Connect with us

Društvo

STIGLI DO TAČKE BEZ POVRATKA! Borci više nemaju vremena za čekanje

Populacija smo koja će živjeti još nekih desetak godina, tako da je krajnje vrijeme da se zakonske odredbe koje se odnose na borce poprave kako bi poboljšali njihov položaj. Riječ je o ljudima koji sve češće obolijevaju i treba im zaštita i pomoć.
Poručili su ovo iz Boračke oragnizacije Republike Srpske (BORS) nakon sastanka u Vladi na temu izmjena važećih zakonskih propisa i reviziji statusa boraca.

Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije RS Milovan Gagić koji je prisustvovao sastanku rekao je da im je drago da je krenula priča u vezi izmjena Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invlida i porodica poginulih boraca.

– Revizija statusa boraca godinama se provlači kao tema koja još nije riješena. Smatramo da je puno važnije pored te teme donijeti izmjene i dopune Zakona. Na sastanku nismo govorili o kokretnim izmjenama, ali smo se dogovorili da u narednom periodu idemo u tom pravcu – rekao je „Glasu“ Gagić i dodao da je Boračka organizacija početkom godine nakon sastanaka sa najvišim zvaničnicima formirala radnu grupu za izmjene Zakona o boračkim kategorijama.
Ta radna grupa, navodi on, je već dosta posla uradila.

– Pri kraju smo svega onoga što planiramo predložoti za izmjene Zakona o pravima boraca. Naš plan je da do 15. septembra zatražimo od nadležnih da sve ono što smo stavili na papir uvrste u izmjene Zakona – kazao je Gagić i dodao da će nastajati da sa ostalima nevladinim organizaciojama proisteklim iz Odbrambeno-otadžbinskog rata doprinesu da Srpska dobije što bolji Zakon o pravima boraca.

Cilj je, navodi Gagić, da izmjene zakona budu usvojene do kraja godine, odnosno da nova rješenja stupe na snagu 1. januara 2026. godine

– Vjerujemo da će sve ići u tom pravcu. Svoje prijedloge za izmjene zakona imamo, a vjerujem i ostali, nakon čega predložena rješenja treba uputiti u proceduru usvajanja u Narodnu skupštinu. Cilj je poboljšati položaj boračkih kategorija, posebno onih koji nemaju nikakva primanja osim boračkog dodatka, a pored toga potrebno je pod hitno riješiti i pitanje člana 16. važećeg zakona, koji treba urediti da se više ne može osporavati na Ustavnom sudu – poručio je Gagić i dodao da treba raditi i na rješenju ostalih problemam kako bi se pobošao položaj boračkih kategorija.
Naveo je da nova rješenja treba što prije ugraditi u zakon kako bi borci dobili satisfakciju za sve ono što su učinili za Srpsku.

– Sve ostale teme i priče su dobrodošle. Ove izmjene i dopune zakona treba da budu najbolje do sada, jer su ovo vjerovatno posljednje izmjene tog zakonskog rješenja. Ona rješenja koja su dobra i primjenjiva ne treba dirati, a u zakon treba ugraditi sve ono što bi poboljšalo položaj boračkih kategorija – naglasio je Gagić.

Za sada će BORS, navodi on, insistirati da bude riješeno pitanje od 15.000 do 16.000 boraca koji trenutno nemaju nikakva primanja osim boračkog dodatka.

– Tražićemo da te ljude zakon zaštiti i da se nađe način da imaju neka primanja u vidu minimalne penzije, koja će im omogućiti iole normalan život i liječenje. Dakle, to treba da bude zakonska odredba, a ne bilo kakve odluke. Takođe, postoji niz stvari koje u važećom zakonu više uopšte nisu primjenjive jer su zastarjele i treba ih brisati – kazao je Gagić i dodao da treba zakonski urediti i banjsko liječenje boraca.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić rekao je nakon sastanka u Vladi koji je održan u srijedu da će 11. avgusta na novom sastanku u Banjaluci sa predstavnicima nevladinih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata biti formirana radna grupa za izmjene i dopune Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca.

Revizija
Kada je riječ o reviziji statusa boraca, Milovan Gagić navodi da je na sastanku u Vladi RS razgovarano kako i na koji način to provesti.

– Svi su svjesni da stečeno pravo kroz pravnu proceduru se može osporiti ponovo samo kroz pravnu proceduru i omogućiti stranci da se žali i da može pokrenuti postpak pred sudom. Sigurno među nama ima i onih kojima tu nije mjesto, ali treba naći ozbiljne načine kako to sve utvrditi i urediti zakonski – poručio je Gagić.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno