Connect with us

Zanimljivosti

Zbog kiselog kupusa izbio rat na društvenim mrežama

Pažnju tviteraša prije nekoliko dana privukla je objava jednog korisnika na temu kiseljenja kupusa u zgradi i izazvala burnu raspravu.

Kakva moraš biti seljačina da kiseliš kupus u svom stanu u 21. veku – bilo je pitanje koje je razljutilo mnoge koji praktikuju da spremaju omiljenu zimsku salatu i neophodan sastojak najvoljenijeg srpskog jela, uprkos tome što žive u stanu.

Dok su jedni tvrdili da je to sasvim normalno i da svaka domaćica treba to da radi, kao i da neće da jedu “smeće” iz prodavnice, drugi su se protivili toj odluci sa izgovorom da će njima smrdjeti, da se mora poštovati kućni red i da je pravo rješenje kupovni ukiseljeni kupus. Tokom diskusije među korisnicima pala je i pokoja uvreda, a najveću pažnju korisnika privukla je ironična konstatacije jedne korisnice.

– A gdje da ga kiseli ako želi a živi u stanu i nema podrum? Treba da bude gospodin pa da kupuje glavicu kiselog na pijaci ili uopšte ne treba da ga jede? Ko još jede kiseo kupus u 21. veku? Zamisli seljačina kuva sarme… – napisala je ona.

I dok su se drugi nadovezivali, dijeleći istomišljenike i ove druge na “seljačiće”, “seljake”, “beogradsku gospodu”, “domaćine” i “malograđane”, većina je došla do zaključka da svi imaju pravo na svoje izbore i, shodno tome, pravo da u svojim stanovima čine ono što im je volja.

Međutim, Beograđanka se potom nadovezala podstaknuta ovom raspravom i u sopstvenoj objavi otkrila deo tužne i istinite stvarnosti u kojoj živimo.

– Dok je bilo kiselog kupusa, turšije i ajvara, bilo je i domaćinske kuće. Sad se svi groze mirisa iz komšijske kuće pa je moderno da više ne kuvamo, a ni da jedemo zajedno za istim stolom. Već ko i gde stigne. Nema tradicije, nema zajedništva, nema porodice. Instant život – piše ona.

Ova njena objava, takođe, je izazvala pregršt komentara po kojima se vidi da nekolicina korisnika u “novim trendovima” ne vidi ništa sporno.

“Pa život je lijep. Ljudi treba da žive kako žele i kako im prija. Porodice same nalaze način kako da budu zajedno, ne mora baš da bude obrok. Prirodno je da se svet mijenja”, “Više niko ne šalje pisma po golubu nego moš mislit piše sa telefona po tviterima. Svijet se menja, niti se oblačimo isto, niti živimo u istim kućama, pa i hrana je nova, šta je čudno”, “Kiseljenje kupusa ne smeta iz druge kuće, nego iz drugog stana! I to nema nikakve veze sa zajedništvom. Malo razložite problem na više činilaca”, “Porodica je ljubav poštovanje i lijepi zajednički trenuci a ne turšija i kiseli kupus – objašnjavali su jedni.

Drugi priznaju da su i sami primjetili koliko su se neke stvari promjenile, te ponosno ističu da se još uvek trude da zadrže prave vrednosti.

“A u isto vreme se propagira zdrava hrana. A ništa zdravije nema od domaće hrane i hrane koju sam spremiš”, Upropaštenoooo”, “Sve je do nas. Bogu hvala još nisam podlegla trendovima”, “Više niko ne jede prepečen hleb nego bruskete, čorbe zamenili potaži, belu zapršku bešamel, mas’ Bož’ sačuvaj jer strogo extra d(j)evičansko…”, “Ovako sam i ja mislila dok sam živjela u gradu, gde je sve nekako na silu isforsirano, dok se nisam udala u autentičnu srpsku porodicu na selu. Iako ne živimo sa njima, ne mogu da opišem koliko volim kada sam tamo i kako sve izgleda da je na svom mjestu i kada nije”, “A i kada hoćeš da posjetiš nekoga ne gine ti zakazivanje najmanje 24 sata unaprijed…”, nadovezivali su se tviteraši, prenosi Blic.

Zanimljivosti

HAOS U AUSTRALIJI! Lav ugrizao ženu u zoološkom vrtu!

Lav je neobjašnjivo skočio i ugrizao ženu za ruku u zoološkom vrtu u Kvinslendu dok je posmatrala rad čuvara u zoni za mesoždere, saopštio je zoološki vrt.

Zoološki vrt u mjestu Pilton saopštio je da žena, u pedesetim godinama, nije zaposlena u ovoj ustanovi, već je “veoma voljeni član” njihove porodice.

“Ovo je nešto što je radila mnogo, mnogo puta u proteklih 20 godina. Dobro je upoznata sa protokolima bezbjednosti oko potencijalno opasnih životinja”, navodi se u saopštenju.

Zoološki vrt je naveo da je žena zadobila tešku povredu, prenijela je agencija AAP.

U saopštenju se dodaje da se lav nije nedavno pario i da neće biti uspavan niti kažnjen na bilo koji način.

“Ni u jednom trenutku ova životinja nije napustila svoj ograđeni prostor i nije bilo nikakvog rizika za zaposlene ili javnost”, podvlači se u saopštenju.

Zoološki vrt, udaljen dva sata vožnje jugozapadno od Brizbejna, zatvoren je nakon incidenta, ali se očekuje da će sutra biti ponovo biti otvoren.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

VJEŠTAČKA INTILIGENCIJA VAN KONTROLE: AI spletkari, laže i prijeti da će otkriti vanbračne afere

Najnapredniji AI sustavi više ne griješe samo slučajno – oni planiraju, obmanjuju i čak prijete ljudima. Istraživači vještačke inteligencije, s druge strane, jedva drže korak.

Rezultat neobuzdanog razvoja

Claude 4 kompanije Anthropic zaprijetio je da će otkriti vanbračnu aferu jednog inženjera kada mu je prijetilo isključenjem. Model o1 kompanije OpenAI pokušao je sam sebe prebaciti na vanjske servere, a potom je porekao da je to pokušao učiniti.

Ti slučajevi ukazuju na uznemirujuću činjenicu i više su od izolovanih slučajeva da razvojni inženjeri zapravo ne razumiju u potpunosti ponašanje vlastitih modela. Istraživači upozoravaju da su oni simptom dubljeg problema, jer nakon godina vrtoglavog napretka, čak ni vodeće kompanije i njihovi razvojni inženjeri ne razumiju u potpunosti kako njihovi sistemi vještačke inteligencije, temeljeni na rasuđivanju, funkcionišu ili zašto se ponašaju nepravilno.

Pojava strateške obmane

“O1 je bio prvi veliki model kod kojeg smo vidjeli ovakvo ponašanje”, rekao je za agenciju AFP Marius Hobbhahn, voditelj iz Apollo Researcha. Korisnici su prijavljivali da AI modeli lažu i izmišljaju dokaze.

“To nisu samo halucinacije. Riječ je o vrlo strateškoj vrsti obmane”, napominje Hobbhahn.

Simon Goldstein, profesor na Sveučilištu u Hong Kongu, istaknuo je da su ti noviji modeli skloniji problematičnom ponašanju.

Zasad se obmanjujuće ponašanje javlja samo tokom ekstremnih testova.

“Otvoreno je pitanje hoće li budući, sposobniji modeli težiti iskrenosti ili obmani”, upozorava Michael Chen iz METR-a, neprofitne organizacije za proučavanje AI-ja.

Ograničeni resursi, slab pristup i nepostojeća regulacija

Naučnici tvrde da kompanije ne dijele dovoljno informacija o razvoju AI modela. Chen je rekao da bi veća transparentnost „omogućila bolje razumijevanje i smanjenje obmanjujućeg ponašanja.“

“Istraživački sektor i neprofitne organizacije imaju višestruko manje računarskih resursa od AI kompanija. To nas jako ograničava”, rekao je za AFP Mantas Mazeika iz Centra za sigurnost vještačke inteligencije (CAIS).

Propisi Evropske unije uglavnom regulišu ljudsku upotrebu AI‐a, ali ne i ponašanje samih modela. U SAD-u Kongres bi mogao čak zabraniti saveznim državama donošenje vlastitih AI zakona.

Goldstein je upozorio da će se ti problemi povećati kako se autonomni AI agenti budu širili. “Mislim da svijest o tome još ne postoji”, kaže on.

Trka je važnija od sigurnosti?

Čak su i kompanije koje naglašavaju sigurnost, poput Anthropica, u stalnoj utrci. „Neprestano pokušavaju nadmašiti OpenAI i objaviti najnoviji model“, rekao je Goldstein.

Trenutno sposobnosti napreduju brže od razumijevanja i sigurnosti, zaključio je Hobbhahn.

Neki zagovaraju bolju interpretabilnost, dok drugi stručnjaci ostaju skeptični. Mazeika je napomenuo da bi obmanjujuće ponašanje moglo usporiti prihvaćanje AI‐a i time prisiliti kompanije na djelovanje.

Goldstein je čak predložio tužbe protiv kompanija ili pravnu odgovornost samih AI agenata, piše zimo.dnevnik.hr

Nastavi čitati

Zanimljivosti

ZGRADA SA 17.000 BILJAKA I STABALA: Ova “vertikalna šuma” smanjuje temperaturu za 3 stepena

Kada je italijanski arhitekta video staklene solitere u Dubaiju, odlučio se za potpuni drugačiji koncept – zgrada obrasla zelenilom.

Prošlo je više od 10 godina kada je u Milanu napravljena prva vertikalna šuma – Bosko vertikale (Bosco Verticale).

Italijanski arhitekta, Stefano Boeri, 2007. je vidio kako se usred pustinje Dubaija gradi neverovatan grad pun solitera prekrivenih staklom, keramikom i metalom. Međutim, svi ti materijali su odbijali sunčevu svjetlost i stvarali toplotu, posebno na betonskom tlu.

Boeri je tada tek započeo rad na dvije višespratnice u severnom delu Milana.

“Odjednom mi je pala na pamet ideja da napravim dvije ‘biološke’ kule, koje bi umesto staklom, bile prekrivene lišćem”, rekao je za BBC.

Kombinacija flore i faune bi u industrijskoj pustoši unijela hladan vazduh i ponudila potpuno drugačiju arhitektonsku viziju. Tako je nastala prva “vertikalna šuma” u kojoj građani mogu da žive zajedno sa prirodom.

Njegov dizajn je u međuvremenu odnio veliki broj nagrada. Zahvaljujući zelenilu, lišće oslobađa čestice vode i filtrira sunčevu svjetlost, a stanari mogu da uživaju u tri stepena nižoj temperaturi.

Povodom 10 godina ovog impozantnog projekta, arhitektonski studio “Stefano Boeri Architetti” objavio je knjigu “Bosco Verticale: Morfologija vertikalne šume” koja sadrži eseje istaknutih autora i fotografije Ivana Bana. Knjiga prati razvoj projekta i principe koje zastupa, a izdavač “Rizzoli” navodi da ona “slavi arhitektonsko djelo koje je postalo simbol obnovljene kolektivne svijesti o brizi za životnu sredinu i biljni svijet”.

Vertikalna šuma se opisuje kao “dom za drveće i ptice, koji ujedno nastanjuju i ljudi”.

Na projekat su uticale mnoge knjige i filozofski pravci, kao što je “Tajni život drveća” (2006) britanskog biologa Kolina Tadža, a citira se i britanska naučnica Džejn Gudal, koja tvrdi da je, kako broj stanovnika raste, “od presudnog značaja da ga prate i novi podsticaji za uvođenje prirodnog svijeta u gradove”.

Otkad je završena milanska vertikalna šuma, zeleni talas gradnje počeo je ponovo da uvodi prirodu u gradove širom svijeta, od Dubaija do Denvera u Koloradu, od Antverpena do Arlingtona u Virdžiniji. Očekuje se da će radovi na prvoj vertikalnoj šumi u Africi početi u Kairu kasnije ove godine.

Uprkos kritičarima koji su sumnjali u koncept, ima još primera ovakve zelene gradnje, poput vertikalne šume Trudo u Ajndhovenu. U pitanju je projekat socijalnog stanovanja gde je kirija ograničena na 600 evra mjesečno.

Milanska vertikalna šuma predstavlja novi pristup izgradnji višespratnica u kojima drveće i ljudi zajedno žive.

Riječ je o arhitektonskom konceptu koji zamenjuje tradicionalne materijale na urbanim površinama.

Milanska zgrada se sastoji od dve kule visine 80 i 112 metara, a na njima je zasađeno oko 17.000 stabala, žbunova i biljaka. Na urbanoj površini od 1.500 m² to izgleda kao da je riječ o 20.000 m² šume i šipražja.

Ovakav pristup doprinosi obnovi životne sredine i urbanog biodiverziteta, bez širenja gradske teritorije. U poređenju sa mnogim drugim simboličnim “zelenim kulama”, ovo je impresivan eksperiment koji utiče na budući razvoj dizajna visokih zgrada.

Kule su podignute na mjestu nekadašnje industrijske zgrade gdje su boravili umjetnici, koja je potom rekonstruisana u blizini kao “Umjetnički inkubator”.

Kako su izabrane adekvatne biljke za vertikalnu šumu?

Dolazak do pravog izbora biljaka zahtijevao je godine ispitivanja. Biljke su prvo dvije godine bile pod nadzorom kako bi se utvrdilo koje su najotpornije.

Vrste su birane ne samo na osnovu klime i izloženosti suncu, već i prema sposobnosti da izdrže simulirane testove u vetrotunelu. Veličina drveća je kontrolisana zapreminom žardinjera, tako da su se sadile samo one biljke koje mogu da opstanu u ograničenom prostoru.

Od svih testiranih biljaka tokom te dvije godine, samo najotpornijih 80% je konačno posađeno.

Nastavi čitati

Aktuelno