Države prekidaju pregovore o prekidu vatre u Gazi i povlače svoj pregovarački tim iz Katara na konsultacije, nakon što je najnoviji odgovor Hamasa “pokazao nedostatak želje da se postigne prekid vatre u Gazi”.

– Iako su posrednici uložili veliki trud, čini se da Hamas nije koordinisan niti djeluje u dobroj vjeri – naveo je Vitkof u saopštenju. “Sada ćemo razmotriti alternativne opcije da vratimo taoce kući i pokušamo da stvorimo stabilnije okruženje za narod Gaze.“

Nije bilo jasno koje „alternativne opcije“ SAD razmatraju. Bijela kuća nije odmah dala komentar, a Stejt department nije odmah odgovorio na poruke.

Napredak u pregovorima o sporazumu o prekidu vatre između Izraela i Hamasa izmiče Trampovoj administraciji mjesecima, dok se uslovi u Gazi pogoršavaju. Ta teritorija je nedavno imala najsmrtonosniji dan za ljude koji traže pomoć u više od 21 mjeseca rata, sa najmanje 85 Palestinaca ubijenih dok su pokušavali da dođu do hrane u nedjelju.

Strane su nedjeljama vodile pregovore u Kataru, bilježeći male znake napretka, ali bez značajnih proboja. Zvaničnici su naveli da je jedna od glavnih tačaka sporenja redeployman izraelskih trupa nakon svakog prekida vatre.

Vitkof je rekao da su SAD „odlučne“ u nastojanju da okončaju sukob u Gazi i dodao da je „sramota što je Hamas postupio na tako sebičan način“.

Ranije u četvrtak, kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua povukla je izraelski pregovarački tim nazad u Izrael, u svijetlu odgovora Hamasa.

U kratkom saopštenju, kancelarija premijera izrazila je zahvalnost na naporima Vitkofa i posrednika Katara i Egipta, ali nisu iznijeti dodatni detalji.

Sporazum o kojem se pregovara uključuje prekid vatre u trajanju od 60 dana tokom kojeg bi Hamas u fazama oslobodio 10 živih talaca i predao posmrtne ostatke još 18, u zamjenu za Palestince zatvorene u izraelskim zatvorima. Dostava humanitarne pomoći bi bila pojačana, a strane bi nastavile pregovore o trajnom primirju.

Pregovori su zapali u ćorsokak zbog suprotstavljenih zahtijeva u vezi sa okončanjem rata. Hamas navodi da će osloboditi sve taoce samo u zamjenu za potpuno izraelsko povlačenje i kraj rata. Izrael kaže da neće pristati na okončanje rata dok Hamas ne preda vlast i ne se razoruža – što militantna grupa odbacuje.

Ovo je najnoviji neuspjeh za Trampa u pokušaju da se postavi kao mirotvorac, a nije krio ni da želi da dobije Nobelovu nagradu za mir. Republikanski predsjednik je takođe obećao da će brzo ispregovarati kraj rata u Ukrajini, ali ni tu nije ostvaren značajan napredak.

U vezi sa ratom u Gazi, Tramp se ranije ovog mjeseca sastao sa Netanjahuom u Bijeloj kući, podržavajući pokušaj da se postigne proboj i dogovor o prekidu vatre.

Ali uprkos njegovom novom ojačanom partnerstvu sa Netanjahuom nakon zajedničkih napada njihovih zemalja na Iran, izraelski lider je napustio Vašington bez najave bilo kakvog proboja.

Stejt department je ranije ove nedjelje saopštio da će Vitkof otputovati na Bliski istok radi pregovora, ali su američki zvaničnici kasnije naveli da će umjesto toga otputovati u Evropu.

Nije bilo jasno da li je održavao sastanke u četvrtak.

Svijet

NETANJAHU PRIJETI STANOVNICIMA GAZE “Sve ovo je samo uvod”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je stanovnike grada Gaze da odu i najavio veliku kopnenu operaciju.

“Sve ovo je samo uvod i najava glavne, velike operacije – kopnenog manevra naših snaga, koje se sada organizuju i ulaze u grad Gazu. Kažem narodu Gaze – pažljivo me slušajte. Upozoreni ste, izlazite odatle”, rekao je Netanjahu.

Izraelski premijer ranije je najavio “uragansku ofanzivu” protiv Hamasa ukoliko militantni pokret ne prihvati sporazum o oslobađanju preostalih talaca koje drži. Vlada Izraela ranije je odobrila plan o zauzimanju grada Gaze.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV PRIJETI FINSKOJ “Rusija više neće popuštati, TRAŽIĆEMO 200 MILIJARDI EVRA”

Vlasti Finske treba da budu svesne da sukob sa Rusijom može dovesti njihovu zemlju do konačne propasti. Moskva više neće popuštati, izjavio je zamenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

„Niko više neće biti popustljiv kao 1944. godine. Neće im se pričati bajke o Mumi Trolovima. Kako kaže finska izreka: ‘Sitä saa, mitä tilaa’ – što naručiš, to i dobiješ“, upozorio je Medvedev.

Nakon ulaska u NATO, finske vlasti počele su da krše ranije potpisane sporazume, uključujući odbrambene članove Pariškog mirovnog sporazuma iz 1947. godine i odredbe iz Sporazuma o osnovama odnosa sa Rusijom iz 1992. godine, napisao je Medvedev. Politika koju vodi Helsinki pruža Rusiji puno osnova da preispita svoj raniji stav i ponovo razmotri pitanje obimne odštete za štetu koju je Finska nanijela tokom Drugog svjetskog rata, dodao je on.

Prema riječima Medvedeva, ukoliko nema vojno-političke komponente u odnosima, onda nema ni razloga da Rusija odbije kompenzaciju u iznosu od 20 hiljada milijardi rubalja (211,6 milijardi evra), prema podacima Vrhovnog suda Republike Karelije.

Prema njegovim riječima, Finska vodi kurs pripreme za rat i vjerovatno priprema teren za napad na Rusiju. Ovaj kurs je Helsinki započeo nakon pristupanja NATO-u, a sprovodi se pod izgovorom odbrambenih mjera, dodao je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti. „NATO je potpuno uključen u ovu aktivnost i trenutno intenzivno razvija svih pet operativnih oblasti Suomija: kopno, more, vazduh, svemir i sajber-prostor“, smatra Medvedev.

On je ukazao na pojačanu vojnu aktivnost NATO-a u neposrednoj blizini ruske granice.

Rusija ne može ignorisati činjenicu da je Finska članica NATO-a, što unaprijed određuje promjenu vojnih pristupa zemlje u uređenju granice i odbrani od „mogućih neprijateljskih napada“, ranije je izjavio Medvedev.

Podsjetimo, odnosi dve zemlje pogoršali su se posljednjih godina, posebno nakon pristupanja Finske NATO-u što je u Moskvi ocenjeno kao besmisleni korak sa aspekta osiguravanja sopstvenih nacionalnih interesa. Pored toga, finske vlasti su zatvorile granicu sa Rusijom pod izgovorom da Rusija navodno šalje na granicu one koji traže azil. Moskva je to više puta demantovala, ukazujući na dvostruke standarde Zapada.

Ambasador Rusije u Helsinkiju Pavle Kuznjecov smatra da su odnosi Rusije i Finske uništeni i da je politika Helsinkija dovela do katastrofalnog pada saradnje na bilateralnom nivou. Prema njegovim riječima, takve „gvozdene zavjese“ između Rusije i Finske nikada nije bilo, čak ni za vrijeme Drugog svjetskog rata, piše Sputnjik.

Nastavi čitati

Svijet

PRVI PUT U ISTORIJI! U bečkim školama više muslimana nego hrišćana

Djeca islamske vjere čine najveću vjersku grupu u bečkim osnovnim i srednjim školama, podaci su Gradske uprave za prošlu školsku godinu.

U školama koje pohađa oko 112.600 djece, od osnovnih i srednjih do polutehničkih i škola za djecu s posebnim potrebama, 41,2 odsto učenika izjašnjava se kao muslimani.

To je porast u odnosu na godinu prije kada ih je bilo 39,4 posto, podaci su Kancelarije bečkog gradskog šefa za obrazovanje Betine Emerling /liberalna stranka Neos/.

Hrišćani sada zajedno čine 34,5 odsto učenika, od kojih je 17,5 posto rimokatolika i 14,5 procenata pravoslavaca.

Nikakvu vjersku pripadnost nema oko 23 odsto djece, a manjinske grupe uključuju budiste /0,2 odsto/, Jevreje /0,1 odsto/ i ostale vjere /0,9 odsto/.

Emerling je upozorila na rezultate istraživanja koji pokazuju da su mladi muslimani u Beču u prosjeku religiozniji, te skloniji izražavanju diskriminatorskih stavova.

Ona je navela da su među mladim muslimanima češći antisemitizam, neprijateljstvo prema LGBT osobama i otpor prema rodnoj ravnopravnosti.

“U Beču niko ne bi trebalo da temeljiti svoj način života na fundamentalističkom tumačenju vjerskih tekstova koje je neprijateljsko prema ženama, manjinama, državi ili demokratiji”, rekla je Emerling za austrijsku agenciju APA.

Kao odgovor na te izazove, Emerling predlaže uvođenje novog obaveznog školskog predmeta “Život u demokratiji”, čije bi predavanje počelo već u osnovnoj školi, prenosi “Der Standard”.

Rasprava o novom predmetu odražava širu napetost u Austriji i drugim evropskim zemljama – kako pomiriti vjerske slobode s pripremom mladih za život u raznolikim i sve više multikulturanim demokratskim društvima.

Austrija već dugo ima model vjeronauka koji se odvija po religijama, ali raste broj političara koji traže predmete u kojima bi sva djeca zajedno učila o demokratiji i društvenim vrijednostima.

Nastavi čitati

Aktuelno